U Evropi svakih šest minuta umre jedna žena od raka dojke: Kako prevenirati i liječiti ovu bolest

Donosimo 10 najvažnijih savjeta za prevenciju raka dojke i smanjivanju rizika na minimum. Iako je ta opaka bolest u visokom postoku izlječiva, jedini lijek protiv nje je pravovremeno otkrivanje i uklanjanje rizičnih faktora. Najvažnije je znati da je rak dojke izlječiv u 99 posto slučajeva, uz uslov da se otkrije na vrijeme!

Broj oboljelih od raka dojke raste, i u svijetu, i u BiH. On je na prvom mjestu među svim malignim bolestima od kojih obolijevaju žene. Prema posljednjim statistikama, u Europi svake dvije minute jedna žena oboli od raka dojke, a svakih šest minuta jedna žena umre.

Iako je ta opaka bolest u visokom postoku izlječiva, jedini lijek protiv nje je pravovremeno otkrivanje i uklanjanje rizičnih faktora. Prevencija podrazumijeva pozivanje žena koje su u rizičnoj grupi na mamografiju i educiranje djevojaka o važnosti pregleda te stvaranje specijaliziranih centara s multidisciplinarnim pristupom.

1. Redovni ginekološki pregledi

Djevojke bi uz liječnika porodične medicine i stomatologa trebale odabrati svog ginekologa čim postanu spolno aktivne. Zamolite za pomoć majku, stariju sestru, prijateljicu ili se jednostavno javite u neko savjetovalište za mlade ili porodicu  i diskretno potražite savjet. Ti liječnici su ključni partneri tokom cijelog života. Sve žene jednom godišnje trebaju odlaziti na pregled ginekologu te napraviti Papa-test i klinički pregled dojki. Na osnovu pregleda dobivaju se upute za daljnje praćenje.

2. Obavezan ultrazvuk dojki do 25., mamografija sa 40

Svaka žena bi trebala prvi ultrazvuk dojki napraviti do 25. godine i prvu mamografiju oko 40. godine. Od mamografije nećete dobiti rak.

Negativni učinci povezani s mamografskim skriningom odnose se na mogućnost dobivanja lažno pozitivnog nalaza. Suspektan nalaz zahtijeva dodatnu obradu i direktan je izvor stresa za ženu dok se ne isključi postojanje bolesti. Ipak, korist od pregleda je mnogo veća od, uslovno rečeno, štete na nivou pojedine žene kao i na nivou populacije.

Kod planiranja trudnoće, odnosno kod potvrde trudnoće, obavezno bi trebalo napraviti klinički pregled dojki i UZV. UZV dojki kod potvrde trudnoće treba biti zlatni standard. Nažalost djevojke i mlade žene uglavnom smatraju da su premlade i da o preventivnim pregledima trebaju razmišljati tek u četrdesetim i pedesetim godinama. Istina je da je veći broj oboljelih u starijim dobnim grupama, ali sve je više i mlađih žena među oboljelima.

3. Naučite raditi samopregled

Samopregled nije zamjena za dijagnostički pregled, ali je važan jer redovno pratite dojke i možete uočiti promjene. Najbitnije je da ćete tako razviti i provoditi brigu o zdravlju dojki. Preispitajte eventualno postojanje bolesti dojke u prvom koljenu u porodici  i ako je bilo raka dojke u užoj porodici, kontrole moraju početi u dobi deset godina prije dobi u kojoj je oboljela npr. majka ili baka.

U ocjeni rizika za razvoj raka dojke i planiranju kalendara preventivnih pregleda potrebno se konzultovati se s ljekarom. Uz poznatije rizične faktore za razvoj raka dojke kao što je postojanje bolesti u prvom koljenu ili ranije liječenje raka dojke, novija istraživanja pokazuju da su važni faktori stres i rad u smjenama.

4. Dijagnostika dojke za jedan dan

U slučaju suspektnog nalaza nikako ne treba paničiti jer nalaz može biti lažno pozitivan ili se pokaže da je riječ o promjenama koje nisu rak i samo ih treba pratiti. Žene sa suspektnim nalazom mogu veoma brzo za jedan dan obaviti sve sve pretrage koje su potrebne da se isključi sumnja na rak, odnosno postavi pouzdana dijagnoza.

5. Kalendar pregleda

Ne čekajte Novu godinu da biste donijeli neke odluke. Učinite to sad. U dogovoru s liječnikom napravite svoj kalendar preventivnih pregleda i pokažite da ste osviještena i odgovorna žena. Svaka jedanaesta žena može oboljeti od raka dojke! Ne znamo kad i tko će se razboljeti, a ko neće, ali danas znamo koji su rizični faktori i koje su mogućnosti zaštite i prevencije. Na neke rizične faktore ne možete utjecati, ali na mnoge možete. Preispitajte svoj stil života i ishrane i štetne navike zamijenite zdravima.

Obavljajte redovite kontrole prema preporuci liječnika ovisno o rizičnim faktorima, održavajte primjerenu tjelesnu težinu, pravilno se hranite, nemojte pušiti, promišljeno konzumirajte alkohol (samo iznimno ili apstinirajte), redovito vježbajte.

Ako vam je preporučena hormonalna nadomjesna terapija, dobro se informirajte je li to najbolje rješenje za vas. Naučite raditi samopregled dojke i činite to redovno, jednom mjesečno, poslije 20. godine.

6. Rizični faktori

Posebnu brigu o zdravlju dojki moraju voditi žene koje podliježu rizičnim faktorima, a to su : ranije liječenje raka dojke, dob, dijagnoza raka dojke kod majke, sestre ili bake, rana menarha i kasna menopauza, pretilost tijekom života i u postmenopauzi, nerađanje, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, neumjereno konzumiranje alkohola, oralni kontraceptivi i hormonalna nadomjesna terapija, neprilagođena prehrana. Ako ste ranije liječeni od raka dojke ili je liječenje u tijeku, budite posvećeni svome liječenju i ne dopustite da vam bolest kontrolira sve segmente života.

7. Živite zdravo

Preuzmite dio odgovornosti za vlastiti stil života i zdravlje, odbacite neodgovorna ponašanja, izbacite ili minimalizirajte štetne navike i – činite to sami, u paru ili kao cijela obitelj, ali postupno, dosljedno i uporno. U jednom će vam trenutku vaše nove aktivnosti i navike postati izvor zadovoljstva, a vi ćete biti ponosni na sebe. Najvrednije je to što ćete živjeti zdravije i svojoj djeci pomoći u razvoju zdravijeg životnog stila.

8. Pazite na tjelesnu težinu

Postizanje i održavanje tjelesne mase tokom cijelog života u skladu s dobi

izbjegavajte prekomjernu tjelesnu masu u bilo kojem životnom periodu

u slučaju debljine savjetujte se pravilna ishrana koja će omogućiti smanjenje tjelesne mase, gubitak od nekoliko kilograma ima utjecaj na zdravlje i motivira za daljnje pridržavanje pravilnog sistema ishrane

izbjegavajte neprovjerene i dugoročno neučinkovite dijete

potičite redovnu tjelesnu aktivnost

izbjegavajte visokokaloričnu hranu i zaslađene napitke kao ključnu strategiju u održavanju zdrave tjelesne mase.

9. Važna je tjelovježba

Usvojite aktivan način života:

Odrasle osobe trebaju se barem 150 minuta sedmično baviti umjerenom ili 75 minuta intenzivnom tjelesnom aktivnošću; kod djece bi to trebalo biti jedan sat tjelesne aktivnosti svaki dan, najmanje tri dana u sedmici.

Ograničite sjedilačke navike – sjedenje, izležavanje, gledanje TV-a te ostale načine zabave koji su statični i najčešće uključuju i dodatno konzumiranje nepotrebnih grickalica.

10. Hranite se zdravo

Birajte kvalitetnu hranu, a obroke zasnivajte na namirnicama biljnog porijekla

ograničite unos mesnih prerađevina i crvenog mesa, povećajte unos ribe

jedite voće i povrće svaki dan

izaberite cjelovite žitarice umjesto rafiniranih ugljikohidrata

pijte dovoljno vode

provjeravajte sastav proizvoda

ograničite konzumaciju alkoholnih pića

> izbjegavajte stres, a ako je on dio vaše svakodnevice, nađite najbolji način za opuštanje.

Na što bi još trebalo pripaziti?

Nemojte vlastiti pesimizam, strahove i sumnje u tok i ishod liječenja prenositi bolesnoj osobi (rečenice poput “Možda se dogodi čudo”, “Nada ipak postoji”, “To je zaista opasno”, “Ne znam šta bih ti rekla, toliko puno ljudi umire od raka”…).

Zadržite uobičajen način komunikacije (ne forsirajte razgovor o raku), pokažite iskrenu brigu (dovoljno je i “obično”, ali pažljivo “Kako si?”) i stavite se na raspolaganje oboljelome. Ne budite nametljivi u toj brizi – ako je osoba odbija, budite umjereni.

Ako osoba negira bolest, nemojte insistirati na razgovoru – to samo znači da se još nije spremna suočiti s dijagnozom.

Svakako izbjegavajte prepričavanje svih slučajeva raka za koje ste čuli u okolini, a posebno rečenicu: “Prijateljica moje kolegice imala je isti oblik karcinoma i umrla je prije godinu dana”.

Ne odnosite se prema oboljelom sa sažaljenjem, nego sa saosjećanjem. I ne pregledavajte ga “rendgenski” pri susretu kako biste uočili eventualne promjene na njegovom tijelu. Ponašajte se kao i uvijek, što prirodnije, to bolje. Ako se inače često ne osmjehujete, nemojte to činiti ni tada.

Ako ste član porodice ili jako bliska osoba, nemojte dopustiti da vas oboljela osoba još dodatno mora umirivati i tješiti. Ovdje se ne radi o vama. Mnoge oboljele žene određenim osobama prešute svoju bolest jer bi ih njihova reakcija dodatno opteretila. Te osobe nikad ne dobiju priliku da budu uključene u život oboljele i da joj budu podrška, ali to je za oboljelu ženu bolje

Kako se ponašati prema oboljelima

Iz predrasuda, straha, ali i verbalne nezgrapnosti te neznanja često se neadekvatno ponašamo prema osobama oboljelim od raka. Istina, nije jednostavno prići takvim osobama, ali ignoriranje bolesti također nije poželjno. Da bi komunikacija i pristup bili što bezbolniji i prirodniji, možete za početak imati u vidu kako nije dobro, zbog vlastitih problema suočavanja s bolešću, prekinuti kontakt s oboljelim.

 5 stadija raka

Kad se dijagnosticira rak dojke, odmah se odredi i stadij. Stadiji raka dojke odražavaju veličinu tumora, bez obzira na to to da li je invazivan (u blizini tkiva dojke), bez obzira na to da li je došao do limfnih čvorova (žlijezde koje su dio imunološkog sistema tijela) i da li se proširio na druge dijelove tijela.

Svi karcinomi dojke imaju stadij zasnovan na rezultatima biopsije, kao i drugim nalazima iz krvnih pretraga i skeniranja. Poznavanje stadija karcinoma dojke pomaže pacijentu i njegovom medicinskom timu da donesu odluku o liječenju.

Faze raka dojke također pomažu pacijentima razumjeti njihove šanse za preživljavanje.

Donosimo zato pet stadija raka dojke.

4. STADIJ

U stadiju 4, rak dojke se proširio ili metastazirao na udaljena mjesta u tijelu, najčešće na kosti, jetra, mozak ili pluća. To se zove metastazni karcinom dojke. Iako se karcinom dojke 4. stepena smatra neizlječivim, novi tretmani omogućuju pacijentima da duže žive.

U ovoj fazi uzimaju se lijekovi te se preporučuje se kemoterapija.

Žene čiji su karcinomi dojke pozitivni hormonski receptori, što znači da ih potiču ženski hormoni, mogu uzimati hormonsku terapiju kako bi se spriječilo daljnje širenje raka.

Lijekovi koji ciljaju specifične karakteristike ćelija  raka, nazvanih ciljana terapija, mogu blokirati učinke enzima ili proteina koji potiču rast ćelija raka. Hirurgija i zračenje rjeđe se koriste za ublažavanje simptoma, kao za na primjer rak dojke koji uzrokuje bol.

3. STADIJ

U ovom stadiju rak je već uznapredovao. Proširio se na limfne čvorove, ali ne i na druge organe. Ova faza je podijeljena u tri kategorije – 3A, 3B i 3C – zasnovane  na veličini tumora i uključenosti limfnih čvorova.

Sve navedeno može se kvalificirati kao stadij 3A raka, prema National Cancer Institute:

Tumor bilo koje veličine koji je zahvatio 4-9 pazušnih limfnih čvorova.

Tumor veći od 5 centimetara i mala grupa ćelija raka dojke je u limfnim čvorovima.

Tumor veći od 5 centimetara i metastaze u jednoj do tri limfna čvora u blizini prsne kosti.

Rak stadija 3B može biti bilo koje veličine. Rak je u prsnom zidu ili u koži dojke, što može uzrokovati oticanje. Širi se do devet obližnjih limfnih čvorova.

U stadiju 3C, može postojati tumor bilo koje veličine i:

Zahvatio je 10 ili više limfnih čvorova ispod ruke.

Rak je u limfnim čvorovima u blizini ključne kosti.

Rak je u limfnim čvorovima ispod ruke i blizu prsne kosti.

Neki ljudi zahtijevaju hirurški zahvat – bilo uklanjanje cijele dojke ili se uklanja jedna kvržica, kao i dio zdravog tkiva koji je okružuju, plus zračenje, kemoterapija i uklanjanje limfnih čvorova. Pacijenti mogu dobivati hormonsko liječenje ili ciljano liječenje raka.

Drugi pacijenti mogu prvo ići na kemoterapiju kako bi se tumor smanjio, nakon čega slijedi mastektomija i zračenje. Osobe s karcinomom dojke stadija 3 obično imaju operaciju uklanjanja barem nekih limfnih čvorova ispod ruku, kao i zračenje za liječenje limfnih čvorova u blizini ključne i prsne kosti.

2. STADIJ

Rak dojke raste, ali je još uvijek u ranoj fazi. Stadij ima dvije kategorije.

U fazi 2A je jedno od sljedećeg:

Nema tumora i manje od četiri limfna čvora sa stanicama raka su ispod pazuha.

Mali tumor (ne veći od 2 centimetra), sa stanicama raka u manje od četiri limfna čvora ispod pazuha.

Tumor od 2 do 5 centimetara, ali se nije se proširio na limfne čvorove.

Faza 2B može uključivati:

Tumor od 2 do 5 centimetara i mala grupa ćelija raka dojke u limfnim čvorovima.

Tumor između 2 i 5 centimetara i rak u manje od četiri limfna čvora ispod pazuha.

Tumor veći od 5 centimetara, ali se nije proširio na limfne čvorove u pazuhu.

Opcije  liječenja uključuju mastektomiju ili lumpektomiju (uklanja se jedna kvržica, kao i dio zdravog tkiva koji je okružuju), plus zračenje i kemoterapija. Hormonska terapija i ciljane terapije raka mogu se dati ako su primjenjive. Limfni čvorovi vjerojatno će biti uklonjeni.

1. STADIJ

Rak dojke je invazivan, što znači da se počeo širiti po zdravom tkivu dojke. U stadiju 1A, tumor je manji od 2 centimetra. Nije se proširio izvan dojke, kao ni na limfne čvorove.

U fazi 1B nema tumora, ili je tumor manji od 2 centimetra, a male skupine stanica raka dojke nađene su u limfnim čvorovima.

U ovom stadiju, liječenje najčešće uključuje lumpektomiju, a zatim zračenje. Kemoterapija se može preporučiti za tumore faze 1 koji su veći od 1 centimetra. Za traženje karcinoma u obližnjim limfnim čvorovima radi se biopsija.

STADIJ 0

Ovo je najraniji stadij raka dojke. Najčešći rak stadija 0 raka je duktalni karcinom in situ (DCIS), koji započinje u stijenci mliječnih kanalića, a može se ponekad napipati kao kvržica.

Nije invazivan, što znači da se nije proširio na drugo tkivo u dojci. No, u budućnosti bi mogao postati invazivni rak. Rak stadija 0 također se nije proširio na limfne čvorove ili druge dijelove tijela.

Liječenje najčešće uključuje  operaciju ili zračenje. Kemoterapija obično nije potrebna. Osobe s DCIS-om, mogu, nakon operacije, primiti hormonsku terapiju kako bi smanjile rizik od razvoja invazivnog karcinoma dojke u budućnosti. Neki pacijenti s DCIS-om možda neće trebati nikakav tretman

Na kraju, podsjetimo, rak dojke izlječiv je u 99 posto slučajeva – ako se otkrije na vrijeme!

Simptomi: Rak dojke uvijek se javlja u obliku kvržice

Kvržica može biti indikator raka dojke (ili nekih benignih stanja), ali žene trebaju pripaziti i na brojne druge simptome koji mogu ukazivati na bolest. To uključuje naticanje, iritacija kože, bol u grudima ili bradavicama, uvlačenje bradavica, crvenilo, guljenje kože ili njeno zadebljanje, izbacivanje tekućine (nije mlijeko).

Rak dojke može se proširiti do limfnih čvorova ispod ruke i uzrokovati naticanje i prije no što je tumor u dojci dovoljno velik da ga se može napipati. S druge strane, mamograf može pokazati tumor, a da niste ni imali navedene simptome.

 

6 koraka koji mogu spriječiti povratak raka dojke

1. Pokrenite svoje tijelo

Kada se radi o smanjenju rizika za povratak raka dojke, redovna tjelovježba barem dva i pol sata sedmično najvažniji je faktor, rekla je kanadska doktorica Ellen Warner. Dodaje da, nažalost, samo mali postotak žena koje su imale rak dojke ispunjava taj sedmični cilj.

Naravno da je da nakon teških tretmana i mjeseci, ako ne i godina liječenja raka teško skupiti energiju za vježbanje, ali s obzirom da vježbanje smanjuje upalu i nivo hormona povezanih s povratkom, čini se da je to ipak najbolja odbrana.

2. Održavajte težinu

Gubitak kilograma nije čvrsto povezan s nižim rizikom ponovnog pojavljivanja karcinoma dojke, kaže dr. Warner. No, postoje dobri dokazi da vas izbjegavanje dobivanja na težini i usvajanje zdravih prehrambenih navika za vrijeme i nakon liječenja raka dojke mogu zaštiti.

– Žene koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost imaju veći rizik od povratka od onih koji održavaju zdravu tjelesnu težinu – kaže doktorica i naučnica za istraživanje raka dojke, Elisa Port.

> 3. Nemojte puno piti

Pijte umjereno, odnosno najviše tri pića tjedno, savjetuje doktorica. Dodaje da svakodnevno pijenje alkohola treba izbjegavati.

4. Uzimajte C i D vitamine

Iako dokazi o ovome nisu jaki, doktorica kaže kako dodatak vitamina C može smanjiti stopu smrtnosti od raka dojke. Vitamin C je nešto poput „velikog iscjelitelja“ u našem organizmu. Funkcija vitamina D jest da je nužan za sprečavanje ulaska virusa i bakterija u naše tijelo, a njegov manjak može značiti povećanu podložnost infekcijama. Niska razina vitamina D također je povezana s lošijim ishodom bolesti.

<195> 5. Promijenite obrasce ishrane

Sve više i više dokaza ide u korist povremenom postu ili uzimanju produženih pauza od hrane. Jedna studija iz 2016. godine otkrila je da su pacijenti s rakom dojke, koji su se suzdržavali od hrane 13 sati, imali značajan pad rizika ponovnog povratka u poređenju s onima koji nisu postili. Ovo je, kažu stručnjaci, lakše nego što zvuči. U praksi, ostavite 13 sati između posljednjeg obroka navečer i prvog sljedećeg dana.

6. Pijte zeleni čaj

Pojedini stručnjaci tvrde da su žene s dijagnozom raka dojke u ranoj fazi, koje piju puno zelenog čaja – tri ili više čaša dnevno, bolje zaštićene od ponovnog povratka od onih koje ga ne konzumiraju.

Jedna japanska studija otkrila je značajan pad, 31 posto u riziku ponovne pojave među ženama koje su pile zeleni čaj.

Vlakna iz hrane preveniraju rak dojke

Nauka je pronašla još jedan dokaz za važnost pravilne ishrane u mladim danima: dvadesetogodišnje istraživanje na više od 90.000 žena pokazala je da su one koje su u mladosti jele veće količine vlakana imale 16 posto niži rizik od razvoja raka dojke od žena koje su jele male količine vlakana.

Uz to, prva grupa je imala 24 posto niži rizik za pojavu raka dojke prije menopauze, koji se obično teže liječi. Razlog tome može biti u činjenici da vlakna djeluju na snižavanje nivoa hormona estrogena, koji je u podlozi mnogih tipova raka dojke, objavio je tim naučnika u publikaciji Pediatrics.

 Žene koje su jele najviše vlakana unosile su oko 28 grama vlakana na dan, u poređenju sa 15 grama koliko su unosile one koje su jele najmanje vlakana. Dvadeset godina kasnije stručnjaci su provjerili kojim se ispitanicama razvio rak dojke i kada. Što su više vlakana žene jele, manje je bilo vjerovatno da će oboljeti od raka dojke. Za svakih dodatnih 10 grama vlakana u ishrani svaki dan, rizik za razvoj raka dojke pao je 13 posto. Vlakna iz voća i povrća imala su najbolji učinak.

Koje su namirnice najbolji izvori vlakana?

Grašak, grah i leća su vrlo dobar izvor prehrambenih vlakana.

Šoljica leće ili smeđeg graha sadrži 15 grama vlakana.

Šoljica malina ima 8 grama vlakana.

Srednja banana, krompir ili narandža imaju po 3 grama vlakana.

Šoljica brokule ima 5 grama vlakana.

Šoljica smeđe riže ima 3,5 grama vlakana.

Šoljica špageta od integralne pšenice ima 6,3 grama vlakana.

Dnevna potreba za vlaknima je oko 30 grama.

Nemojmo zaboraviti ni na obojeno voće i povrće koje je bogato antioksidansima i drugim sastojcima koji smanjuju rizik od razvoja tumora, srčanih bolesti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja.

(aura.ba)

error: Content is protected !!