Veliko istraživanje klimatologa donosi alarmantna upozorenja za Balkan: NESTAJU DALMACIJA I DUBROVNIK, A JADRAN „STIŽE“ SVE DO MOSTARA!

Već sada se strahuje, vrlo utemeljeno, da će Antarktik uskoro, umjesto dva velika ledena štita, imati dva velika mora. A onda će stvari krenuti još gore. Sav taj led znači sve više vode u okeane, a to onda znači i sve gore podizanje nivoa, između ostalog, i Jadrana i potapanja istorijske baštine i prirode uz koje su preci ovdašnjih naroda živjeli hiljadama godina.

Prošlogodišnje veliko istraživanje klimatologa, glaciologa i drugih stručnjaka, objavljeno u Natureu, donosi užasan zaključak da su klimatske promjene na Antarktiku dovele dotle da se godišnje s tog zaleđenog kontinenta otopi nešto više od 200 milijardi tona leda, a najgore od svega je to što je doslovno izmjereno sve brže i brže otapanje.

Ovakvi rezultati vrlo su loša vijest za mediteranske zemlje na drugom kraju svijeta, a posebno za Hrvatsku, Italiju, Crnu Goru, Sloveniji i BiH. Objavljeno je da je otapanje Antarktika tokom posljednjih pet godina bilo tri puta brže nego prije 10 godina, da je u odnosu na 1997. sada pet puta brže. Dosadašnji doprinos podizanju nivoa mora uslijed izlijevanja vode s otapajućih antarktičkih ledenjaka od 1992. iznosi 8 milimetara.

Kritičnih pola Stepena Celzijusa

Logika stvari i elementarna matematika ukazuju na to da će stvari s Antarktikom biti sve gore i da se slobodno može računati da će, kao i do sada, posmatranje klimatskih promjena u prirodi dokazivati sve katastrofičnija predviđanja, a opovrgavati sva ona umjerenija predviđanja stope potapanja gradova uz obale mora, izbijanja bolesti, gladi, ratova, masovnih seljenja stotina miliona klimatskih izbjeglica.

Danas se u kontekstu posljedica klimatskih promjena, po pravilu govori o scenarijima u slučaju zagrijavanja do 1,5°C, 2°C, 3°C i 4°C do 2100. Kako sada stvari stoje, a stoje tako da ne samo da nismo zaustavili stopu zagađenja atmosfere stakleničkim plinovima, u prvom redu s CO2, nego sve više povećavamo industrijsko zagađenje, na putu smo da do kraja ovog v ijeka ubijemo i sebe i planetu zagrijavanjem od 4°C, otprilike.

U scenariju zagrijavanja svijeta od 1,5°C Hrvatsku, BiH, Sloveniji u Crnu Goru bi tukli klimatski ekstremi (suše, oluje, ispadi razornih valova vrućina i hladnoća), ali bi uspjele održati svoje glavne prirodne osobine. Čak i porast nivoa mora uslijed otapanja leda značio da bi se skoro cijela jadranska obala uspjela održati bez posebnih šteta.

Ali, samo pola stepena više temperatira, npr. Slavoniju, Baranju, Posavinu, Semberiju, Vojvodinu, Srem.. prtevorilo bi u pustinje u pravom smislu riječi, i to već za nekoliko decenija, dok bi Dalmacija, južna Hercegovina, Kvarner, Crnogorsko primorje, te Istra u nekim dijelovima postali kamene pustinje.

 Ubrzano otapanje

Sve to odnosi se na scenarij od samo 2°C zagrijavanja u odnosu na prosjeke svjetske klime do 1990. godine, odnosno, samo pola stepena više ili manje u balkanskoj regiji znači kataklizmu ili opstanak. A stvarnost je danas takva da se velika većina klimatologa svijeta slaže oko toga da današnjim ponašanjem jurimo prema scenarijima od ili 3°C ili 4°C.

Naučnici iz Bouldera oko Stevea Nerema kažu da njihova zapažanja svjedoče o porastu nivoa mora od najmanje 65 centimetara u odnosu na more iz 2005., te navode već itekako uočljiv rast u obalnim područjima širom svijeta. Pažljivim posmatranjem to se može već uočiti i po priobalnimm područjima uz Jadran.

Najveći dio leda koji se trenutno otapa na Antarktiku odnosi se na dva velika ledenjaka – Pine Island i Thwaites. Otapanje njih dva oslobađa skoro polovinu cjelokupnog antarktičkog otapanja. Utvrđeno je i to da se tamošnje otapanje posebno brzo odvija zbog “potkopavanja” ledenjaka u moru uslijed morskih struja koje su sve toplije.

Već sada se strahuje, vrlo utemeljeno, da će Antarktik uskoro, umjesto dva velika ledena štita, imati dva velika mora. A onda će stvari krenuti još gore. Sav taj led znači sve više vode u okeane, a to onda znači i sve gore podizanje nivoa, između ostalog, i Jadrana i potapanja istorijske baštine i prirode uz koje su preci ovdašnjih naroda živjeli hiljadama godina.

Bosanski zaljev niče u današnjoj Hercegovini

Bivšeg NASA-in glavnog klimatologa Jamesa Hansena uprava NASA-e i državne vlasti godinama su proganjale, čak su mu cenzurirali javne istupe i pregledavali mu poštu, zbog predviđanja koja su se tada tumačila kao “nenaučna” i “histerična”, da bi se sada pokazivala čak i kao umjerena.

On je 2016. predvidio da će već do polovine ovog vijeka more porasti za jedan metar. Da bi samo godinu i pol poslije toga ne bilotko nego Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA objavio da će zagrijavanje od 3°C značiti rast nivoa mora između 4,4 i 9,9 metara.

Ispalo je da će to značiti da će Pula biti razbijena na nekoliko ostrva, praktično uništena, da će Rijeka biti potopljena sve do nivoa Trsatske gradine, da će sasvim nestati najveći dio Zadra, da će postojati još samo Biograd pod morem, da će nestati pola ŠibenikaSolinaKaštela Splita, cijeli Trogir, kompletna gradska jezgra Dubrovnika, te da će delta Neretve, skupa s Pločama Metkovićem, nestati pod morem, a da će na tom mjestu zjapiti zaljev do duboko u BiH, zapravo do pola puta do Mostara.

 

 

Komentari

komentara