Zaboravljena prijetnja: Skakavci će ljude učiniti gladnim

Otprilike istovremeno s početkom pandemije koronavirusa na sjevernoj hemisferi, u svjetskim medijima pojavila se i vijest da je zemlje istočne Afrike i Bliskog istoka pogodila najezda skakavaca, objavile su hrvatske Novosti.

Najčešće su to bile fotografije usamljenih farmera koji nemoćno stoje u nedugo ranije zasađenim usjevima, okruženi golemim rojevima letećih nametnika koji će uskoro pojesti, ili već jesu, svu hranu od koje su u narednim mjesecima trebali preživljavati.

Prijetnja bez presedana

Prve vijesti o ovoj nepogodi objavljene su u januaru, a zatim ih je na neko vrijeme izgurala epidemija. No sredinom aprila Locust Watch, odjel UN-ove Agencije za hranu i poljoprivredu (FAO) koji se bavi nadzorom i kontrolom skakavaca, objavilo je da se u sljedećoj kišnoj sezoni na pogođenom području očekuje novi val najezde, ovog puta i 400 puta veći od onoga koji se dogodio u prvim mjesecima 2020. godine.

''Trenutna situacija u istočnoj Africi i dalje je izrazito 
zabrinjavajuća jer se sve veći rojevi pustinjskih skakavaca formiraju u 
središnjoj Keniji, istočnoj Etiopiji i Somaliji'', javili su iz Locust 
Watcha.

”To predstavlja prijetnju bez presedana sigurnosti hrane i preživljavanju stanovništva jer koincidira s početkom dugotrajne sezone kiša i sadnje…

Tokom maja skakavci će se izleći iz jaja i formirati rojeve koji se
 kreću po tlu, a zatim i leteće rojeve krajem juna i u julu, u vrijeme 
početka žetve'', upozorilo je ovo stručno međunarodno tijelo.

 Uništeno 100 posto usjeva

Pustinjski skakavac (schistocerca gregaria) vrsta je skakavaca specifična po svojoj ‘društvenosti’, osobini da iz solitarne životne faze prelazi u gregarigenu, odnosno da može živjeti i kao individualna jedinka i u roju. Ova transformacija ovisi o okolišu odnosno o uvjetima u kojima se odvijaju životni ciklusi.

Pustinjski skakavac jaja polaže u pijesak onda kada je on dovoljno vlažan da se ne isuše, a ženka obično položi do 1000 jajašaca na prostoru od jednog četvornog metra. Zahvaljujući vlazi netom izlegli skakavci, koji u prvoj fazi još nemaju krila, imat će i dovoljno vegetacije kojom će se prehraniti, a u toj fazi tijela će im biti manja i maslinasto zelene boje, kako bi bili što neupadljiviji.

No kada brojnost skakavaca nadmaši dostupnu vegetaciju, izrast će im krila a jedinke će formirati rojeve koji će se uputiti u potragu za hranom. Tada će im narasti i mišićna masa, a tijelo od maslinastozelene postati žarko žute i crne boje, uslijed jedenja toksičnih biljaka koje u solitarnoj fazi ne jedu kako ne bi postali lak plijen prirodnim neprijateljima.

Pustinjski skakavci dnevno mogu prijeći udaljenosti od 150 kilometara, a u jednom danu pojedu onoliko biljne tvari kolika im je težina tijela. Budući da prosječni roj sačinjava oko 150 miliona skakavaca po četvornom kilometru, stručnjaci su izračunali da takav roj u jednom danu pojede onoliko hrane koliko je u istom razdoblju pojede oko 35 hiljada ljudi.

Hrane se ugljikohidratima odnosno kulturama kao što su kukuruz, grahorice, sirak, ječam i proso, upravo one koje su posljednjih mjeseci sijali farmeri u istočnoj Africi, nadajući se bogatoj žetvi uslijed neuobičajeno obilnih kiša koje su padale u prethodnom razdoblju. (RadioSarajevo)