‘Zlatna mahunarka’ pomaže u prevenciji raka maternice

Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune, a u ljudskoj prehrani koristi se već više od 4000 godina. Porijeklom s istočnog Mediterana (Sirije i Palestine), rogač se sada uzgaja u cijelom svijetu. U antičko doba sjemenke rogača su služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration). Danas se sinonim koristi za 0,18 gr. zlata.

Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh). Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje piše da su njegovi suvremenici rogač nazivali ‘egipatska smokva’. Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke.

U svijetu se brzo proširio jer se lako uzgaja, ne zahtijeva puno pažnje, a donosi puno plodova. Uspijeva u toploj mediteranskoj klimi, iako ne podnosi dobro preveliku količinu vode. Poznato kao stablo sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina. Drvo je široke krošnje i do 15 m visoko, a plod je 20 cm duga mahuna, zelene boje koja sazrijevanjem prelazi u tamnosmeđu. Mahune sazrijevaju koncem ljeta.

Najveći su proizvođači u svijetu Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir i Tunis, a hrvatski otok Šolta je poznat po njemu te zato postoji i mjesto imena Rogač. Od minerala rogač u značajnijim količinama sadrži kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink , bakar , mangan i selen. Od vitamina rogač sadrži tiamin , riboflavin niacin , vitamin B6 , folna kiselina i vitamin E.

Ono što rogač čini posebnim je to što je sličan čokoladi, a zdraviji je, pa se često umjesto čokolade dodaje u razne slastice. Prirodno je sladak te tako i potpuna suprotnost kakaou koji je gorak. Rogač isto tako iznimno povoljno djeluje na probavni sustav. Učinkovito ublažava proljev kod dojenčadi i djece jer pospješuje apsorpciju vode.

Osim navedenih prednosti, rogač je pokazao i iznimna citotoksična svojstva. U studiji objavljenoj u ožujku ove godine u časopisu ‘Plant Foods for Human Nutrition’ brašno od rogačevih klica pokazalo je vrlo specifično djelovanje na rak maternice. Sadrži aktivne tvari koje su učinkovite protiv astme, i u slučajevima kad astmu uzrokuje alergija. Jedna od prednosti rogača je i što ne sadrži kofein pa je prikladan za osobe s visokim krvnim tlakom.

Tanini u rogaču sadrže galnu kiselinu koja je poznata po antialergijskim i antibakterijskim svojstvima. Zahvaljujući odličnom udjelu kalcija i fosfora, može doprinijeti ublažavanju tegoba ili smanjenju rizika od pojave osteoporoze,a osim toga dobar je i za desni, zube i kosti.

Komentari

komentara

error: Content is protected !!