POBIJEDITE ALERGIJE BILJEM I HRANOM

 Kada je posrijedi liječenje alergija, u literaturi zvanične medicine stoji kako alergija nije izlječiva, ali postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti. Prvenstveno se navodi kako je potrebno izbjegavati alergene i izloženost bolesnika alergenima. I u prirodi postoje brojni lijekovi

U posljednjih pedeset godina prisutan je porast alergijskih oboljenja. Nekada je alergija bila rijedak zdravstveni problem, a danas je, prema statistikama kojima raspolaže nauka, svako četvrto dijete alergično. Mnogi naučnici vjeruju kako je to uzrokovano promjenom ishrane, životnog stila kao i pretjeranom higijenom.

Alergije se najčešće pojavljuju kod osoba između 25. i 34. godine. Muškarcima prijete i ranije, oko petnaeste godine života, dok su žene podjednako izložene u svim životnim dobima. Ako su oba roditelja alergična, 75% je vjerovatnost da će i dijete biti alergično. Dijete će čak biti podložnije alergijama ako je majka alergična. .

 Prvi koraci 

Pružiti zadovoljavajući odgovor na ovo pitanje je vrlo teško. Naime, testiranje na pojedine alergene i cijepljenje određenim antitijelima ne garantira nam sigurnu zaštitu. Najbolje je da se testiramo sami: svaki put kada se pojave znakovi preosjetljivosti, trebamo odmah zapisati što smo jeli, što smo dotakli i što smo pomirisali. Usporedom bilješki, vidjet ćemo da se neka materija, jelo, voće ili cvijet, uvijek pojavi na popisu kada dobijete alergijsku reakciju. Tu štetnu materiju koja se ponavlja smatrajte uzrokom preosjetljivosti. Štetnu materiju ili više njih eliminirajte iz svog jelovnika, ili se čuvajte dodira sa njima.

Alergijska oboljenja mogu se donekle izbjeći. Visokorizična godišnja doba su proljeće i ljeto. Više od polovine alergija uzrokuju grinje iz kućne prašine, a ostali alergeni su perje, pelud, hrana, sunce, lijekovi, razni metali kao srebro i nikal (nakit), sintetika.

Simptomi su različiti i ovise od alergena i životnog doba. Kao odgovor na alergen može se javiti ekcem, urtikarija, crvenilo, svrbež ili ljuštenje kože, suzenje ili svrbež očiju, začepljen nos, kašalj, beskonačno kihanje, pa čak i teže komplikacije kao astma ili antifilaktički šok. Alergija može biti i psihički uvjetovana. Alergijska reakcija može u nekim slučajevima biti trenutna – ubod pčele, ili se razvijati godinama – na sastav narukvice, prstena, ručnog sata ili naušnica.

Alergije na pelud

Alergije na pelud, korov i travu izazivaju (uglavnom) smetnje u određenom godišnjem dobu, a alergije na grinje i kućnu prašinu javljaju se tokom cijele godine i najčešće dovode do astme.

Osobe sklone alergijama potrebno je da umjesto vode piju čajeve, jer oni jačaju imunitet. Budite pažljivi sa lijekovima koje trošite.

Alergija na pelud najpoznatija je od svih alergijskih reakcija zato što je široko raširena. Nju je i najlakše dokazati i otkriti. Poznato je da se biljke razmnožavaju na više načina, cijepanjem, rastom izdanaka ili zaperaka ili pomoću lukovice.

Najviše alergija izazivaju trave na pašnjacima i korov u bašći. Miris također može izazvati nadražaj, ali u tom slučaju je uzrok alergije miris, a ne pelud. Za vrijeme oprašivanja biljaka (kada cvatu), za bolesnike je to najgori period; lijeska cvate već od februara pa sve do aprila, topola i vrba u martu i aprilu. Topola donosi plod u maju, a on zna biti vrlo neugodan pa treba izbjegavati sadnju ženskih topola u gradu. Hrast, javor i divlji kesten cvatu već u aprilu i maju. Tada cvate i kopriva, a breza cvate od aprila do kraja maja.

Lipa, koja je veliki uzročnik alergija, ima dugo vrijeme cvatnje – od šestog do sedmog mjeseca. Trave počinju proivoditi pelud u martu (male količine), a od aprila već izazivaju ozbiljne alergijske tegobe. Glavna sezona oprašivanja trava je od kraja maja do sredine jula, a kod nekih vrsta može se produžiti i do avgusta. Košenje trave i sakupljanje sijena zahtijeva da ona bude zrela, znači u vrijeme oprašivanja.

ALERGIJSKE REAKCIJE NA PRAŠINU, KRPELJE IZ KUĆNE PRAŠINE I PLIJESAN

Alergijske reakcije na prašinu i plijesan poznate su odavno. Najgora je prašina sa puteva, jer ta prašina sadrži i pelud. U prašini živi i jedna vrsta mikroskopskih vidljivih krpelja, koji se i nazivaju krpeljom iz kućne prašine. Krpelj je dermatofagoid, odnosno, prevedeno na narodni jezik, “kožojed”.

Latinski naziv mu je Dermatophagoides pteronyssinus. On živi od odbačenih ljuskica ljudske kože koje predstavljaju njegov jedini izvor hrane. Pretežno se nalazi u onim dijelovima kuće ili stana gdje čovjek dovoljno dugo boravi da bi s njega otpale značajne količine ljuskica kože. Najbolje mu odgovaraju topla, vlažna i mračna mjesta, a teško može opstati u dobro osvjetljenim dijelovima stambenih prostorija.

Posebno je teško osobama koje pate od ove vrste alergija u rano jutro, a simptomi popuštaju kada osoba izađe iz kuće, ali se pogoršavaju navečer, kad legne. Postoji također i “skladišni” krpelj, koji je otporniji i teže ga je izbaciti iz stana, a osim toga on se hrani ostacima hrane. Postoje ljudi koji nisu alergični na prašinu, ali su alergični na plijesan, odnosno na spore gljivične plijesni. Neke od tih plijesni su dobro poznate i ljekovite-penicilin, naprimjer. Plijesni imaju složen životni ciklus, a ipak su itekako potrebne u biološkom lancu. Naime, one su potrebne kako bi uginule životinje i biljke mogle istrunuti.

Dijetalni jelovnik za osobe alergične na hranu

Današnja hrana je drugačija nego prije 50 – 60 godina, dodaju se konzervansi i umjetne boje prehrambenim proizvodima. Najpoznatije alergije na hranu su one na jagode i školjke. Izazivaju koprivnjaču – urtikariju, često već nakon nekoliko sati po uzimanju hrane, a ponekad su praćene iznenadnim općim lošim stanjem organizma.

Kod alergija na hranu postoji okvirni dijetalni jelovnik, ali prije primjene ovog prijedloga posavjetujte se sa svojim liječnikom. Dijetu nemojte primjenjivati duže od tri sedmice. U ovoj dijeti dozvoljeno je slijedeće:

Mlijeko – samo poluobrano i to ¼ litre dnevno i razrijeđeno sa vodom.

Kahva – instant kahva i to najviše tri šoljica na dan.

Također i čaj. Pored čaja i kahve, preporučuje se piti voda bez alkohola i sirćeta.

Od mliječnih proizvoda – tvrdi margarini

Voće – banane, svježi ananas, jabuke i njihov sok kao i kruške

Šećer – bijeli šećer, budući da neke osobe imaju alergiju na smeđi šećer, šećerni sirup i šećernu repu.

Hljeb i poslastice – od pšeničnog brašna. Kolače uz upotrebu soda – bikarbone, i najbolje je da sami kod kuće napravite kolače. Dozvoljeni su prašak za pecivo, ali ne i kvasac za dizanje tijesta. Izbjegavajte šlag, sjemenke, orašasto voće, džemove, te šećerne preljeve i boje. Od žitarica najbolje je koristiti ječam, raž, zob, rižu, kukuruz i heljdu.

Dozvoljene su sve vrste zelenog povrća osim kelja.

Od gljiva – pečurke, i ne više od 125 gr sedmično

Dozvoljen je svježi krompir (instant krompir nastojte izbjegavati ukoliko ima u svom sastavu mlijeko u prahu), i sve vrste korjenastog povrća. Kod prženja koristite, po mogućnosti, ulje od kukuruza.

Sol je također dozvoljena.

SAVJET PLUS: Ukoliko ste patili od alergijskih reakcija tokom ove dijete, velika je mogućnost da uzrok vašoj alergiji nije u hrani. Ukoliko se osjećate bolje, čak i malo bolje, onda pretpostavite da ste alergični na neku od ovih namirnica koje ste koristili u dijeti. Potrebno je da uz pomoć alergologa otkrijete o kojoj se namirnici radi.

 BILJEM PROTIV ALERGIJA

Liječenje biljem vrlo je učinkovit način liječenja protiv alergija. Biljni pripravci uključuju bijeli luk i čajeve od slatkog korijena, gospinu travu i poreč za liječenje astme, zatim ginseng i čaj od kamilice i cvijeta bazge, poznate Bachove kapi, kao i kapi koncentrata crnog ribizla protiv peludne kihavice.

  ČAJEVI

Uzeti po supenu kašiku narezanog šimširovog lista (Buxux sempervirens), maslinovog lista (Rubus Idaeus), korijena cikorije (Cichorium intybus) i 3 supene kašike sitno narezanog nadzemnog dijela dimnjače (Fumaria officinalis).

Sve to staviti u litru ključaće vruće vode. Ostaviti poklopljeno dva sata izvan štednjaka. Procijediti i piti tokom dana. U svaku čašu staviti po pola čajne kašike polenovog praha. Dnevna upotreba polenovog praha je 20 grama.  Kada se pije poslije jela, čaj se može zasladiti medom.

Uzeti po supenu kašiku sitno narezanog korijena čička (Articum lappa), cvijeta i lista stolisnika (Achillea millefolium), korijena maslačka (Taraxacum officinale) i 3 supene kašike sitno narezanog  nadzemnog dijela dimnjače (Fumaria officinalis). Sve to staviti u  litru ključale vruće vode.

Ostaviti poklopljeno dva sata izvan štednjaka. Procijediti i piti tokom dana. U svaku čašu staviti po pola čajne kašike polenovog (cvjetnog) praha. Kada se pije poslije obroka čaj se može zasladiti medom.

Uzeti po supenu kašiku sitno narezanog lista i cvijeta kičice (Erythraea centaurium), lista koprive(Urtica dioica), celerovog korijena i podanka (Apium graveolens) i 3 supene kašike sitno narezanog nadzemnog dijela biljke u cvijetu dimnjače (Fumaria officinalis).

Sve to staviti u litru ključale vruće vode. Ostaviti poklopljeno dva sata izvan štednjaka. Procijediti i piti tijekom dana. U svaku čašu staviti po pola čajne kašike polenovog praha. Kada se pije poslije jela čaj se može zasladiti medom.

 ČAJ OD IĐIROTA – Čaj od korijena pijemo po 6 gutljaja na dan, prije i poslije jela, i to naizmjenično sa čajem od nevena, stolisnika i crnog šljeza

 OPREZNO SA KAMILICOM Stavljanje obloga od kamilice na oči može izazvati kod nekih osoba burne alergijske reakcije.

 PREPARATI OD KOPRIVE I SLJEZA

Kopriva je povoljna za sve vrste alergija, a tu se ubraja i peludna groznica. Treba duže vrijeme piti njen čaj.

ČAJNI OPARAK: Uzmemo punu čajnu kašiku na ¼ litre vode, samo oparimo, kratko vrijeme neka odstoji.

KOPRIVINA TINKTURA: Korijenje iskopano u proljeće ili jesen, operemo četkom, sitno narežemo i napunimo bocu do grla. Prelijemo sa 38 – 40 % žitnom rakijom, ostavimo da stoji 14 dana na toplom mjestu.

KUPKE ZA NOGE: Pune dvije šake dobro opranog i iščetkanog korijena i sviježe koprive (stabljika i listovi) namočimo preko noći u 5 litara vode i sljedeći dan zagrijemo do ključanja. Noge peremo 20 minuta u toploj vodi, koliko možemo podnijeti. Koprive ostanu za to vrijeme u vodi. Ovu kupku možemo ponovo zagrijati i koristiti još 2 – 3 puta.

Kod svrabljivih i bolnih alergija na licu umivanje mlakim čajem crnoga sljeza djeluje blagotvorno. PRIPREMA ČAJA: Stavljamo samo u hladnu vodu. Jednu vrhom punu kašiku bilja na ¼ litre vode ostavimo da odstoji preko noći. Ujutru malo podgrijemo.

Aromaterapija

Kod astme se preporučuju eterična ulja: bor, eukaliptus, lavanda, mirta, melisa, ruža otto, paprena metvica, ruzmarin, kadulja, tamjan. Selekcija ulja zavisi od toga je li astma uzrokovana prisustvom infekcije, emocionalnog faktora ili alergije.

Primjena je kroz kupke, redovne masaže (grudni koš, vrat i ramena), zatim kao osvježivači prostora, suha inhalacija (par kapi ulja na maramici)

 Ulje crnog kima pomaže kod peludne hunjavice

Veoma djelotvoran kod peludne hunjavice je  egipatski crni kim. On priprema tijelo za odbranu od alergija.

Kod peludne hunjavice bitno je početi uzimati ulje crnog kima prije početka sezone peludi. Ako se peludna hunjavica već pojavila, tada se preporučuje uz oralno uzimanje ulja crnog kima i inhalacija njima. Inhalira se tako da se na litar vrele vode stavi par kašika ulja i desetak minuta se udiše para.

Prof. dr. sci. med. Zehra Dizdarević o alergijama

 Opasnost i do 100 km

Jasno se može uočiti kako su alergije često nasljednje i usko su povezane sa visokim životnim standardom, kojim se slabi otpornost organizma, a jača podložnost infekciji. Starije generacije bile su u većem doticaju s “prljavštinom” i mikroorganizmima, zbog čega je njihov imunitet bio snažniji. Tegobe od alergija se sada smatraju kao zdravstveni problem modernog čovjeka i društva

Ulaskom u sezonu proljeća, ulazimo i u sezonu alergijskih reakcija na pelud drveća, trava i korova. Prof. dr. Dizdarević iz Sarajeva kaže da su pokretači alergijskih reakcija brojni i iznosi nevjerovatan podatak: vjetar nosi polenska zrnca i do 100 kilometara dalje od mjesta biljke, a za pojavu alergije dovoljno je samo 20 – 30 peludnih zrnaca u metru kubnom zraka.

– Do sada od 250.000 opisanih biljnih vrsta, manje od 100 njih je značajno za peludne alergije. Prema porijeklu peludna zrnca se dijele na peludi trava, korova i drveća. U većini klimatskih pojaseva pelud se stvara u proljeće, ljeto ili jesen. Gruba vremenska podjela polinacije biljaka, zavisna je od klimatskih prilika tokom godine ali i o nadmorskoj visini i geografskoj širini – govori prof. dr. Dizdarević.

Kao jedan od najuvaženijih stručnjaka na našim prostorima, prof. dr. Dizdarević naglašava da je terapija za alergične osobe individualna i da treba biti strogo pod kontrolom educirane osobe.

  • Kada je posrijedi liječenje alergija, u literaturi zvanične medicine stoji kako alergija nije izlječiva, ali postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti. Prvenstveno se navodi kako je potrebno izbjegavati alergene i izloženost bolesnika alergenima. Zaštita vanjskih sluznica od alergena, naprimjer, moguća je uz pomoć topičkih kortikosteroida koji se direktno uštrcavaju u nos ili kapaju u oči.

– Također, u medicinskoj literaturi se navodi kako je uz izbjegavanje izloženosti alergenima neobično važno održavati i higijenske navike, danju obavljati aktivnosti, dovoljno se dugo odmarati, održavati optimalnu tjelesnu težinu, slobodno vrijeme koristiti za relaksaciju i rekreaciju, preporučuje se što je moguće češće boravak na planinama iznad 1.000 m/nm… – kaže prof. dr. Zehra Dizdarević na kraju razgovora.

Moderna pošast

Kada se prati historijski tok alergije, jasno se može uočiti kako su one često nasljednje i usko su povezane sa visokim životnim standardom, kojim se slabi otpornost organizma, a jača podložnost infekciji.

– Starije generacije bile su u većem doticaju s “prljavštinom” i mikroorganizmima, zbog čega je njihov imunitet bio snažniji. Tegobe od alergija se sada smatraju kao zdravstveni problem modernog čovjeka i društva – govori doktorica Dizdarević.

I nasljedni faktori su veoma važni. Jer, ako oba roditelja imaju alergiju ili genetsku predodređenost za alergiju, postoji 75 posto šanse da će dijete imati neke alergijske simptome. Ako samo jedan roditelj ima dokazanu alergiju, šansa je 50 posto – kaže, između ostalog, prof. dr. Dizdarević.

KADA CVATU POJEDINE BILJKE?

Osobama koje su alergične na biljke ili pelud poželjno je znati vrijeme u kojem one cvatu. Ovdje navodimo vrijeme cvata biljaka koje su najčešći uzročnici alergija.

ZOB: maj – avgust

TOPOLE: mart – april

RAŽ: februar – oktobar

ČEMPRES: februar – april

PŠENICA: juni – juli

LIJESKA: januar – april

KUKURUZ: maj – juni

AMBROZIJA: avgust – decembar

MASLINA: maj – juni

BREZA: april – maj

Komentari

komentara

error: Content is protected !!