Zašto je značajna KLIMATSKA DIJETA: ISHRANA KOJA TRAŽI MALO ODRICANJA, A ČINI MNOGO ZA ORGANIZAM

Možda ste nekad čuli za klimatsku dijetu i njenu sve veću popularnost u svijetu… Klimatska dijeta ima fokus na očuvanju planete zemlje, ali istovremeno i štiti naše zdravlje.

Neki porede vegetarijanstvo sa klimatskom ishranom, ali to nije isto jer ova dijeta ne zahtijeva odricanje od mesa. Ova dijeta prvenstveno ima za cilj što manje uništavanje okoline i korištenje prirodnih resursa, te se ograničava konzumacija biljne hrane.

Namirnice koje imaju najmanje štetna uticaj na okolinu, a samim tim spadaju u klimatsku dijetu su prilično raznovrsne, a ovo su najvažnije:.

Mahunarke

Pasulj, sočivo, grašak nalaze se na vrhu liste ove dijete. Jedan od razloga je što mahunarke prirodno obogaćuju zemlju i poboljšavaju njenu strukturu. Jedno istraživanje je pokazalo da konzumacija oko 140 grama mahunarki na dnevnom nivou, pogodno djeluje na krvni pritisak i holesterol.

Lokalni sezonski proizvodi
Pobornici klimatske ishrane uglavnom jedu sezonske namirnice kako bi smanjili potrebu za preradom i transportom, a i rizikom da se hrana pokvari. Stoga, jedite voće i povrće koje je u sezoni, a tako ćete i biti sigurni u kvalitet onoga što unosite u organizam.

Žitarice
Zob, ječam su ključni u ovoj ishrani, zdravi su za organizam, a i zahtijevaju manje vode kako bi uspjeli. Ovo je primjer zdrave i ekološki održive prehrane.

Orašasti plodovi
Oni ispuštaju manje ugljen-dioksida u poređenju sa drugom hranom bogatom proteinima, a znamo da je ugljen-dioksid glavni pokretač klimatskih promjena. Orašasti polodovi imaju veliki značaj u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Gljive
Gljive ne zahtijevaju stroge uslove prilikom gajenja, treba im minimalno zemljišta i vode, malo ispuštaju ugljen-diokisda, a poželjne su za organizam.

VAŽAN SAVJET: Namirnice koje treba ograničiti ukoliko prelazite na ovaj tip ishrane, ali ne i skroz izbaciti su svakako crveno meso, mliječni proizvodi i šećer.