ZDRAVSTVENI HOROSKOP: BEBAMA ROĐENIM U APRILU, A ZAČETIM U AVGUSTU, “PRIJETE” DIJABETES, AUTIZAM I ASTMA?!

U kojem godišnjem dobu začeti i roditi dijete? Neuroznanstvenik s Oxforda tvrdi da trudnice tokom zime dobivaju manje vitamina D, pa njihova djeca imaju veći rizik za neke bolesti. Pokušali smo saznati šta o svemu misle stručnjaci iz BiH i okruženja?

 

Djeca rođena u proljeće imaju veći rizik da obole od nekih teških bolesti, uključujući autizam, shizofreniju, multiple sklerozu i Alzheimerovu bolest, nego njihovi vršnjaci rođeni u jesen. Veće su im i šanse za niži koeficijent inteligencije. A djeca rođena u septembru, oktobru i decembru imaju tek nešto veći rizik da obole od astme.

Ovo istraživanje dolazi iz ozbiljnog izvora, sa sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji.

Prof. dr. Abdulah Kučukalić, jedan od vodećih neuropsihijatara iz BiH kaže da su mu poznate određene studije koje govore da djeca koja su se rodila u zimskom periodu imaju veći rizik da obole od šizofrenije. On to povezuje sa virusima koji su u zimskom periodu prisutniji nego u ljetnim mjesecima.

Prva reakcija većine od desetak stručnjaka, neurologa, neuropsihijatara i psihijatara iz BiH i Hrvatske koji su ovo istraživanje prokomentarisali, bila je njihovim pitanjem: da li se radi o nekom šašavom “zdravstvenom horoskopu”.

Neuroznanstvenik Russell Foster, koji se bavi tzv. crikadijalnim ritmovima (biološki ritmovi), i njegov tim na nedavnom su znanstvenom festivalu u organizaciji londonskog Timesa iznijeli podatke koji govore da su bolesti koje češće muče proljetnu djecu povezane s majčinim izlaganjem sunčevoj svjetlosti i vitaminu D tokom trudnoće. Teoretski, žene koje su trudne tokom zime dobivaju manje tog vitamina.

Foster u Timesu objašnjava kako godišnja doba imaju dubok utjecaj na naše mentalno i tjelesno zdravlje, pa i životni vijek.

“Čini se apsurdnim da mjesec u kojem ste rođeni ili začeti može utjecati na vašu budućnost. No, koliko ćete dugo živjeti i hoćete li oboljeti od raznih bolesti doista ima veze s trenutkom vašeg rođenja – rekao je Foster.

Iako još nije jasan precizan mehanizam zbog kojeg se to događa, radovi profesora Fostera i saradnika pokazali su da vitamin D ima važnu ulogu u regulaciji ekspresije hiljada gena tokom razvoja djeteta. Ekspresija gena je proces u kojem se informacije iz gena koriste za stvaranje funkcionalnih proizvoda gena, tj. ostvarivanje njihove funkcije.

I epidemiološki podaci podupiru tezu o važnoj ulozi vitamina D u našem zdravlju, mnogo većoj nego što se prije mislilo.

    Svjetlosna terapija

Na sjevernoj polulopti, naprimjer, rizik za brojne bolesti raste kod rođenih u proljetnim mjesecima, od marta do maja, dok je najniži od novembra do proljeća. S druge strane, na južnoj polulopti ovaj je uzorak pomaknut za šest mjeseci u sklada sa godišnjim dobima, što je po Fosteru dodatni dokaz tačnosti o dokazu djelovanja svjetlosti i vitamina D.

Ipak, nemojte paničariti ako ste rođeni u proljeće. Iako su sezonske varijacije u riziku za pojedinačne bolesti statistički značajne – stvarni rizik u biti je neznatno viši za one rođene u „krivom trenutku“.

“Sve je to stvar tumačenja statistike – kaže poznati hrvatski psihijatar prof. dr. Vladimir Gruden.

Dr. Abdulah Kučukalić

“Prva impresija koja mi se nameće jeste takozvana svjetlosna terapija. Kod nje se bolesnici dovode u neki prostor u kojem su svjetla malo pojačanja. Tu provode neko vrijeme, baveći se raznim aktivnostima, rade, čitaju, šetaju… Svjetlost povoljno djeluje na lučenje nekih hormona, koji pak djeluju na poboljšanje raspoloženja i pomažu u liječenju – kaže prof. Gruden i dodaje da je neupitno da na sličan način svjetlost i ugodno okruženje pomažu općem dobrom raspoloženju buduće majke.

Upozorava, ipak, kako se ne treba previše fokusirati na istraživanje i podatke iz njih, niti se na njih osvrtati pri planiranju porodice.

“Ako se usredotočite na to da bi datum rođenja mogao imati utjecaja na zdravlje vašeg budućeg djeteta, nećete paziti na mnoge druge stvari. Za dijete su bitni ljubav, opuštenost, odgoj, pozitivni utjecaji. To će više utjecati na njegov razvoj nego godišnje doba u kojem se rodilo – kaže prof. Gruden.

Slično tvrdi i ugledni zagrebački neurolog dr. Krešimir Jergović:

“Ono što je korisno kod ovog i sličnih istraživanja jeste da ona možda mogu donijeti neke nove mogućnosti liječenja. (aura.ba)

Komentari

komentara