Sve bliže samouništenju: NAUČNICI TVRDE DA ĆE DO KRAJA OVOG VIJEKA ZEMLJU NAPASTI 6 KLIMATSKIH KATASTROFA ISTOVREMENO; AMERIKA I RUSIJA NAJUGROŽENIJE!

Ako samo uzmemo u obzir direktne prijetnje od klimatskih promjena, naprimjer toplotne valove i razorne oluje, neizbježno bismo bili slijepi na još veće prijetnje koje zajedno mogu imati čak i širi društveni utjecaj”

Naučnici upozoravaju da će se do kraja ovog vijeka mnogi dijelovi svijeta, najvjerovatnije, možda morati nositi sa šest klimatskih katastrofa odjednom, u rasponu od toplotnih udara i šumskih požara do diluvijskih kiša i smrtonosnih olujnih udara.

Erik Franklin, koautor i naučnik iz Instituta za biologiju mora na Univerzitetu na Havajima, izjavio je da će se čovječanstvo suočiti s “razornim kombinacijama utjecaja različitih interaktivih klimatskih opasnosti”. “Događaju se sada te će se nastaviti pogoršavati,” rekao je za agenciju France Presse.

Nakrcavanje atmosfere ugljikovim dioksidom, metanom i drugim stakleničkim plinovima je oslobodilo vrtlog po život opasnih sila. Započet će porastom temperatura, koji će, i u inače suhim područjima, voditi suši, toplotnim talasima i smrtonosnim šumskim požarima, onakvima kakvi sada haraju Kalifornijom. U vlažnijim područjima rezultirat će obilnim kišama i poplavama.

Nad okeanima nastajat će velike superoluje zbog globalnog zagrijavanja
Nad okeanima će globalno zagrijavanje stvoriti velike superoluje, čija će razorna snaga biti pojačana porastom nivoa mora. Studija je otkrila da su sve do sada naučnici uglavnom proučavali te klimatske utjecaje pojedinačno, odbacujući vjerovatnost da će čovječanstvo istovremeno biti ugroženo zbog više od jednog klimatskog utjecaja.

Naprimjer, prošle godine je Floridu pogodila ekstremna suša, rekordno visoke temperature, više od 100 šumskih požara i uragan Michael, najsnažnija oluja ikada u istoriji.

Glavni autor Camilo Mora, profesor sa Univerziteta na Havajima, izjavio je da kada je fokus samo nekoliko ili jedna opasnost prekrije utjecaje ostalih opasnosti, to rezultira nepotpunim procjenama posljedica klimatskih promjena na čovječanstvo.

Snaga klimatskih utjecaja zavisi od geografije i čovječanstva
Budući rizik suočavanja s različitim klimatskim utjecajima odjednom zavisi od geografije i tome hoće li čovječanstvo uspjeti ubrzo smanjiti količinu emisije stakleničkih plinova.

Ako, uprkos očekivanjima, čovječanstvo uspije premašiti globalno zagrijavanje za dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, Njujork će se, naprimjer, vjerovatno suočiti s jednom klimatskom opasnošću, a to su snažne oluje, i to gotovo svake godine do kraja ovoga vijeka.

Pariški sporazum o klimatskim promjenama koji je 195 nacija potpisalo 2015. godine, poziva na zadržavanje rasta temperatura na “poprilično ispod” dva stepena Celzijusa.

Tropska područja će biti najjače pogođena
Studija je zaključila da čak i u ovim optimističnim scenarijima, “povećano nakupljeno izlaganje različitim klimatskim opasnostima će podjednako utjecati na bogate i siromašne zemlje”.

Međutim, ako se zagađenje stakleničkim plinovima nastavi ovakvom brzinom, mnogo je vjerovatnije da će “Velika jabuka” biti pogođena sa četiri takve katastrofe odjednom, uključujući ekstremnu kišu, porast nivoa mora i olujnim udarima.

Sidney i Los Anđeles će se morati suočiti sa tri , a Meksiko Siti i obalni dio Brazila s pet klimatskih katastrofa odjednom. U svim scenarijima, tropska, obalna područja će najviše pretrpjeti.

10 specifičnih utjecaja
Kako bi procjenili rizik od nagomilanih klimatskih katastrofa, Kamilo Mora i njegova grupa naučnika prikupila je podatke nekoliko hiljada stručno pregledanih studija koje su analizirale 10 specifičnih utjecaja, uglavnom pojedinačno, pri čemu su uključili požare, poplave, obilne kiše, dizanje morskog nivoa, zakiseljenje okeana, promjenu u korištenju zemlje, oluje, zatopljenje, sušu i snabdijevanje pitkom vodom.

Naučnici su proučavali kako ti nusproizvodi globalnog zagrijavanja utječu na ljude u šest područja: zdravlje, hranu, vodu, ekonomiju, infrastrukturu i sigurnost.
Jonathan Patz, koautor i profesor iz Instituta za globalno zdravlje Univerziteta u Wisconsinu, izjavio je da naše zdravlje zavisi od različitih faktora, od čistog zraka i vode, do sigurne hrane i skloništa.

Troškovi nedjelovanja premašiti će troškove djelovanja
“Ako samo uzmemo u obzir direktne prijetnje od klimatskih promjena, naprimjer toplotne talase i razorne oluje, neizbježno bismo bili slijepi na još veće prijetnje koje zajedno mogu imati čak i širi društveni utjecaj,” rekao je Patz.

Naučnici koji nisu bili uključeni u studiju izjavili su da studija podupire ono očito, ali ostaje predmetom ozbiljne rasprave.

Michael Mann, profesor sa Univerziteta Penn State, izjavio je da će troškovi nedjelovanja značajno premašiti troškove nastale poduzimanjem po pitanju klimatskih promjena. “Još uvijek možemo smanjiti buduće štete i patnju ako brzo djelujemo i dramatično smanjimo emisije ugljikovog dioksida.

Među teško pogođenima Tasmanija te dijelovi Kanade i Rusije
Studija koju je objavio Nature Climate Change, također prikazuje koje dijelove svijeta će najvjerobatnije pogoditi najgora opustošenja zahvaljujući klimatskim promjenama. Nekoliko ih se nalazi u umjerenim i polarnim područjima, poput Tasmanije i dijelova Kanade i Rusije.

Franklin smatra da će u najgorem scenariju najmanje pogođen različitim klimatskim opasnostima biti Grenland pa je možda vrijeme da tamo kupimo nekretninu. (Digital Journal)

Komentari

komentara