Vitamini – dukati našeg zdravlja: Vitamin A – “zaštitnik cijelog organizma”

Ovaj vitamin ne zaslužuje prvo mjesto u tablici vitamina samo zbog abecednog redoslijeda ,već zbog brojnih važnih funkcija. Vitamin A štiti ćelijske membrane, te jača kožu i sluznice, čime pomaže u sprečavanju brojnih infekcija i nekontroliranog bujanja tkiva, pa ga s pravom nazivamo “zaštitnikom cijelog organizma“.  Posebnu važnost vitamin A ima u fiziologiji vida, jer sudjeluje u stvaranju vidnog pigmenta, koji se nalazi u štapićastim ćelijama mrežnice

Piše: Dr. Jasminka Mujkanović

Prije nego iznesem neke konkretne podatke, moram napomenuti da vitamine možete dobiti iz tri bitno različita izvora. Možete ih dobiti putem hrane (uvjerljivo najkvalitetniji izvor), možete ih dobiti u relativno prirodnoj formi (ekstrakt neke biljke), ali i kao isključivo sintetički proizvod. Poznati vitamini su: Vitamin A, Retinol ili Karotin, vitamin grupe B kompleksa: B1 Tiamin, B2 Riboflamin, B3 niatin, niaciamin, B4 adenin, B5 patoteinska kiselina. B6 – piridoksin, B10 i B12 faktori rasta, B12 kobalamin, B13 orotička kiselina, B15 – pangaminska kiselina, B17 – amigdalin, Bc folna kiselina, Bt Karnitin, Bx – para-aminobenzoeva kiselina, C – askorobinska kiselina, D Kalciferol, E-tokoferol, F – masne kiseline, G – Riboflavin, H biotin, K – menadiol, L- neophodan za laktaciju, M – folna kiselina, P bioflavonoidi, Pp – niacinamid, P4 – trokseruten, T – supstanice koje pomažu rast.

Sedam najvažnijih minerala jesu: kalciji, jod, gvožde, magnezijum, fosfor, selen i cink.

Preporučene doze

Vitamin A spada u grupu vitamina topljivih u mastima, odnosno u vitamine bez koenzimatske funkcije. Hemijski spada u retinoide, prirodne spojeve i sintetske derivate retinoične kiseline. Sve su to supstance koje imaju biološke osobine retinola, primarnog nezasićenog alkohola. Organizam ga može primiti putem biljne hrane u obliku karotena ili putem hrane životinjskog porijekla u obliku A estera.

Prirodni izvori vitamina A su jetra, maslac, sir, punomasno mlijeko, žumance i riba (posebno riblje ulje). Poznato je više djelovanja vitamina A u organizmu. Važan je za kontrolu rasta, razvoj tkiva i sudjeluje u rastu i regulaciji ćelija kostiju. Značajna je njegova povezanost s proteinima, tako da se većim unosom proteina u organizam povećava i potreba za vitaminom A.

Značajan učinak vitamina A su i njegova antioksidativna svojstva, kao dio odbrambenog sistema ćelija i međudjelovanje s ostalim vitaminima. Smatra se da vitamin A pojačava funkciju imunološkog sistema i djeluje kod nekih malignih bolesti. Ipak, najpoznatija funkcija vitamina A je njegovo sudjelovanje u biohemiji procesa vida.

Dnevne potrebe za vitaminom A kod odraslih su 1000 µg retinol ekvivalenta. Smatra se da bi polovinu potrebe za vitaminom A trebalo unositi kao vitamin A, a drugu polovinu u formi karotenoida. Nove preporučene dnevne potrebe ne predviđaju povećanje doze u toku trudnoće. Za majke koje doje, predlaže se dodatnih 500 Re tokom prvih 6 mjeseci i dodatnih 400 Re za vrijeme narednih 6 mjeseci.

Manjak i nedostatak vitamina A

Nedostatak vitamina A izaziva noćno sljepilo, smanjuje sposobnost zaštite epitela, očituje se i u sluznici oka. Kod djece može doći do poremećaja rasta i izgradnje kostiju.

Manjak vitamina A ne mora biti uzrokovan nedovoljnom opskrbom u hrani, nego i smanjenom resorpcijom masti, nesposobnošću organizma da konvertira karoten u vitamin A. Uzrok su bolesti jetre, kao hepatitis ili druge, jer je posljedica nesposobnost organizma da pohranjuje vitamin A u jetri. Također, apsorpcija vitamina A može biti smanjena u slučaju nedostataka enzima gušterače.

Kod vitamina A, osim smanjenog unosa, postoji opasnost od prekomjernog uzimanja što dovodi do toksičnog djelovanja. Kod djece se pokazuje kao oštećenje sluzokože, ispadanje kose, bol u zglobovima, a ponekad utječe na rast kostiju.

Posebno trudnice moraju biti oprezne pri uzimanju vitamina A. Pojava akutnog trovanja pri povećanom unosu, opažena je kod konzumacije jetre sjevernog medvjeda. Hipervitaminoza vitamina A spontano nestaje prestankom uzimanja vitamina A.

Oprezno sa “eliksirima mladosti”

Vitamini topivi u mastima često se nalaze u preparatima koji se mogu naći na tržištu u količinama puno višim od navedenih. Potrebno je naglasiti da se često griješi kada se vitamini smatraju eliksirom mladosti, te da, povećavajući njihov unos, “ubrzavamo” i proces podmlađivanja. Ispitivanja pokazuju drugačije, te se uvijek završava na davno zaključenim i zabilježenim Paracelzusovim pravilom da je umjerenost uslov opstojnosti.

LIČNI SAVJETI

Onima koji pate od akni, preporučuje se dnevna doza 5000 do 10.000 internacionalinih jedinica vitamina A. Kiselina vitamina A, retinol, naprimjer, koja se često koristi u liječenju akni, danas se smatra lijekom koji uklanja površinkke bore. Dobijate je samo na liječnički recept.

Više od 50.000 internacionalnih jedinica dnevno ne preporučujem nikome. Previše vitamina A može izazvati toksične efekte, koji se monifestiraju opadanjem kose, mučninom, proljevom, perutanjem kože, zamagljenje očiiju, bolova u kostima,  neredovne menstruacije, zamora, glavobolja, povećanja jetre.

Ako vaša svakodnevna ishrana sadrži velike količine džigerice, mrkve, špinata i dinje, teško da vam je potrebno da uzimate dodatak vitamina A.

Vitamin A ne treba uzimati s mineralnim uljima.

Vitamin A najbolje djeluje sa beta komplekosm, vitaminom D, vitaminom E, kalcijem, fosforom i cinkom

Ako uzimate lijek za smanjenje holestelora, moguće je da imate smanjenu apsorpciju vitamina A. Vjerovatno vam je potreban dodatak!

 

Komentari

komentara