Zagonetne moći: Kako je Đuzepe Tartini, vodeći italijanski violinista, u snu napravio ugovor sa đavolom.

Ilustracija

I industrijski izumi su se često javljali u snu, poput tehnike za pravljenje olovnih kugli, tako što se rastaljeno olovo kapalo u vodu sa visokih kula. Olovne kapi tokom pada postanu savršeno okrugle. Ova ideja pala je na um Džejmsu Votu, konstruktoru parne mašine, u snu!

Švajcarski paleontolog iz 19. stoljeća Luj Agasi dugo je vremena pokušavao da rekonstruiše strukturu fosila neke ribe iz vrlo slabo vidljivih izmiješanih tragova u kamenu. Na kraju je zaključio da je to nemoguće. U snu je, medutim, vidio kompletnu ribu savršeno restauriranu. No, kada se probudio, san se izgubio prije nego što ga je zabilježio. Sljedeće noći Agasi je sanjao isti san, ali mu je opet izašao iz sjećanja kada se probudio.

U nadi da će sanjati kompletnu ribu naučnik je stavio pero i papir pored kreveta. Bio je nagrađen još jednim ponavljanjem sna i bio je u stanju da nacrta sliku fosila, dok je još uvijek bio u polusnu. Sljedećeg dana crtež nije impresionirao Agasija. Smatrao je da je po svemu nevjerovatan. Vratio se fosilu i počeo da obrađuje kamen, koristeći svoju skicu iz sna. Na svoje iznenađenje otkrivao je nedostajuće dijelove fosila, za koje se ispostavilo da su upravo onakvi, kakvi su opisani u snu od prethodne noći.

Drevne tajne

Izvještaj Društva za parapsihološka istraživanja iz 1900. godine opisuje kako je prof. Hilpreht dešifrovao riječi ugravirane na dva mala komada ahata iz drevnog Babilona. Prof. Hilpreht je jedne noći zaspao nakon što je satima uzaludno pokušavao da shvati značenje tih natpisa. Sanjao je da ga je neki mršavi sveštenik predkršcanskog Nipura (sveti grad blizu Babilona) poveo u riznicu. Ušli su u sobu bez prozora u kojoj je bila velika drvena škrinja. Komadići ahata i lapis-lazulija su bili razbacani po podu. Taj sveštenik je ispricao profesoru:

– Kralj Kruigauzu (oko 1300. p.n.e.) je nekom prilikom hramu u Belu poslao jedan ispisani zavjetni valjak od ahata. No, tada smo mi iznenada dobili naređenje da za kip boga Niniba napravimo par naušnica od ahata. Mi smo bili jako ojadeni jer pri ruci nismo imali ahata. Da bismo izvršili naređenje, ništa nam drugo nije preostalo nego da dragocijeni zavjetni valjak isiječemo u tri prstena od kojih je svaki sadržavao dio natpisa. Prva dva su poslužila kao naušnice za kip. To su ova dva fragmenta koja su vam zadala toliko muke…

Profesorova žena je posvjedočila kako je pomenute noći vidjela svog muža kako iskače iz kreveta, juri u radnu sobu da pregleda dva komada ahata i uzvikuje:

– Tako je, tako je!

Pakt s đavolom!

Đuzepe Tartini vodeći italijanski violinista iz 18. stoljeća, navodno je u snu napravio Ugovor sa davolom. Njegov noćni duhovni posjetilac odsvirao je jedan komad na violini sjajnije nego što je Tartini ikada čuo. Kada je ujutro pokušao da se prisjeti tog komada, komponovao je sonatu koju je nazvao “Đavolji triler”, za koju su najugledniji muzičari tog vremena potvrdili da uistinu ima – đavolju težinu!

Po Tartinijevom mišljenju to je bila samo sjenka muzike koju je čuo u snu. Medutim, njegov Ugovor sa đavolom doveo ga je do svjetske slave i uspjeha. Ova je priča možda nastala zbog događaja iz Tartinijeve rane karijere, kada je uhapšen zato što je oženio lijepu štićenicu arhiepiskopa od Padove. Njegova vještina na violini mu je doprinijela da mu arhiepiskop sve oprosti.

Košmarne vizije u bolnici

I ugledna liječnica Rauni-Leena Luukanen iz Rovaniemija u finskoj Laponiji pripada istoj grupi senzitivaca u kojoj su Ingo Swann, Harold Sherman, Blue Harry i drugi. Svoj prvi izvantjelesni doživljaj imala je za vrijeme neke operacije.

– Bila sam pod narkozom i odjednom osjetila kako se nalazim izvan tijela – sjeća se tih traumatičnih trenutaka Rauni-Leena Luukanen.

– Lijepo sam vidjela Ijekare i medicinske sestre, zaposlene operacijom. Bila sam upravo svršila studije medicine i veoma sam se uplašila kada sam vidjela šta hirurg radi samnom. Sve se ipak sretno svrsilo…

Poslije tog šokantnog doživljaja Rauni-Leena Luukanen se posvetila izučavanju ovog fenomena, nabavila neophodnu literaturu i počela sama da eksperimentise. Iz naučnih časopisa je saznala da je istraživačima u Sjedinjenim Državama, raznovrsnim metodama pošlo za rukom da izazovu vantjelesne doživljaje i kod osoba prosječnog senzibiliteta.

Tako je Rauni-Leena odlučila da i sama pokuša. Legla je na postelju, opustila se i autosugestijom dovela sebe u hipnotičko stanje. U tom stanju napustila je tijelo, osjetivši odjednom kako lebdi.

– Okrenula sam se prema dolje i ugledala samu sebe. Osjećala sam kao da gledam nekog drugog. Pomislila sam – da ja to, kojim slučajem, ne umirem?!…

Osoba koja je ležala ispod nje disala je usporeno, umjesto dvadeset puta u minuti, udahnula je i izdahnula samo deset puta. Međutim, to nije zabrinulo mladu liječnicu.

– Zatim sam odlebdjela veoma daleko. Našla sam se odjednom u stanu svojih roditelja u Helsinkiju. Majka je upravo šila neku haljinu s velikim ružama. Shvatila sam da će to biti moj božićni dar. Sljedećeg trenutka bila sam na nekom koktelu kojemu je prisustvovala i moja sestra. Kada sam se vratila u svoje tijelo i osvijestila, bila su prošla puta tri sata.

Odmah sam telefonirala mojima u Helsinki i razgovarala sa ocem. Pitala sam ga tta radi majka. Odgovorio mi je da nešto šije. Kada je mama preuzela telefonsku slušalicu, rekla sam joj kako znam da šije haljinu sa velikim ružama. Začudila se i potvrdila. Rekla je:

– Otkud znas? Pa, maloprije sam te vidjela! – odgovorila sam, veselo se smijući… Kasnije, kada sam srela sestru i ona mi je potvrdila da je moj astralni izlet bio sasvim autentičan i istinit.

Poslije toga Rauni-Leena Luukanen vise nije eksperimentisala svjesno, možda najviše zato što se nije željela izložiti mogućim opasnostima, koje, sasvim je sigurno, prate svako vantjelesno doživljavanje zbilje. Kaže, međutim, da joj se i dalje dešavalo da se probudi noću i da zatekne samu sebe kako nastoji da napusti tijelo, odnosno već je napola izvan njega.

Na Univerzitetu u Utrechtu (Holandija), gdje drži katedru za parapsihologiju, smatraju ovaj doživljaj posebnim stanjem svijesti. U stanju krajnjeg stresa neke osobe predodredene su za takvo reagovanje. Kad ih operišu, kad im stane srce (klinička smrt), kad naizgled izgube svijest zbog neke nesrecće, ili čak u uslovima kada tijelo doživljava krajnje fizičke i psihičke napore.

Povezani sadržaj: Zagonetne moći: Kako je Gete u snu pisao pjesme i rješavao mnoge naučne probleme

Komentari

komentara

error: Content is protected !!