Zabrinjavajući izvještaj UN-a: Kraj svijeta je bliži nego što mislimo

Ovog su ljeta u Evropi, a naročito u Španiji i Portugalu, zabilježene najviše temperature u posljednjih 12.000 godina. Ubrzano raste nivo mora, a to je najveća opasnost civilizaciji; jedino se ekspertni timovi ne slažu s procjenama. UN-ova nevladina ekspertna grupa predviđa da će do 2.100 godine nivo mora porasti za 40 centimetara, a jedan broj američkih stručnjaka na čelu sa dr. Jamesom Hansenom, tvrdi da će more narasti nekoliko metara…

Naučnicima je već sada jasno: 2030-te godine u Evropi će klima biti nesređena, nestabilna, na neki način otići u krajnost. Na sjeveru će biti hladnije, a na jugu toplije. Kisele kiše će neprestano padati u Srednjoj Evropi. Nivo mora porast će u zabrinjavajućim razmjerama. Mediteranske zemlje imat će problema sa snabdijevanjem vodom. Ponegdje će morska voda prodrijeti do plodnog tla, pa će tako velike štete nanijeti poljoprivredi.

Drugim riječima, u mnogo strašnijem obliku će se obistiniti sve ono što se i danas zbiva, ali pod drugom maskom: duge suhe zime koje slijede prekomjerne snježne padavine krajem proljeća, dugotrajne ljetne suše koje će prekidati razorne oluje, vrućine nalik na afričke, guste magle i smogovi. Sve je to teško predvidjeti, pa samim tim i spriječiti.

Ko je glavni krivac za novi poremećaj klime? Opet, efekt staklenika, odnosno postepeno zagrijavanje atmosfere zbog povećanog utroška energije. Naučnici su rekli da će se na početku 21. stoljeća ovdje izneseni opis obistiniti, ili će mu biti neopisivo nalik. Da bi se uopće predvidjelo kako će se promijeniti evropska klima, trebalo je prije dvadesetak godina uzeti u obzir nekoliko vrsta varijabli: ekonomskih, energetskih, demografskih, geofizičkih. Jednom riječju, trebalo je stvoriti model Evrope kao ekosistem, kao složenog ekološkog sistema.

Scenarij na tu temu opisan je još prije desetak godina u izvještaju “Buduća okolina Evrope” koju je napisala ekipa IIASA-e iz Beča (Međunarodni institut za primijenjenu analizu sistema). Utemeljen je na složenim modelima prognoze, dio izvještaja opisuje klimu starog kontinenta 2030. godine. Evo nekoliko osnovnih tački njihovog istraživanja.

Koliko toplija Evropa 

Temperatura će se svugdje povisiti, bez ikakvih iznimki, od Laponije do Gibraltara. Ljeti će se u većem dijelu Južne Evrope živa u termometru popeti za 2 – 4 stepena – žarišta će biti u Španiji i Portugalu – dok će na sjeveru biti nešto manje toplo (temperatura će porasti za samo 2 stepena). Situacija će se zimi izmijeniti. Na sjeveru će temperatura znatno porasti: U Skandinaviji i u sjeverozapadnim dijelovima bivšeg Sovjetskog saveza za više od 6 stepeni, dok će u Srednjoj Evropi klima biti blaža (temperatura će se povisti za 2 – 4 stepena), a na jugu razlika će biti još ugodnija. Promijent će se čak i raspored padavina. Ljeti će više kišiti u sjevernoj Evropi, dok će klima u srednjoj i južnoj Evropi biti više suha, posebno u sjevernoj Italiji, na Balkanu i u Rusiji. Zimi će više kišiti u Škotskoj, Skandinaviji i u srednjoj Evropi, a znatno će manje kiše pasti u Španiji, Portugalu i u južnoj Francuskoj.

Osim toga, ovaj izvještaj od prije desetak godina upozorava da će se češće događati “ekstremni događaji”: velike razlike između plime i oseke, topli valovi, velike hladnoće – klimatski metež koji će prije svega ugroziti vegetaciju mediteranskih zemalja, jer je ona otporna na velike vrućine, ali ne može preživjeti razdoblja velike hladnoće.

Svijet očekuju i problemi s nestašicom vode. Model prognoze za 2030. godinu dijeli nivo suviška i nedostatka vode u 4 kategorije. Najlošije će proći Belgija i Poljska, čiji sistem za snabdijevanje vodom već trpi od “stresa” posljednjih 20 godina! Njima će se za dvadesetak godina pridružiti Italija, Španija i Grčka. U teškoćama distribucije vodom nešto bolje će proći Francuska i balkanske zemlje. Situacija će se uveliko poboljšati u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Ali jedine zemlje koje će moći uživati u “suvišku padavina” biti će Austrija i skandinavske zemlje.

 

Salinizacija i snižavanje obale

U ovom izvještaju se ukazuje i na problem salinizacije, posebno u mediteranskom zaljevu: morska sol širokim ušćima rijeka, ali i ne samo tako, prodire do obalnog vodenog pojasa, pa se tako uvlači u ciklus poljoprivredne irigacije, čime se smanjuje plodnost tla kao i njegova otpornost na otrovne tvari, posebno na teške metale i pesticide. Kod nas je već sada taj problem uočen u delti Neretve. Salinizacija tla pogodit će velika područja, čak i u unutrašnjosti Španije i Portugala, te zaljeve rijeka Rone i Poa. U Italiji najviše neprilika će zadati jugu: Apuliji, Kalabriji, Siciliji, Sardiniji. Zbog direktne penetracije, Murge i Salerno najizloženije su zone, a indirektnom penetracijom su ugrožene delta rijeke Po, venetska laguna, te la Maremma u Toskani.

Također, i fenomen snižavanja nivoa obale je nova opasnost za zemlje uz Atlantski okean (Britanija i Normandija), Sredozemno more (Hrvatska, Italija…), te Sjeverno more (Njemačka). Sjevernoevropske zemlje su se s tim problemom uspješno uhvatile u koštac još prije dvadesetak godina. U Italiji, posebno u gornjem Jadranu, akcija je još u povojima. A Apeninski poluotok je posebno ugrožen. Povisi li se nivo mora kako je predviđeno, to će biti u zabrinjavajućim razmjerima (neki nacrti govore da bi se nivo mora mogao podići za metar do metar i pol do sredine 21. stoljeća) pa će opasnostima od erozije biti izložene slabije zaštićene obale, kao što je gornji dio Jadrana i La Versiglia. I to ne samo plaže već i luke, te obalne infrastrukture.

Druga se upozorenja odnose na široka ušća i italijanske lagune. Kad se geološkim uleknućima pridruži razorna snaga mora – šire se erozivni procesi, što dokazuje slučaj delte rijeke Po. Rast nivoa mora mogao bi uništiti pješčane barijere koje odlikuju najveće italijanske lagune ( Venecija, Marano, Orbetello). Nije, dakle, posrijedi kako izvještaj naglašava, marginalni problem. Ta su područja dragocjeni ekosisitemi: neophodno su potrebni industriji ribarstva jer uklanjaju dio zagađenih tvari koje donose odvodni kanali.

    Kisele kiše, toksični otpad

Evropi prijeti i opasnost od sumpora, koji opet dolazi od industrijskih zona. Prema modelu “Rains”, koji ispituje ispuštanje sumpora u atmosferu, najteže će biti, čak i ako se zanemari proširenje industrijskih zona, u dijelu Njemačke, Poljske, Češke i Slovačke. Nešto manje će se osjetiti u sjevernoj Mađarskoj, Hrvatskoj, BiH, te na nekim raštrkanim industrijskim područjima, na potezu Manćester – Birmingham, u Atini, Barceloni, a u Italiji u trokutu Milano – Torino – rijeka Po. IIASA upozorava da će 2030. godine 40% šumskog područja imati povišenu kiselost tla (Ph niži od 4)

Iako su tokom cijelog 20. stoljeća evropske zemlje skupljale toksične otrove kao što su: teški metali i ugljkovodikov hlorid, ipak, adaptirani ekosistemi nemju beskrajnu mogućnost upijanja. Klimatske bi prilike mogle prisiliti ekosisteme da postepeno, decenijama izlučuju tolerabilne tvari.

Prvi su primjer za to teški metali, koji su nataloženi u širokim ušćima velikih sjevernoevropskih rijeka, kao što su deponija kadmija na obalama Sjevernog i Baltičkog mora. Drugi su, pak, primjer lagune i močvarna područja, ambijenti s posebnim hemijskim odlikama, kao što je na primjer ušće rijeke Neretve. Ako bi se spasila ta područja kako bi se kasnije mogla iskoristiti za poljoprivredu, iz njihovih bi voda u atmosferu mogao ući nitrat, kao što bi se mogli sulfati reducirati u sulfite koji su lako topivi, te vrlo škodljivi.

Jezero Blamissuojoen u Švedskoj, koje je djelimično pod drenažom kako bi se spasilo plodno tlo, danas ima kiselost Ph 3. S obzirom da močvarna tla i služe tome da bi se zadržale toksične tvari, njihovo bi moguće isušivanje zbog povišenja temperature, odnosno globalnog zagrijavanja, posebno u sjevernoj Evropi, izazvalo ambijentalnu neravnotežu.

Nastave li se ovakve promjene, morat ćemo razmisliti o redefiniranju godišnjih doba ili, što bi bilo puno bolje, o našem ponašanju prema prirodi i planeti na kojoj živimo. Prema časopisu Proceedings of Natinal Academy of Sciences temperatura na Zemlji najviša je u posljednjih 12.000 godina. Zemlja se u posljednjih 30 godina zagrijava za 0,17 stepeni Celzijevih svakih 10 godina.

Temperatura je dostigla rekordne vrijednosti, a maksimum se očekuje oko 2050. godine. Naučnici su uočili i migracije biljnih i životinjskih vrsta. Tako se zbog sve viših temperatura prema polovima seli 1.700 biljnih i životinjskih vrsta koje traže ugodnije podneblje za život.

Zbog toga bi se i na području BiH uskoro mogle naći neke biljke i životinje iz suptropskih predjela, a neke će se naše vrste odseliti na sjever.

Preostalo nam je jošmanje od deset godina!?

U jednom starom rukopisu engleskih utemeljitelja matematike i fizike Isaka Njutna iz 1705. godine nedavno pronađenom stoji da je on na temelju proročanstva starozavjetnog biblijskog proroka Danijela izračunao da smak svijeta dolazi 2060. godine!

Šest naučnika iz NASA–ina Goddarova instituta za svemirske studije u časopisu Philosophical Transactions Royal Society na 29 stranica objavili su da je zahvaljujući globalnom zatopljenju, neubježan kraj mnogo bliže!

Zaključke nedavno objavljene UN–ove međuvladine grupe eksperata, prema kojoj bi se nivo mora do 2100. godine podigao za 40 centimetara, proglašavaju rezultatom lošeg računanja s nedovoljno bitnih podataka uzetih u obzir. Oni tvrde da bi do 2100. godine more moglo narasti nekoliko metara. UN-ove procjene proglašavaju “konzervativnim”, vlastite zaključke ustručavaju se pisati strastvenim riječnikom, govoreći o kraju svijeta kakav znamo posljednjih 12.000 godina.

Dr. James Hansen, na čelu tog tima, otvoreno tvrdi da nam je preostalo samo deset godina, poslije kojih će procesi otapanja artičkog i grenlandskog leda postati nepovratni. Savjetuje hitno prepolovljivanje ispuštanja stakleničkih plinova, među kojima količinom dominira ugljikov dioksid. Hansen je još 1999. godine američki Kongres upozorio na razvoj opasnog procesa otapanja leda, pa je za neke kolege junak, a za druge skeptične, zapravo laka meta koju na javnoj sceni nije teško ismijati. Ko od njih ima pravo, brzo će biti jasno.

 

Razorne zimske oluje kreću se prema srednjoj Evropi

Portugalac Joaqim Pinto meteorolog na Univerzitetu u Kelnu, zajedno sa britanskim naučnicima, istražuje promjene evropskih zimskih nevremena uvjetovane zatopljivanjem klime. Simulacijska predviđanja pokazuju da se mijenja tok kretanje ciklone s Atlantika i da će doći do toga: ”da će oluje koje se kreću tipičnim sjeveroistočnim smjerom postati sve rjeđe u budućnosti. One koje se kreću u smjeru Srednje Evrope, i kojih trenutno nema baš puno, će se puno češće dešavati. Umjesto da one pogađaju Sjevernu Evropu i Skandinaviju one će se obrušavati na srednju Evropu.”

Meteorolozi se još ne usuđuju prognozirati kada će se desiti slijedeći orkan iz kategorije Ćiril koji je u zimu 2006. godine samo u Njemačkoj “pokosio” 25 miliona stabala. Jedno je, međutim, sigurno: što više štetnih ispušnih plinova prodre u atmosferu u idućim decenijama jače će se promijeniti smjerovi ciklona i anticiklona. Joaqim Pinto upozorava da klimatske stimulacije pokazuju kako bi se Evropa ubuduće mogla češće naći u epicentru ekstremnih vremenskih neprilika.

Zimske oluje bi ubuduće ovim područjima mogle prouzrokovati troškove koji su čak za dvije trećine veći od današnjih, prognoziraju osiguravajuće kuće.

 

Veća potrošnja ljetne energije

Sve donedavno, u Evropi se za razliku od SAD-a, mnogo više energije trošilo zimi nego ljeti. Ali, posljednjih desetak godina, ta se situacija izmijenila. Evo šta je devedesetih godina 20. stoljeća u izvještaju IIASA-e o tome zapisano: počnu li se masovno upotrebljavati uređaji za klimatizaciju, poveća li se ljeti broj stanovnika u južnim krajevima Evrope zbog turističkog vala, te donesu li nam klimatske promjene valove intenzivne topline, utrošak energije ljeti bi se znatno povećao, a ako ne i izjednačio sa zimskim utroškom.

Upravo se to i dogodilo, s tendencijom još veće potrošnje energije ljeti. A veći utrošak energije znači i više dušičnog oksida što ga električne centrale izbacuju u atmosferu. Najviše će stradati metropole kao što su Rim, Madrid, Barcelona i Atina.

(aura.ba)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!