SVE SMO BLIŽE I LIJEKU PROTIV STAROSTI!

Čovjek koji će doživjeti 150 godina već je među nama! A za dvadesetak godina mogli bi se roditi i prvi ljudi koji će doživjeti 1000 godina – tvrdi kontroverzni naučnik Aubrey de Grey, jedan od predvodnika “klana besmrtnika”, grupe istraživača, inovatora i futurologa koji smatraju da se ljudski vijek može višestruko produžiti od sadašnjeg biološkog limita koji se kreće oko 120 godina.

Prosječan životni vijek Evropljanina rođenog prije 100 godina je bio 54 godine, dok je danas prešao granicu od 80 godina. Procjene su da će se u budućnosti zahvaljujući novim dostignućima u genetici i biomedicini prosječni vijek produžavati svake dekade za dvije godine. Prema tome, moguće je da će se u dogledno vrijeme najveći sretnici postupno približiti i granici od 150 godina.

Sve veći broj naučnika vjeruje i ima dokaze da je moguće odgoditi proces starenja tako da ljudi budu dobrog zdravlja i sa 120 godina.

Restrikcijska dijeta

Životni vijek na Zapadu danas raste tempom od tri mjeseca na godinu, odnosno šest sati svakoga dana. Taj trend se nastavlja pa tako naučnici predviđaju da će više od polovine beba rođenih u razvijenom svijetu nakon 2000. godine doživjeti 100. godinu.

Jedan od načina za produženje životnog vijeka, tvrde neki naučnici, jeste kalorijska restrikcijska dijeta. Naime, naučnici su još prije 60-ak godina tokom pokusa na štakorima uočili da su oni koji su manje jeli živjeli 50 posto duže.

Inspiriran pokusima na laboratorijskim životinjama, pokojni kalifornijski naučnik dr. Roy Walford lansirao je kalorijsku restrikcijsku dijetu kao strategiju za produženje života. Walford je smatrao kako održavanjem tjelesne mase za 10 do 25 posto manjom od normalne, čovjek može produžiti životni vijek do 120 godina. Iako je ta teorija stekla mnogo poklonika, ona nikada nije potvrđena u kliničkim studijama.

Tokom posljednjih desetak godina naučnici su otkrili nekoliko potencijalnih “eliksira mladosti”, među kojima se ističu metformin, rapamicin i resveratrol. Pritom su metformin i rapamicin dobro poznati lijekovi koji se dugo koriste u medicini. Naprimjer, metformin se gotovo 60 godina prepisuje kao lijek protiv dijabetesa dok se rapamicin (proizvod bakterija koje žive u tlu na Uskršnjim otocima) već dugo koristi kao citostatik te kao lijek koji sprječava odbacivanje organa pri transplantaciji. I istraživanja na miševima posljednjih godina pokazala su da i metformin i rapamicin mogu produžiti životni vijek za oko 40 posto.

Metformin djeluju na metabolizam slično kao kalorijska restrikcijska dijeta, tako da utječe na hormonske receptore dok rapamicin inhibira protein pod nazivom mTOR i na taj način način usporava rast ćelija, ali potiče njihov oporavak i preživljavanje. S druge strane resveratrol potiče aktivnost proteina sirtuina i na taj način pomaže ćeliji da se brani od štetnog utjecaja stresa – pojašnjavaju stručnjaci, ali i upozoravaju da ovi “eliksiri mladosti” osim pozitivnih učinaka izazivaju i različite sporedne pojave.

Liječenje starenja

Naprimjer, rapamicin suprimira imunološki sistem i može izazvati otpornost na inzulin tako da njegovo korištenje mora biti strogo kontrolirano. Resveratrol je polifenol prisutan u crnom vinu i ima antioksidacijski učinak, međutim osim na sirtuine djeluje i na niz drugih proteina u ćeliji tako da treba biti oprezan pri njegovom korištenju. Potrebno je i precizno odrediti u kojim dozama su korisni za organizam.

Čini se da zasada najviše obećava metformin za koji je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) krajem 2015. godine dala zeleno svjetlo za klinički pokus u kome bi se istražio njegov potencijal kao “lijeka protiv starenja”. To je svojevrsni presedan jer FDA time prvi put tretira starenje kao bolest. Klinički pokus TAME (Targeting Aging with Metformin) trebao bi početi na zimu, a u njega će biti uključeno oko 3000 ljudi u dobi od 70 do 80 godina koji su izloženi riziku ili su im dijagnosticirani rak, kardiovaskularna oboljenja i Alzheimerova bolest.

U “liječenju starenja” mnogo se nade polaže i u najnovije spoznaje iz genetike. Zahvaljujući genomskim tehnologijama naučnici su posljednjih godina otkrili pedesetak genetskih varijanti koje se češće javljaju kod dugovječnih ljudi nego kod ostataka populacije. Na primjer, jednom analizom više od 1000 ljudi starijih od 90 godina te u poređenju s općom populacijom pokazalo se da stogodišnjaci imaju grupu od šest do sedam specifičnih varijeteta gena koji na pozitivan način utječu na njihov metabolizam.

Zadnjih godina je znatno unaprijeđena i tehnologija namijenjena popravku gena, tzv. CRISPR/Cas tehnologija, tako da genska terapija doživljava ponovni uzlet. Korištenjem novih genskih tehnologija moguće je preciznije i tačnije unositi preinake u genima tako da se uskoro može očekivati i “popravljanje” gena povezanih s dugovječnošću.

Zamjena i podmlađivanje organa

Iako još nisu klinički testirane ni zakonski regulirane, terapije zasnovane na matičnim ćelijama već nekoliko godina nude brojne privatne klinike širom svijeta. Analitičari britanskog Economista smatraju da to nije iznenađenje jer je potraga za “eliksirom mladosti” teren na kome se isprepliću nada, agresivno reklamiranje i šarlatanstvo. Danas se vjeruje da korištenje matičnih ćelija u regenerativnoj medicini ima veliku budućnost i u sve je široj primjeni.

U svijetu forsiraju razvoj regenerativne medicine koja koristi matične ćelije za obnavljanje ili zamjenu pojedinih organa koji se tokom starenja “istroše”. Za sada se taj pristup koristi za obnavljanje pojedinih tkiva i organa, npr. hrskavice i kostiju.

(aura.ba)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!