Zdravlje iz košince – Pčelinje “mlijeko” – stoljetni lijek istočnjačke tradicionalne medicine

Biološki učinci mliječi u olakšavanju zdravstvenih tegoba ljudi poznati su već stotinama godina u narodnoj medicini istočnjačkih kultura za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv steriliteta, imponetcije i frigidnosti, dok se na Zapadu počela koristiti tek 50-ih godina 20. stoljeća

Matična mliječ, izlučevina ždrijelnih žlijezda pčela radilica koja služi kao pčelinje “mlijeko” za larve pčela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajašaca, savršeno je izbalansirani dodatak prehrani za muškarce i žene koji žele zadržati snagu i izdržljivost u svakom životnom razdoblju, a posebno u srednjoj i starijoj životnoj dobi.

Mliječ potiče rad nervnog i hormonalnog sistema, a klinička iskustva pokazuju da pomaže djeci koja zaostaju u psihomotornom i mentalnom razvoju, te smanjuje tegobe u staračkoj dobi vezane za bolesti živčanog sistema kao što su difuzna arteroskleroza u mozgu, astenička nervoza sa povećanom emocionalnošću, te hronični gerijatrijski sindromi i Parkinsonova bolest.

– Matična mliječ savršen je dodatak prehrani za sve ljude koji su pod svakodnevnim stresom – kaže dr. Saša Radić iz Splita, tvorac novog prirodnog biostimulansa “Melbrovita”. On je autor brojih naučnih i stručnih radova o bioaktivnim svojstvima biljnih i pčelinjih proizvoda, te knjige “Začini i zdravlje”, “Propolis – lijek 21. stoljeća” i “Matična mliječ – prirodni stimulans”.

Ljekovitost matične mliječi

Matična mliječ djeluje imunomodulacijski na odbrambeni sistem organizma, što znači da s jedne strane stimulira rad imunološkog sistema, a s druge strane potiskuje njegovu aktivnost kod alergijskih pojava. To je od velike koristi za ljude koji nisu osjetljivi na pčelinje proizvode, a pate od alergijskih bolesti, posebno astme. Osim toga, matična mliječ snižava serumski holesterol za 14 %, a ukupne lipide za 10 %, olakšava psihoorganske nervoze u predmenstrualnom periodu kod žena, povećava fizičku izdržljivost, smanjuje umor i sprječava nastajanje krvnih ugrušaka, potiče zarastanje kostiju i zacjeljivanje rana, te obnavlaja jetru.

Opitmalna dnevna doza matične mliječi je 100, maksimalno 200 mg, dok neka pakovanja dostupna na tržištu sadrže i do 6 g mliječi, što je previše. Naime, tako velika doza matične mliječi u početku ima stimulativan učinak, no nakon nekog vremena počinje imati inhibirajući učinak.

Mliječ i propolis

Matična mliječ upotpunjuje djelovanje nadaleko poznatog propolisa. Matična mliječ preko hormonalnog i nervnog sistema prvenstveno djeluje na regeneracijske mehanizne, dok propolis jača imunitet, pa zajedno predstavljaju odlučan način prevencije raznih bolesti.

Biološki učinci mliječi u olakšavanju zdravstvenih tegoba ljudi poznati su već stotinama godina u narodnoj medicini istočnjačkih kultura za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv steriliteta, imponetcije i frigidnosti, dok se na Zapadu počela koristiti tek 50-ih godina 20. stoljeća.

Antibiotska aktivnost matične mliječi

Matična je mliječ homogena, gusta, neprozirna i kremasta supstanca bijele do blijedožućkaste boje, vrlo složenog hemijskog sastava. Osnosvni sastojci su voda (57-70 %), bjelančevine (10-18 %), šećeri (9-15 %), masti (1,5-7 %), vitamini (B-kompleks) i minerali (0,7-1,5 %), a oko 3 % njezina sastava još uvijek nije identificirano.

U prirodi ne postoji drugi izvor ovakve supstance. Biološka istraživanja na životinjama ukazuju da matična mliječ ima raznolika biološka, pa čak i mirkobicida svojstva. Mikrobiološki testovi pokazali su da mliječ posjeduje antibiotska svojstva koja se pripisuju IO-hidroksidekanoičnoj kiselini i rojalizinu, a djeluju protiv gram-pozitivnih bakterija: Esherihia coli, Salmonella, Proteus, Bacillus subtilis i Staphylococcus aureus.

Ipak nije lijek za sve bolesti

No, matična mliječ ipak nije lijek za sve bolesti, kao što je neki preporučuju, budući da još uvijek naučno nije potpuno ispitana, a postoje i oboljenja kod kojih se uopće ne preporučuje. Iako matična mliječ nije toksična, niti mutagena, ne bi je smjele uzimati osobe s pojačanim radom štitnjače, jer ona dodatno stimulira rad te žlijezde. Osim toga, ne prepuručuje se trudnicama i dojiljama, maloj djeci, kao ni osobama koje pate od nekog hormonalnog poremećaja.

  • Prema mojim saznanjima, neki, zasada nedovoljno istraženi sastojci matične mliječi, potiču rad hipofize, žlijezde koja regulira rad svih ostalih žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. No, uvjeren sam da je matična mliječ jako dobra za djecu koja zaostaju u psihofizičkom razvoju ili za dojilje koje nemaju dovoljno mlijeka, a to je posljedica velikog gubitka krvi prilikom poroda – ističe dr. Radić.