Najvažniji je za zaštitu organizma od infekcija, za vrijeme i nakon bolesti, a s obzirom da organizam ne sintetiše sam vitamin C, moramo da ga unosimo hranom ili u vidu preparata
Kralj među vitaminima
Da li znate da je vitamin C prisutan u organizmu samo u leukocitima, džigerici, slezeni, nadbubrežnim žlijezdama i hipofizi? Ima ga u malim količinama, a ako ni toliko nije prisutan, naše zdravlje je u velikim problemima. Zato ga treba unositi na sve načine, jer se vitaminom C ne možete predozirati.
Veoma lako se rastvara u vodi, pa i ako se unese u prevelikim količinama, mokrenjem ćemo ga izbaciti iz organizma. Avitaminoza vitamina C izaziva bolest skorbut, poznatu i kao bolest moreplovaca koja je tokom 16. vijeka odnijela mnoge živote, a da se nije znalo šta je u pitanju. Slučajno je otkriveno da limun veoma uspješno pomaže u liječenju, ali tek u 19. vijeku je potvrđeno da je upravo vitamin C ta materija u limunu koja spašava od skorbuta.
Askorbinska kiselina je, inače, jak antioksidant. Ispitivanja su dokazala da sprječava akumulaciju slobodnih radikala u ćelijama i time naročito pomaže ćelijama kostiju, zuba, desni i krvnih sudova da se razvijaju i ostanu zdrave.
Podstiče i proizvodnju kolagena (elastičnost kože i gipkost zglobova i sintezu nekih neurotransmitera), pa je bitan i za pravilno funkcionisanje nervnog sistema. Pomaže apsorpciju gvožđa u digestivnom sistemu, kao i proizvodnju karnitina bitnog za kontrakciju mišića.
Kako utvrditi nedostatak vitamina C
Najviše vitamina C ima u svježem voću, naročito u kiviju, narandži, limunu, grejpfrutu, jagodama i malinama. I povrće je bogato njime, prije svega paprike, kupus, brokoli, spanać i krompir.
Izuzetno je osjetljiv, oksiduje na vazduhu i raspada se na povišenoj temperaturi, svjetlosti i pod utjecajem ultraljubičastog zračenja. To znači da treba koristiti veoma svježe voće i povrće i ne ostavljati ih da predugo stoje niti predugo kuhati.
Blagi nedostatak teško se otkriva, jer nema posebnih simptoma. Dodatne doze, makar i u tabletama preporučuju se kod neuravnotežene ishrane, svima iznad 50 godina, pušačima i onima koji često pate od prehlada i bronhitisa.
Postoje preparati u obliku tableta, praha, kapsula, kapi i šumećih tableta, ali u svakom slučaju treba voditi računa o preporučenim dnevnim dozama, kao i o dužini perioda tokom kojeg ih koristite. Najbolje je ove dopune koristiti 3-4 puta godišnje tokom dvije sedmice.
Dnevne potrebe za žene iznosi 75 mg, a za muškarce 90 mg, s tim da dnevni unos ne treba da prelazi 1 g jer izaziva smetnje u varenju, ili stvaranje kamena u bubregu.
Testirajte se sami
Jednostavnim odgovorima na sljedeće pitanja provjerite patite li od nedostatka vitamina C:
- Da li ste na dijeti, ili je vaša ishrana neizbalansirana?
Ako je odgovor DA unos vitamina C sigurno nije dovoljan. Jedite više svježeg voća i povrća.
- Da li se prehladite sa prvim zahlađenjem?
DA! Otpor vašeg organizma je slab, pa bi bilo dobro da uzimate još ovog vitamina.
- Pušite li?
DA! Svaka popušena cigareta sagori oko 1 mg askorbinske kiseline koju morate da nadoknadite. Pušačima se preporučuje dnevna doza od 120 mg.
- Bavite li se sportom?
DA! Neophodan vam je vitamin C, jer pomaže kontrakciju i oporavak mišića.
- Da li koristite kontracepcijske pilule, trudni ste ili dojite?
DA! U svakom slučaju potrebno vam je više C vitamina uz saglasnost vašeg ljekara. Oralna kontracepcija smanjuje djelovanje ovog vitamina, u trudnoći ga je potrebno od 80 do 85 mg na dan za pravilan razvoj kostiju, zuba i tkiva fetusa, a tokom dojenja unosite 130 mg dnevno da bi beba brže napredovala.
- Imate li povišen krvni pritisak?
DA! Možda vam vitamin C može pomoći. Ispitivanja su potvrdila da oko 500 mg dnevno askorbinske kiseline snižava, doduše donekle, povišeni pritisak. Ovo ne znači da se prepisani lijekovi mogu zamijeniti sa mnogo svježeg voća i povrća.
(aura.ba)