Zašto su pametniji ljudi “magnet” za mentalne bolesti?

Inteligencija donosi mnoge prednosti – viši koeficijent inteligencije (IQ) povezan je s boljim ocjenama, boljim poslovima, većom plaćom, pa čak i dužim životom. Međutim, inteligencija ima i nedostatke. Naime, studije su otkrile da je viši IQ povezan s većom i ranijom upotrebom droga. Studije su također otkrile da je viši IQ povezan s više mentalnih bolesti, uključujući depresiju, anksioznost i bipolarni poremećaj.

Jedna velika studija ispitala je više od 3.700 članova Mense, društva čiji članovi moraju imati IQ u prva dva posto od ukupne populacije, što je obično oko 132 ili više. Anketa je obuhvatila veći broj pitanja o mnogim faktorima, uključujući mentalno zdravlje. Ispitivači su uočili da su poremećaji raspoloženja i anksiozni poremećaji iznimno česti među članovima Mense.

Među općom populacijom, oko 10 posto ljudi ima poremećaje raspoloženja, dok oko 10 posto ljudi ima neki anksiozni poremećaj, s određenim stepenom preklapanja između njih.

Među članovima Mense, ti postoci su bili znatno veći. Oko 20 posto ispitanika Mense izjavilo je da im je dijagnosticiran anksiozni poremećaj, a gotovo 27 posto ima dijagnosticiran poremećaj raspoloženja, kao što su velika depresivna epizoda ili bipolarni poremećaj.

Mogući uzrok: psihološka pretjerana razdražljivost

Istraživači sumnjaju da je razlog ove visoke stope mentalnih bolesti među članovima Mense povezan s psihološkom prenadraženošću. Ovakva pretjerana razdražljivost uključuje veću sklonost razmišljanju i brizi, a oboje su uobičajene značajke poremećaja raspoloženja i anksioznosti. Naprimjer, vrlo inteligentna osoba može biti sklona opsesivno pretjeranoj analizi.

Iako je ovo prednost kada se koristi za planiranje složenih projekata ili stjecanje stručnih znanja o nekom predmetu proučavanja, kada se ista tendencija okrene u pravcu pretjerane brige razmišljanja, psihološki učinci mogu biti katastrofalni. Istraživači su također otkrili da su članovi Mense i fizički prenadražljivi (na što ukazuje vrlo visoka stopa alergija) što može igrati ulogu u pogoršanju zabrinutosti i razmišljanja.


Zapravo, može postojati više različitih objašnjenja za ovaj fenomen uz hipotezu o prekomjernoj razdražljivosti, a sva mogu biti relevantna u određenoj mjeri. Jedna je mogućnost da vas geni povezani s inteligencijom čine sklonijim mentalnim bolestima, ali sama inteligencija nije u izravnoj vezi sa većim rizikom od mentalnih bolesti. Druga mogućnost je da su ljudi s višim koeficijentom inteligencije često društveno izoliraniji, što dovodi do većeg rizika razvoja anksioznosti i depresije.

Druga mogućnost je veća vjerovatnoća da će inteligentniji ljudi dobiti dijagnozu od ljudi prosječne ili ispodprosječne inteligencije. Ljudi koji su obrazovaniji, zdravstveno osviješteni i općenito bolje informirani prije će potražiti pomoć zbog mentalnih bolesti i manje je vjerovatno da će ih traženja liječničke pomoći moći odvratiti percipirana društvena stigma koju neka ovakva dijagnoza potencijalno donosi. Drugim riječima, veća učestalost mentalnih bolesti kod inteligentnijih osoba može jednostavno biti odraz razvijenije svjesti o mentalnom zdravlju i veće pristupa brizi za mentalno zdravlje.