Vremenska prognoza i ponašanje životinja: Kad riba iz vode iskače, nebo uskoro “plače; kad lasta nisko leti – kiša prijeti, a kupaju li se u prašini kokoši – nadaj se skoroj kiši!

Kako su vremenske prilike od izuzetne važnosti za bavljenje poljoprivredom, a posebno pčelarstvom, u nastavku vam donosimo nekoliko narodnih izreka na osnovu kojih možete predvidjeti kakvo vrijeme slijedi te preduzeti sve neophodnje radnje na pčelinjaku

Vremenske prognoze su otkako je svijeta i vijeka budile čovjekovo veliko intresovanje. Na sve načine se trudio da predvidi kakvo ga vrijeme očekuje da bi mogao isplanirati svoje svakodnevne djelatnosti i buduće poslove. Savremene prognoze za razdoblje do deset dana unaprijed izrađuju se objektivnim, sofisticiranim naučnim metodama. Međutim, bez obzira na sav trud i uspješnost naučnog predviđanja vremena, u narodu je još uvijek prisutan sistem iskustvenih prognoza.

Kod takvih prognoza, prognoziranje se zasniva na promatranju različitih zbivanja u prirodi i na njihovom povezivanju s vremenskim događajima što su slijedili. Tako su nastala brojna pravila a većina njih je pretočena u izreke radi lakšeg pamćenja. Kao najčešći i najpouzdaniji pokazatelji vremena bile su biljke i životinje. Već je starogrčki mudrac Teofrast iz u svome djelu Znakovi bilježio izreke kao što su: “Kad pas ruje zemlju, to je znak jakog nevremena!” te “Znak je nastupa jake zime ako sezona janjenja ovaca počne rano!”.

U životinja, posebno onih koje žive na slobodi, vrijeme itekako utječe na cjelokupno življenje. Skoro je nemoguće pronaći bilo kakav oblik njihovih aktivnosti na koje vremenski uvjeti, temperatura i vlažnost zraka, atmosferski pritisak itd. ne utječu. Zahvaljujući tome, naučile su se pravovremeno sklanjati od nepovoljnog ili opasnog vremena, što je pomoglo sačuvanju brojnih bioloških vrsta.

Kako su vremenske prilike od izuzetne važnosti za bavljenje poljoprivredom, a posebno pčelarstvom, u nastavku vam donosimo nekoliko narodnih izreka i njihova objašnjenja. Na osnovu njih moći ćete predvidjeti kakvo vrijeme slijedi te preduzeti sve neophodne radnje kada su u pitanju aktivnosti na pčelinjaku.

Odlijeću li pčele daleko od pčelinjaka, lijepo vrijeme nas čeka!

Pčele imaju mnoštvo osjetila koja im pomažu u uočavanju i najmanjih promjena stanja atmosfere i njihovu navješćivanju prije nego što postanu veće i učinkovitije. Posebno su na glasu pčele medarice (Apis mellifera). Odlijeću li pčele rano ujutro iz košnica na pašu u velikome broju ili pak odlijeću neuobičajeno daleko u potrazi za cvjetnim polenom i nektarom, to je pouzdan znak lijepoga vremena za dotični dan. Zagonetnije je kad to čine pri oblačnu vremenu, a uskoro doista nastupi razvedravanje.

Ako za loša vremena pčele u košnicama ne miruju, nego se neprestano kreću i zuje, valja očekivati skoro proljepšanje vremena. Događa se da ujutro pri lijepome vremenu pčele ne odlaze na uobičajeno skupljanje peluda, nego ostaju u košnicama i glasno zuje. U takvim okolnostima najčešće ne protekne ni 6 – 8 sati dok se ne primijete prve kišne kapi. Katkad pčele odlete iz košnica, ali ne odlaze uobičajeno daleko. To upozorava na mogućnost pogoršanja vremena.

Jednako tako, kad se pčele u velikim skupinama užurbano upućuju s paše prema pčelinjaku, valja se pripremiti na skori nastup nevremena – makar nebo u tome trenutku i izgledalo bezopasno.  Ako su pčele razdražljive i nasrtljive, to je često znak skore promjene vremena. Izlijeću li ljeti pčele iz košnice, ali se ne udaljavaju od nje, nego se u velikome broju skupljaju na njezinim stjenkama, time upozoravaju na nastup žege i velike vrućine. Vraćaju li se pčele s paše kasnije nego što to inače čine, to bi moglo biti upozorenje na nastup dugotrajnog razdoblja kišovitog vremena.

I, pčele ne izlaze iz košnica kad je vanjska temperatura zraka niža od 10 °C.

Ako su muhe “dosadne”, mnogo oblijeću, zuje i peckaju češće i više – bit će kiše!

Ova izreka samo je jedna od brojnih sličnih koje se odnose na muhe “pakosne pecavke”, komarce i obade. Kada je lijepo vrijeme, muhe se mogu primijetiti još od jutra. Možda se uvijek ne vide, ali na njhovu prisutnost upozorava zvuk prepoznatljivog zujanja. Ako je zujanje posebno glasno, može se očekivati zatopljenje.

Uoči nastupanja vlažnog i kišovitog vremena njihovo se ponašanje mijenja. S početka sjede mirno i tiho na zidovima. Na početku su mirne, ali kako se promjena vremena približava, postaju nemirnije i nasrtljive. Neposredno uoči nevremena muhe se skrivaju u svoja skloništa. Tada rado ulijeću i u automobile, a isto tako se ponašaju i pčele, ose, mušice i komaraca. Nasuprot tome, večernji rojevi komaraca koji lete visoko smatraju se znakom budućeg lijepoga vremena.

Obadi – posebno tzv. kišni obad i konjske muhe uoči kiše i

nevremena napadaju svoje žrtve, ljude ili stoku na paši.

Mravi danonoćno aktivni – lijepo vrijeme; ranije se vraćaju s posla u mravinjak i pokrivaju njegove otvore – kiša će!

Mnogi prirodnjaci koji su se bavili istraživanjem mrava zaključili su da su oni dobri “vremenari”. Kada je lijepo vrijeme mravi su vrlo aktivni i njihov rad traje danonoćno. Ukoliko primijete znakove pogoršanja vremena, tada će se brže vraćati u mravinjak sa svojih pohoda. Ako pritom još i pokrivaju ulaze u mravinjak, prijetnja kiše je ozbiljna. Ako je vrijeme oblačno, a mravi unatoč tome ne pokrivaju ili ne smanjuju ulaze na vrhu mravinjaka, to je znak da oni ne očekuju kišu.

Krilati mravi pokazali su se posebno dobri kod najavljivanja oluja. Otprilike dva-tri dana uoči burnog pogoršanja vremena krupni se mravi uznemireno i besciljno kreću po tlu, a sitniji lete na malim visinama, u blizini tla. Što je u takvom ponašanju više uznemirenosti i nereda, to je i oluja koja uslijedi jača.

Jednom prilikom u Kazahstanu su uočili kako su se žućkasti livadni mravi, koji su živjeli na zelenoj livadi pokraj rijeke, počeli žurno preseljavati s niske obale na povišena mjesta. Užurbano, zamalo panično, prenosili su jaja, ličinke i svoje kraljice. Naizgled, nije bilo razloga takvom ponašanju. Međutim, uskoro se je u obližnjoj rijeci voda jako nabujala zbog kopnjenja leda u gorskom ledniku. Kako su mravi to mogli unaprijed znati? Vjerojatno su uočili dizanje podzemne vode koja je najprije poplavila duge hodnike podno mravinjaka, koji sežu duboko u zemlju.

 Popravlja li pauk svoju oštećenu mrežu ili plete novu – nadaj se lijepu vremenu!

Primijeti li li se mnoštvo pauka krstaša koji su jako zaposleni, te već u rano prijepodne tresu svojim tkanjima ili tokom noći dovršavaju započetu mrežu – to je znak njihova naslućivanja nastavka lijepa vremena. Na to upozorava i dužina glavnih niti njihove mreže, jer su one u takvim okolnostima posebno duge. Nasuprot tome, rade li pauci krstaši malo ili nimalo, ili tkaju kratke glavne niti ili čak trgaju svoje mreže – sve to upozorava na pogoršanje vremena s kišom.

 Pijavica “drijema” – lijepo vrijeme se sprema; pijavica se diže – nevrijeme stiže!

U prirodnim okolnostima pijavice žive u plitkim jezerima i močvarama koje su obrasle trskom i drugim raslinjem. U toploj polovini godine pri stabilnom i lijepom vremenu pijavice mirno leže ili puze po dnu staništa ili po stabljikama vodenoga bilja. Međutim, kad se vrijeme počne mijenjati te zaprijeti kiša ili nevrijeme, pijavice se dižu prema površini vode ili čak izlaze iz vode.

Kad iz podzemlja izađe kišna glista, bit će kiše – dosta!

U dugotrajnim ljetnim razdobljima suha, pa i sušna, vremena, gliste se spuštaju u najniže dijelove tla, koji nisu onoliko suhi koliko su to površinski. Posebno je zanimljivo njihovo ponašanje pri vlažnome vremenu. Tada uoči kiše napuštaju svoja skloništa i upućuju se prema površini. Dogodi li se to tokom padanja kiše, smatra se upozorenjem na njezinu veliku jakost i dugotrajnost.

Kad potamne puževi, nastupaju lijepi dani; dobiju li svijetlu boju – kišu prizivaju!

Puževi primaju potrebnu vlagu površinom tijela kojim usisavaju kišnu vodu, koju u određenim okolnostima izlučuju ili isparavaju. Što više tekućine izgube na taj način, to se više mijenja njihova boja. Niska vlažnost zraka uvjetuje tamniju boju, a to je obično povezano s nastupom ili nastavkom suhog, lijepoga vremena. Nasuprot tome, svjetlija boja puževa povezana je s kišnim pogoršanjem vremena ili nastavkom vlažnoga i mokroga vremena.

Drugi puževi plaze stablima drveća oko dva dana uoči kiše i sjedaju na lišće. Očekuju li jaku ili dugotrajnu kišu, smjestit će se na unutarnju, zaštićenu, stranu lista. Ako su puževi čvrsto prilijepljeni za gornju stranu listova, tada oni pokazuju svoje očekivanje da kiša neće biti jaka ili neće dugo trajati.

 

Kad riba iz vode iskače, nebo uskoro “plače”

Plivanje riba blizu površine vode i njihovo iskakivanje iz vode povezano je sa smanjivanjem kisika u dubljim slojevima vode. To se obično događa kao posljedica snižavanja tlaka uoči pogoršanja vremena. Ribe, poput šarana i soma, na primjer, uoči pogoršanja vremena isplivavaju na površinu vode i pljeskaju repom. Bjelica i crvenperka u takvim okolnostima rado iskaču iz vode.

Brkica, brkica čikov, čikov ili piškor (Misgurnus fossilis) u prirodi živi na muljevitom dnu, u sporim blatnim rijekama, često ga ljudi drže i u akvarijumu. Podiže li se čikov na površinu vode i počinje kružiti po njoj, bit će kiše ili oluje. Događa se da se uoči posebno jaka nevremena čikov toliko uznemiri, uzruja, da nehotice iskoči iz akvarija na pod!

 Kad žabe izlaze iz vode, a kreketuše se počnu gromko glasati – treba se kiše i nevremena plašiti!

Kad vodene žabe ili zelene žabe mirno sjede na vodi, kiše neće biti. Čak i kad se na nebu primijete olujni oblaci, svejedno će kiša izostati. No, ako žabe izlaze iz vode i skakuću duž obale jezera ili neke druge vodene akumulacije, treba očekivati kišu. Nalaze li se žabe blizu površine vode i krekeću, držeći glavu izvan vode – to nagovještava nastup nevremena. I način njihova kreketanja može se iskoristiti u proricateljske svrhe. Krekeću li žabe kriješteći i neugodnim zvukom, približava se kiša, a ako to čine “umilno” – treba se nadati lijepu vremenu.

Kad lasta nisko leti – kiša prijeti!

Vrlo često niski let lastavica prethodi padanju kiše ili nastupu nevremena. Kad zaprijeti jako nevrijeme, lastavice lete uznemireno prema gore i dolje. Nasuprot tome, piljak kosirić, kojega bismo mogli nazvati gradskom lastavicom, leti visoko (smetaju mu zgrade i promet!) – neovisno o vremenu. Smatra se da ptice svojim pjevanjem i živahnim ponašanjem nagovješćuju nastavak ili nastup lijepa vremena. Uoči pogoršanja vremena ptice se ponašaju različito. Mnoge su uznemirene i mašu krilima (čavka). Druge se jako glasaju (dugorepa svraka, zeba bitkavica). Nasuprot njima, druge (slavuj veliki) utihnu. Vrabac pokućar, crna vrana i velika sjenica u takvim okolnostima “kupaju” se u prašini.

Pri lijepu ljetnom vremenu opažaju se kružni letovi uvis vrana, čavki i čvoraka. Uoči nevremena u zraku su prisutne i silazne struje koje su pticama neugodne pa zato ne lete visoko i ne skupljaju se u jata, nego snuždeno sjede po krovovima kuća ili na drugim mjestima. Slično se ponašaju i divlje patke. Ne grade li gnijezda na livadama u blizini rijeka i drugih staništa – kako to obično čine – nego na povišenim mjestima, to je znak njihova naslućivanja kišovitog ljeta, koji bi mogli ugroziti njihova gnijezda i mladunčad.

Kupaju li se u prašini kokoši – nadaj se skoroj kiši!

Na uobičajeni porast vlage zraka uoči pogoršanja vremena pojedine vrste peradi reagiraju “kupanjem” u prašini ili u rupi iskopanoj u zemlji. Usto, u takvim okolnostima kokoši klepeću krilima, neprestano prebiru perje i čerupaju se, kokodaču… Rašireno je i vjerovanje da kukurijekanje pijetlova u neuobičajeno vrijeme nagovještava nastup kiše. Primijeti li se u toplome dijelu godine dugo zadržavanje pataka i gusaka u ribnjacima i svugdje gdje ima vode, uz učestalo gnjuranje, klepetanje krilima i bučno glasanje – skora kiša vjerojatno neće izostati. Posebno ako pritom ustrajno mažu svoje perje masnoćom koju proizvode žlijezde na trtici.

Mačka se umiva, pas se u prašini valja – kiša nas pozdravlja!

Za većinu stoke je karakteristično da uoči kiše navečer halapljivo pase ili jede sijeno, pije malo vode, a danju spava. Ovce i koze ne žele izaći iz staje na pašu, a na paši silaze s viših u niža područja; goveda su nemirna (povezano s napadima kukaca i parazita), na povratku s paše hitaju u staje, dižu glavu uvis, okreću je prema vjetru i pohlepno uvlače zrak; konji njuše, srču

zrak i frkću češće nego inače; magarci drhte ili objese uši i njaču posebno ustrajno; svinje su nemirne, valjaju se, slabo jedu i razbacuju hranu.

Psi se uoči kiše i nevremena ustrajno valjaju po pijesku i prašini. Uzrok tome su buhe i krpelji, koji su tada vrlo aktivni, pa ih se pas želi osloboditi valjanjem. Domaća mačka nagovještava kišonosnu ili olujnu promjenu vremena nemirom, pa i agresivnošću, češćim “umivanjem” i češanjem jer je tada izloženija napadima kukaca i parazita.

Šta rade divlje životinje pred oluju?

Među divljim se životinjama obična vjeverica smatra ponajboljim živim barometrom. Kad je vjeverica izrazito nemirna, besciljno skakuće po drveću i glasa se posebnim zviždanjem, sprema se nevrijeme. Zatim slijedi njezino skrivanje u skrovište, zatvaranje otvora s one strane odakle vjetar puše i čekanje svršetka nevremena u sigurnome. Divokoze, jeleni i srne također očituju uznemirenost uoči pogoršanja vremena. Obični zec u hladnoj polovini godine uoči snježnog nevremena odlazi, i to najčešće u povećim skupinama, s polja u obližnju šumu.

Jazavac izlazi u lov samo onda kad naslućuje da će vrijeme biti lijepo i tiho, dok vidra najradije počinje loviti onda kad se očekuje kiša. Ako evropska krtica vrlo aktivno ruje zemlju i izbacuje vani velike gomile zemlje, to nagovještava nastup ružnog, kišovitog vremena.(aura.ba)

 

Komentari

komentara

error: Content is protected !!