Zvijezda koja život znači, sija i – liječi: Zdrava strana sunčanja

Sunce je glavni izvor vitamina D! Više od 80 posto svjetske populacije pati od manjka ovog važnog vitamina, poznatog i kao ‘vitamin sunca’, koji se u najvećoj mjeri proizvodi kao nusproizvod izlaganja suncu

U današjnjim vremenima brzog života, koji se svodi na cjelodnevni boravak u zatvorenom prostoru ili automobilu, skoro da smo zaboracvili na prirodne blagodeti. Osim onih desetak dana godišnjeg odmora rijetko kada da sebi priuštimo šetnju prirodom. Pri tome nas non stop bombarduju upozorenjima kako su sunčeve zrake jako štetne, te kako se njihovom (pretjeranom) izlaganju izaziva rak kože i prerano starenje.

Dobrobiti

Nećemo se upuštati u ispravnost ovakvih tvrdnji, ali ćemo iznijeti neke veoma zanimljive podatke koje forsira tradicionalna istočnjačka medicina. Ljudi sa Istoka poštuju Sunce i njegove zrake kao nešto vrlo ljekovito i zdravo. Kinezi i Indijci su svoje poštovanje prema Suncu oduvijek iskazivali na poseban način vježbanjem (tai-chi, hatha yoga i pranayama) i boravkom na otvorenom.

Brojne su zdravstvene dobrobiti Sunca. Osim što podiže naš imunitet i popravlja raspoloženje, sunčeva svjetlost krije mnoga druga ljekovita svojstva. Organizmu pomaže da apsorbira više nutrijenata iz hrane, snižava nivo lošeg holesterola te pomaže u prirodnom mršavljenju. Liječenje Suncem doprinosi cjelokupnom našem zdravlju i prirodno snaži organizam!

Nedovoljna količina sunca može biti uzrokom pomanjkanja vitamina D u organizmu, s obzirom da ga relativno malo hrane sadrži u većim količinama. A sunce je glavni izvor vitamina D!

Više od 80 posto svjetske populacije pati od manjka ovog važnog vitamina, poznatog i kao „vitamin sunca“, koji se u najvećoj mjeri proizvodi kao nusproizvod izlaganja suncu. U manjoj mjeri nalazi se u proizvodima životinjskog porijekla, ali tijelo ne može dobiti dovoljnu količinu samo iz namirnica.

Manjak vitamina D je povezan s nastankom karcinoma, autoimunih bolesti, slabih kostiju i zubiju, osteoporozom, autizmom, raznim srčanim oboljenjima i depresijom.

Važan je faktor u imunološkom sistemu čovjeka, a dokazano je da je zadužen i za lijep izgled naše kože.

Nemojte se nikada „pržiti“ na suncu

Planirajte redovno izlaganje Suncu te izbjegavanje intenzivnog, kratkotrajnog sunčanja koje bi se svelo na 2-3 sedmice koliko možda traje vaš godišnji odmor. Ako odlazite u vrlo tople krajeve, priuštite sebi prije sunčanja tzv. zračne kupke, odnosno češće šećite kada je sunčan dan. Nemojte se nikada “pržiti” na Suncu. Sunčanje u zdravstvene svrhe se provodi kada temperatura ne prelazi 18-20 stepeni.

Zato je najkorisnije proljetno i rano ljetno Sunce, ali i ono pravo, ljetnje samo uz dobar tajming. Jutarnje sunčanje je nakorisnije, zato se Suncu izlažite što ranije možete, od 7 ujutro do 10 u ljetnim mjesecima. Kratka izlaganja su uvijek bolja od dugotrajnih.

Ne mažite se sredstvima za sunčanje osim u ekstremnim prilikama kada ne možete izbjeći podnevno jako Sunce. Radije nosite šešir i dugačke rukave od prirodnih materijala poput pamuka i lana. Ako se mažete, koristite prirodna ulja (kokosovo, sezamovo).

Također, važna stavka je pravilna ishrana koja uključuje zdrave namirnice i hranu bogatu antioksidansima te beta karotenom (svo narandasto voće i povrće), a izbjegavanje teške hrane bogate masnoćama. Jedite puno svježeg voća i povrća i prirodnih sokova bez šećera. Mediteranska kuhinja je poželjna, pogotovo lagana riba, salate i kuhano povrće.

Sunce i hormon sreće!

Pinealna žlijezda, poznatija kao epifiza, je jedina žlijezda koja dobiva energiju preko svjetla – preko naših očiju. Ova žlijezda je odgovorna za našu intuiciju, kreativnost i  mentalni potencijal. Ako se ne izlažemo dovoljno sunčevoj svjetlosti, rad ove žlijezde će biti u disbalansu.

Takođe, naučno je dokazano da se serotonin, poznat i kao hormon sreće, a kojeg luči pinealna žlijezda, proizvodi pri dovoljnoj izloženosti sunčevoj svjetlosti.

Povezan je s pozitivnim raspoloženjem, unutrašnjim mirom te povećanom koncentracijom.

Serotonin regulira osjećaj gladi, tjelesnu temperaturu, rad mišića, apetit i raspoloženje. Ovaj hormon se izlučuje tokom dana kada sunčeva svjetlost ulazi u naše oči, a kada padne noć, pretvara se u melatonin – hormon koji je odgovoran za našu vitalnost, mladolikost, ali i uravnoteženu naviku spavanja.

Većina budnog vremena provedenog u zatvorenim prostorijama, te odlazak na spavanje u kasnim noćnim satima – što je sastavni dio svakodnevice današnjeg čovjeka – nepovoljno utječe na ciklus proizvodnje ovih dvaju hormona u tijelu. Samim time negativno utječe i na rad preko sto tjelesnih funkcija koje ovise o pinealnoj žlijezdi i cirkadijurnom ritmu, koji je zapravo reakcija tijela na izmjenu dana i noći.

Koliko dnevno je dovoljno sunca?

Oprezan i razuman boravak na suncu nosi brojne blagodeti. Evo nekih:

Tajna ovog svima dostupnog izvora energije, kojeg većina uzima zdravo za gotovo, zaboravljajući na njegova ljekovita svojstva, je da se dnevno izlažemo barem 15-30 minuta sunčevoj svjetlosti.

Već nakon par minuta boravka na suncu javit će se osjećaj zadovoljstva, a naše tijelo će nam biti jako zahvalno.

Neosporan je negativan utjecaj pretjeranog izlaganja suncu na ljudski organizam. Neoprezna prekomjerna izloženost suncu može uzrokovati oštećenje i prijevremeno starenje kože. Zbog toga preporučujemo da izbjegavate najjače sunce od 12.00 do 15.00 sati.

Ne koristite konvencionalna sredstva za zaštitu od sunca, jer mogu biti štetna. Umjesto njih koristite 100% prirodna sredstva za sunčanje ili ulja s visokim zaštitnim faktorom (ulje čileanskog lješnjaka ili maline).

Dok nošenje zaštitnih sunčanih naočala uopće nije potrebno – potvrđuju i naučnici, Pri jakoj svjetlosti, oči se spontano prilagođavaju skupljanjem zjenica kako bi se na prirodan način spriječilo prekomjerno prodiranje sunčeva zračenja u oko.

Helioterapija

Zašto ne bismo iskoristili ovaj besplatan i svima dostupan dar da se osjećamo zdravije i sretnije? Otac zapadne medicine Hipokrat, zasigurno je jedan od najpoznatijih pobornika liječenja sunčevom svjetlosti poznate i kao helioterapija.

Stari Grci, Rimljani, Egipćani, Indijci i mnogi drugi narodi u liječenju brojnih poremećaja i bolesti koristili su upravo ovaj oblik terapije. No čak i u novijoj historiji, početkom 20.st. helioterapija se redovito i uspješno koristila za liječenje tuberkuloze, rahitisa, rana, kožnih poremećaja itd.

Gdje sve pomaže sunčanje?

Poboljšava raspoloženje – istraživanja su pokazala kako pacijenti koji pate od depresije puno bolje napreduju u osunčanim nego u zamračenim prostorima. Da Sunce itekako utječe na psihičko zdravlje, pokazuje i primjer skandinavskih zemalja gdje ima vrlo malo Sunca pa je prisutan veliki problem alkoholizma, depresije i melankolije nego u zemljama s puno sunčanih dana u godini.

Doprinosi zdravlju srca i krvnih žila – istraživanja su pokazala kako su se kod osoba koje boluju od ateroskleroze, nakon izlaganja ultraljubičastom zračenju, znatno poboljšali elektrokardiogram i nalaz krve slike.

Štiti od infekcija – izlaganje UV zračenju povećava broj limfocita, bijelih krvnih zrnaca zaduženih za obranu od infekcija, kao i razinu kisika u krvi.

Uništava bakterije – sunčeva svjetlost je baktericidna, ubija bakterije pa je zbog toga u osunčanim prostorijama puno manje bakterija nego u zamračenim.

Snižava krvni pritisak – dokazano je kako ultraljubičasto zračenje snižava krvni pritisak kod osoba koje pate od hipertenzije.

jača imunitet, uklanja nesanicu, vraća koži i kosi sjaj i zdravlje, pomaže kod autoimunih bolesti….

 

 

error: Content is protected !!