Svijet je šokirala knjiga “Zašto tako malo znamo o karcinomu, najstarijoj bolesti na Zemlji”, američkog novinara Džordža Džonsona: BIOGRAFIJA “UBICE”

Knjiga “Hronika raka” donosi temeljit uvid u historiju, zapravo biografiju vjerovatno najstarije i najkompleksnije bolesti, njenog tretmana u medicini i društvu i moćno svjedočenje jednog savremenog para o borbi s rakom. Knjiga počinje u gradiću Dinosaur u Coloradu gdje je pronađen najstariji poznati slučaj raka – i to na kosti dinosaura

Knjiga ‘Cancer Chronicles’ donosi temeljit uvid u povijest, zapravo biografiju vjerovatno najstarije i najkompleksnije bolesti, njenog tretmana u medicini i društvu i moćno svjedočenje jednog savremenog para o borbi s rakom. Još su dinosauri umirali od raka, a još uvijek niko ne može povezati jednostavne statističke podatke o oboljenjima od raka i specifičnostima života na pojedinim područjima – piše Džordž Džonson (George Johnson)

Amerika godinama ima vladin Program za nadzor, epidemiologiju i konačne rezultate (SEER) koji prati broj oboljenja od raka i stope smrtnosti. Ali niko se prije Džordža Džonsona nije sjetio te milione podataka pogledati ljudskim, logičnim pogledom. Kad je to učinio nastala je fascinantna knjiga “Rakove hronike: Otključavanje najdubljeg misterija medicine”.

Numerički haos

Kao iskusan novinar koji prati naučne teme, Džonson je shvatio da koncentriranje na krupne brojke, podatke o ukupnim stopama oboljenja i smrtnosti, sakriva vrlo zanimljive detalje.

  • Zapitao sam se šta li vreba ispod svega toga – napisao je.

Otkrio je da ispod velike statistike vlada – haos. Naprimjer SEER-ove brojke pokazuju da je broj oboljenja od raka mozga u Ajovi veći nego na Havajima, ali nigdje to ne povezuju s mogućom poljoprivrednom vezom odnosno beskonačnim farmama u susjednim državama Kanzasa i Nebraske koje uopće ne sudjeluju u programu.

U drugom slučaju, podaci pokazuju da je na Havajima dvostruko više raka jetre nego u Utahu. Ali je opet nema nikakvih poveznica, ni sa klimom, ni sa mormonskim asketskim načinom života niti jednakom i očitom razlikom u broju oboljenja od hepatitisa između dvije savezne države.

  • Očajavajući nad tim numeričkim haosom, pitao sam se hoću li uopće išta shvatiti iz svega.

Ali shvatio je. Knjiga “Hronika raka” donosi temeljit uvid u historiju, zapravo biografiju vjerovatno najstarije i najkompleksnije bolesti, njenog tretmana u medicini i društvu i moćno svjedočenje jednog savremenog para o borbi s rakom. Knjiga počinje u gradiću Dinosaur u Coloradu gdje je pronađen najstariji poznati slučaj raka – i to na kosti dinosaura.

“Ubica” je svuda

Prije nego pređe na različite slučajeve i izlječenja tokom historije, knjiga opisuje kako je još Hipokrat u petom vijeku prije naše ere koristio riječ “karkinos”, grčku riječ za životinju raka, kako bi opisao “bolest koju Latini zovu “rak”. Od Grka je ostao naziv karcinom i onko iz onkologije, što označava teret, masu.

Džonsonova supruga Nensi prije nekoliko je godina saznala da boluje od “metastaza kojima se ne zna gdje je primarni rak”.

  • Tumor je odlučno rastao, sijao sjeme, metastazirao, ali niko nije znao gdje je – piše Džonson i nastavlja:

Pronašli su ga tek kasnije, u fazi četiri, na maternici što je značilo da Nensi ima tek nekoliko godina života pred sobom. Ona je srećom pobijedila statistike.

Džonson je podstaknut svojom porodičnom sudbinom pisao jasno i koncizno i donio jednu od boljih definicija bolesti:

– Rak je fenomen ćelije koja počinje da se nekontrolisano dijeli i akumulira genetsku štetu koju time čini.

Dobro je savladao i teoriju metastaza, u kojoj opisuje kako određene ćelije metastaza raka preferiraju određena ljudska tkiva i opisao metabolički sindrom, patološku spiralu koja izaziva više ozbiljnih hroničnih bolesti.

Džonson priznaje da ga muči što je njegova odluka da ne želi da ima djece možda izložila Nensi bolesti.

– Žene koje ne rode dijete imaju više menstrualnih ciklusa što znači da su više izložene estrogenu, a taj je hormon Nacionalni toksikološki program identifikovao je kao kancerogen – kaže Džonson.

Knjiga i ostavlja dojam da svi znaju neobično malo s obzirom na sve veći utjecaj raka na naše živote i društva, a pravoga lijeka još nema. Karcinom je posvuda, a brojke su kontradiktorne, nemamo pojma o stvarnom utjecaju hrane na tom području, recimo kafa se smatra dobrom jer smanjuje rizik od raka debelog crijeva i usne šupljine, a sadrži 19 kancerogena uključujući i strahotni formaldehid. Ali Džonson zaključuje:

  • Ipak ima nečeg utješnog u saznanju da će rak uvijek biti među nama, da nije sve naša krivica i da možemo poduzeti sve mjere predostrožnosti koje postoje i svejedno oboljeti zbog neke male genetske začkoljice koja će se u jednom trenutku odlučiti ispoljiti.

Car svih bolesti

Prije Džonsona, legendarnu knjigu o karcinomu, koja se dosad smatra neprevaziđenom, napisao je indijski doktor Sidarta Mukherdže, jedan od pionira istraživanja karcinoma i strastveni historičar te bolesti.

U svom životnom djelu “Car svih bolesti: Biografija raka” Mukherdže iznosi historiju raka, njegovog otkrivanja, nepoznate okolnosti pod kojima je bolest definirana i šifrirana i zapanjujuća otkrića o zakulisnim bitkama laboratorija, univerziteta, političara i farmaceutske industrije koje su definirale način na koji se društvo postavlja prema oboljelima, medicinsku pomoć koja im je na raspolaganju i razloge zbog kojih još nemamo lijeka za bolest koju bismo trebali poznavati bolje od ijedne druge.

(arhiv Aure)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!