Za sreću je potreban: Ugodan, angažiran i smislen život!

Na nedavno održanom Međunarodno naučnom skupu „Rad i stvaralaštvo u XXI vijeku“, učešće je uzela i mr. sc. Vahida Djedović, psihoterapeutkinja, sa radom pod nazivom „Sreća i stvaralaštvo“ i u svom, 11. po redu, naučnom radu, između ostalog, napisala je i:

Procjenjuje se da su naše pozitivne emocije genetski uslovljene i da su zastupljene oko 40%. U 10% naša sreća zavisi od toga što nam se događa, a 50% zavisi od nas samih.

Prema Martinu Saligmanu, pun život, odnosno sretan život, jeste onaj u kojem su zastupljene tri komponente:

  1. Ugodan život

Ugodan život omogućava povećanje pozitivnih emocija: užitka, radosti i zadovoljstva, kroz razne aktivnosti: hrana, piće, sex, odmaranje, opuštanje, druženje, fizička aktivost, zabava… Ovaj pristup pomaže da češće doživljavamo pozitivne emocije.

  1. Angažiran život

Angažiran ili dobar život znači da trebamo ustanoviti i razvijati svoje sposobnosti i jake strane koje će nas potpuno okupirati, kao što su čitanje zahtjevnih knjiga, rješavanje težih problema, usavršavanje raznih kreativnih vještina, dobar odnos s drugim ljudima i rad na vlastitom rastu i razvoju.

  1. Smislen život

Za razliku od angažiranog života, smislen život uključuje i aktivnosti povezane s nečim većim i širim od nas samih, što znači da svoj trud, sposobnosti i vrline koristimo za dobrobit porodice, društva i za opšte dobro. Na primjer, dajemo svoj doprinos kako bi u društvu i na svijetu bilo više tolerancije, znanja i empatije, a manje patnje, siromaštva, korupcije i nepravde. Naravno, svako od nas, svojim malim aktivnostima i te kako doprinosi opštem dobru. Tako zadovoljavamo svoju potrebu za smislom i svrhom postojanja. Prema Viktoru Franklu, smisao života se sastoji u nečemu što je veće od nas samih, a opisano je u knjizi, Kako pronaći smisao života.

Također, kaže da mediji šire strah među ljudima, a na takav način ubijaju kreativnost, istražila je i analizirala da li je sreća povezana sa kreativnošću i da li su sretniji ljudi kreativniji. Također, ispitivala je, a na uzorku od 200 ljudi, koliko sreća zavisi od samopoštovanja, i koliko razgovor o pozitivnim i lijepim dešavanjima (pričama), utječe na promjene u emocionalnom raspoloženju ljudi i doprinose sretnijem životu.

U samom zaključku je navela da je sreća najvažniji komponent ljudskog života i svi ljudi teže ka ovoj univerzalnoj vrijednosti.Također, pokazalo se da je , nakon godinu dana rada u toku koje su razgovarali o pozitivnim i lijepim pričama, ksperimentalna grupa pokazala znatno veći porast na skalama kreativnosti i samopoštovanja, kao i na skali sreće.

Budući da su naučnici došli do značajnog otkrića  kako DNK usvaja govor i da je svaka izgovorena riječ genetski program, tako riječi mogu da promijene naš život. Prema tome, lijepi razrovori i lijepe priče ili  lijep tekst, ozdravljuju, Vahida poručije da pazite na svoje riječi i generalno na to šta pričate i šta slušate, jer genetski aparat čovjeka ne zna da li vlasnik, čuje, misli, osjeća ili čita, jer se bilo koja informacija može utisniti u tzv. talasni genom.

(aura.ba)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!