U posjeti manastiru Kamenac u Šumadiji: Manastirski čaj – prijeki lijek za mnoge tegobe!

 Kamenac se pominje i u turskom popisu iz 1528. i 1530.god. Manastir ne raspolaže riznicom niti pisanim podacima o svoma nastanku i trajanju. Po narodnom pamćenju zna se da je nekoliko puta bio skrnavljen i paljen, ali nikada napuštan.

Jedan od najstarijih manastira u Šumadiji je manastir Kamenac nastao prije šest vijekova u podnožju Gledićkih planina gružanskog kraja. Njegova izgradnja vezuje se za vladavinu despota Stefana Lazarevića.

Danas je Kamenac ženski manastir, a monahinje koje tu žive počele su prije pet godina da prave ljekovite proizvode, meleme, tinkture i čajeve od bilja.
Manastir Kamenac se nalazi nekoliko kilometara od Gruže, u selu Čestinu, upodnožju Gledićkih planina. Manastir ne raspolaže riznicom niti pisanim podacima o svom nastanku i trajanju.
Po predanju, po obliku crkve i po značaju koji je manastir imao tokom vijekova, nastanak manastira se vezuje za despota Stefana Lazarevića krajem 14. i početkom 15. vijeka.
Po predanju manastir je zadužbina despota Stefana Lazarevića. U Brdu iznad manastira nekada je bio veliki majdan iz koga je vađen kamen za izgradnju manastira Kalenić.

Nikad napušten

Prema predanju radnici koji su prevozili kamen bi se sažalili na mazge i dio tovara bi ostavljali na proplanku. Prilikom obilaska ovog kraja despot je vidjevši veliku gomilu kamena naredio da se isti iskoristi i da se na tom mjestu podigne crkva.
Po ovom predanju manastir je dobio naziv Kamenac.

Kamenac se pominje i u turskom popisu iz 1528. i 1530.god. Manastir ne raspolaže riznicom niti pisanim podacima o svoma nastanku i trajanju. Po narodnom pamćenju zna se da je nekoliko puta bio skrnavljen i paljen, ali nikada napuštan.
Sredinom 16. vijeka u njemu je obitavao samo jedan kaluđer. Bratstvo manastira Morača, na čelu sa igumanom Joanikijem, prešlo je 1700 godine u manastir Kalenić i obnovilo Kamenac. Ponovna obnova je izvršena 1870.godine, zaslugom sveštenika Pavla Rafailovića, kada je crkva oslikana i urađen oltar po zamisli čuvenog majstora Dimitrija Posnikovića.
U vrijeme vladavine kralja Aleksandra Obrenovića, mitropolit Mihailo je sagradio veliku kapiju sa zvonikom; početkom XX vijeka, kralj Petar Karađorđević je dao novac da se dozida ulazni dio u hram .

Manastir nije u potpunosti istražen i stručnjaci naslućuju da se ispod Posnikovićevih fresaka nalazi stariji sloj, ukazuju na barokni ikonostas na kome se nalazi veoma čudan i rijedak slučaj slikanja Bogorodice i arhangela Gavrila u obrnutom položaju, što nije slučajnost, nego nedokučena namjera i poruka umjetnika.

 Gljiva čaga, džemovi i turšija

Manastir proizvodi i pravi razne tinkture i ljekovite čajeve
Manastir Kamenac jedan je od najstarijih manastira u Šumadiji. Pored toga što je ove godine proslavio šest vijekova od nastanka sve više postaje poznat i po ljekovitim proizvodima koje prave monahinje ovog manastira. Najviše se traže melemi od gaveza i tinkture od čage.
Prije pet godina monahinje manastira Kamenac odlučile su se da započnu proizvodnju ljekovitih melema, tinktura i čajeva. Danas imaju preko trideset vrsta ovih proizvoda, a česte su i kombinacije jednog melema sa odgovarujućom tinkturom.
Između ostalog pored ljekovitih melema manastir u svojoj ponudi ima i zimnicu u vidu različitih džemova i turšija. Najviše se iz ovog manastira naručuje ajvar. Kada je riječ o slatkoj zimnici u planu je i proizvodnja džemova od peruanske jagode.
„Dosta lekovitog bilja beremo same u našoj okolini i nešto od njih i gajimo. Najviše neven i lavandu, a dosta toga nabavljamo na planinama, nešto na Tari, nešto na Goliji i na Jelici.
Što se proizvodnje melema tiče najčešće nam traže od pečurke čistač i melem od gaveza. Kod nas u našoj bašti gavez raste kao korovsko bilje i skoro je neuništiv. Koristi se i list i korijen gaveza, a sam melem pravi se i od korijena i od lista.

Njime se liječe prelomi kostiju, jako je dobar za zarastanje rana ali i reumatskih oboljenja“, izjavila je sestra Nina, manastir Kamenac.
Monahinje prave i čajeve koji predstavljaju mješavinu različitih biljaka. Pečurku čagu koja je jedna od najljekovitijih gljiva naručuju iz Bjelorusije iako su monahinje nalazile primjerke i na našim podnebljima.

Lijek i za karcinom

„Jako je dobar čistač organizma i pomaže kod liječenja holesterola, alergija, a pomaže i u procesu liječenja, čak i kancera.
Čaga odavno postoji i kod nas samo mi nismo uvijek mogli da je nabavimo, ali posljednjih godina uspijevale smo da je nađemo i kod nas tako da je imamo, ali i dalje nabavljamo i iz Belorusije.
Najpoznatiji je naš manastirski čaj za svakodnevnu upotrebu i mješavina je raznog bilja, preko 15 vrsta biljaka se u njega stavlja a imamo i posebne čajeve za one ljude koji imaju problema sa dijabetesom, sa kamenom u žuči, kamenom u bubregu i druge itd“, kazala je sestra Nina.

(Zoran Petrović)

error: Content is protected !!