Zdravlje i religija: ŠTO SU LJUDI RELIGIOZNIJI, BOLJEG SU ZDRAVLJA!

Većina naučnika iz domena proučavanja ljudskog ponašanja, psiholozi, psihoanalitičari i psihijatri smatraju da vjera u Boga, jednostavno čovjeka čini optimistom. Vjernik sa zdravnim identitetom, svijet vidi pojavom koja dolazi iz Jednoće, koja ne samo da je sve to stvorila već iz trena u tren upravlja svim stvorenim. On je pojava snage i ljubaznosti te se stoga možemo osloniti na Njega.

Najnovija istraživanja pokazuju kako su vjerovanje i duhovnost povezani sa pozitivnim fizičkim i mentalnim zdravljem. Studije bilježe da postoji nekoliko praktičnih savjeta o tome kako bi se religija trebala koristiti u zdravlju. Ljekari bi trebali ohrabrivati pacijente na prakticiranje religije koja je bitna za individue kao što je joga, čitanje religijskih tekstova, polaganje ruku…

„Premda se neki profesionalci mogu osjećati neugodno pri prikupljanju informacija o pacijentovim religijskim uvjerenjima, to nije nimalo drugačije od prikupljanja informacija o pacijentovoj seksualnoj historiji, psihičkim oboljenjima, korištenju raznih supstanci i mogućem kažnjavanju – kaže direktor projekta “MU Spirituality and Health Research Project” u centru “MU Center on Religion and the Professions”.

Nadalje pojašnjava kako molitve sa pacijentima mogu biti adekvatne u nekim slučajevima. Klinički psiholozi, savjetnici i vjerski obrazovani ljudi također bi trebali raditi zajedno.

Istraživanja pokazuju kako vjera može djelovati antidepresivno, što je protumačeno kao rezultat povezanosti među vjernicima i pozitivnih poruka. Naime, nova studija provedena na Sveučilištu Yeshiva u New Yorku pokazala je da su žene koje odlaze na vjerske obrede, bez obzira na etničku pripadnost i religiju, manje depresivne (27%) i imaju pozitivniji pogled na život (56%) nego one koje ne idu.

U istraživanje je bilo uključeno više od 92.000 žena starijih od 50 godina. Zaključili su i da je prijevremena smrtnost manja za 20 posto kod žena koje odlaze na religiozne obrede nego kod onih koje ne odlaze. Ovo se može objasniti i time što ove žene vjerovatnije izbjegavaju poroke, poput pušenja, pretjeranog uživanja u alkoholu i nekih drugih zdravstvenih faktora rizika.

U prošlosti su neki vjerski zakoni imali izrazito pozitivan utjecaj na fizičko zdravlje. Primjerice zakoni o karanteni, zakopavanju izmeta, nedoticanju mrtvaca, pranju ruku te jedenju ‘čistih’ životinja koji su zapisani u Bibliji štitili su pripadnike židovskog naroda, koji su godinama živjeli u vrućem podneblju bez moderne infrastrukture, od širenje zaraza i nekih drugih bolesti koje se i danas znaju pojaviti zbog nepridržavanja ovih jednostavnih higijenskih mjera.

Sva istraživanja provedena na temu o vjeri i zdravlju slažu se u jednom – što su ljudi religiozniji, boljeg su zdravlja.

Posebno pažnje zadnjih godina posvećuje se islamskoj medicini o kojoj su napisane brojne knjige i studije. Iza poslanika Muhameda a. s. ostalo je na stotine hadisa koji govore kako liječiti određene bolesti i prevenirati ih. Poslije njegove smrti i istaknuti islamski učenjaci su nastavili pisati o zdravlju tijela i duše.

Posljednjih godina poseban fokus je dat na liječenje psihičkih bolesti gdje islam igra značajnu ulogu. Mnogi su mišljenja da se psihički problemi skoro i ne mogu liječiti ukoliko čovjek nije zagazio istinski u vjeru. Danas, više no ikada ranije, osjećamo potrebu upravo o ovim saznanjima jer ove bolesti uzimaju sve više maha.

Sa stanovišta islama, svjetonazor jednog muslimana igra veliku ulogu u prevenciji i otklanjanju problema, kao što su zabrinutost, pesimizam i depresija. Islam ukazuje da sve dok ne bude zdravog intelekta i razmišljanja neće biti zdrave psihe, samim time i tijela. Pojedini psiholozi smatraju da čovjekov poseban pogled na život stvara različita ponašanja u ljudskoj jedinki. Oni kažu – vi ste ti koji trebate da donesete odluku kako i na koji način da živite!

Antoni Robins u svom djelu “Prema rijetkom” piše:

„U većini slučajeva naše lične predrasude i mišljenje o nekom događaju nisu uvijek i stvarna predstava onoga što se zapravo desilo, već su slika naših ubjeđenja, shvatanja i vrijednosti u vrijeme registriranja tog događaja….

Ne samo islamski teoretičari i mislioci nego i većina naučnika iz domena proučavanja ljudskog ponašanja, psiholozi, psihoanalitičari i psihijatri smatraju da vjera u Boga, jednostavno čovjeka čini optimistom. Vjernik sa zdravnim identitetom, svijet vidi pojavom koja dolazi iz Jednoće, koja ne samo da je sve to stvorila već iz trena u tren upravlja svim stvorenim. On je pojava snage i ljubaznosti te se stoga možemo osloniti na Njega.

On je Bog, koji je čovjeku i čovječanstvu pokazao pravi put, pa ako čovjek odluči da krene pravim putem, Bog će ga učiniti uspješnim. Vjernik, činjenjem dobrih i korisnih dijela vjeruje u Božiju podršku. Sa stanovišta takve ličnosti, Bog – koji je vrhunac moći i ponosa – nikome ne čini zlo ili nasilje, prihvata zahtjeve svojih robova i veoma im je blizu. On je taj koji prima pokajanja i koji je milostiv. On je izvorište svih ljepota ovog svijeta, pa tako i zdravlja.

Ovim stavom, čovjek koji vjeruje u Izvorište svega, ovaj svijet – dunjaluk, ne smatra praznim i bezvrijednim. Vidi ga kao mjestom gdje mora raditi i truditi se. Ni u jednom trenutku ne zaboravlja da je Bog prisutan na svakom mjestu. Sretni i nesretni događaji u tim uslovima neće poremetiti čovjekov duševni mir, jer ni u najtamnijim danima svoga postojanja ne osjeća se usamljenim ili napuštenim.

Optimizmom prema budućnosti i pozitivnim stavom stvara povoljne uslove kako bi ostavrio vlastito psihičko, mentalno i fizičkog zdravlja. Kada čvrstoj vjeri dodate i praktične savjete i upute o očuvanju zdravlje iz svetih knjiga, onda gotovo da ne postoji bolest koja nije izlječiva.(aura.ba/A.H.)

Komentari

komentara