Um ne stari zajedno sa našim tijelom: Najpametniji smo u srednjim godinama

Kako godine prolaze, tako učimo povezivati tijelo i um, a kad vidimo kako nam se tijelo troši, suši i vješa normalno je da pomislimo kako se ista stvar događa i sa našim umom. No, ono što se stvarno događa puno je složenije.

Ako vam se ikad dogodilo da zastanete u podrumu i pogledom tražite razlog zašto ste uopšte tamo došli, ne brinite, takve situacije su normalne, a pravo stanje stvari vaših misli pokazuju neke druge situacije.

Sve nas muči spoznaja da starimo i sve nas muči strah od raznih bolesti, no ono što nas stvarno muči je gubitak zdravog razuma. Nalazi li se naš mozak na neizbježnoj putanji prema dolje? Većina je uvjerenja da je tako, no ista ta većina s vremenom primijeti neke druge stvari.

Na poslu, kod kuće, ili bilo gdje uz prijatelje puno je ljudi koji u srednjim godinama usprkos tome što se ne sjećaju imena restorana u kojem jedu, ili knjige koju su upravo pročitali, u isto vrijeme slažu kompleksne ugovore s naftnim kompanijama i odlaze kući pripremati komplicirane recepte. To su ljudi koji istovremeno pišu email kćeri koja je nesretna na fakultetu, sortiraju papirologiju i obavljaju konferencijske pozive s kolegama.

S godinama učimo povezivati tijelo i um, a kada vidimo kako nam se tijelo troši, suši i vješa normalno je da pomislimo kako se ista stvar događa i sa našim umom. No, ono što se stvarno događa puno je složenije.

Većina sivih stanica ostaje s nama i poslije 80. rođendana

Sociolozi, psiholozi i neuro-naučnici slažu se da naš um ne stari zajedno sa našim tijelom. Istina je naravno da dijelovi naše memorije jednostavno otpadaju. Ako mislite da ćete s 55 godina na leđima držati korak u brzim moždanim refleksima s nekim 25-godišnjakom, razmislite još jednom.

Upotrebljavajući moždane skenere i promatrajući mozak u stvarnom vremenu, znanstvenici su pokazali da sive stanice ne nestaju u tolikom broju kao što se to do sada mislilo. Većina ih ostaje s nama i poslije 80. rođendana.

Postoje čak i neka istraživanja koja pokazuju da mozak osobe u srednjim godinama zna kako se prilagoditi u situacijama kada treba riješiti neke problematične stvari.

Jedna od najvećih, najduljih i najrespektabilnijih studija koju je proveo Seattle Longitudinal Study obuhvatila je od 1956. godine preko 6 hiljada ljudi u razdoblju od 40 godina. Studija je pokazala da ljudi u srednjim godinama funkcionišu prosjeku bolje na kognitivnim nego na vremenskim testovima.

Srednje životne godine su kao jedno veliko raskrižje i samo ‘platno’ naše svakodnevice sugerira da naša amigdala s godinama reagira slabije na negativne stimulacije.

Zanimljivo je spomenuti i jednu studiju koja je pokazala kako ljudi koji provedu bar jedan sat tri puta sedmično u šetnji imaju veći volumen mozga od ljudi koji su nekoliko godina mlađi.

Komentari

komentara

error: Content is protected !!