Svakodnevno se trujemo: Sedmično pojedemo oko 2000 komadića plastike!

Analiza podataka nedavno provedenog istraživanja pokazuje da svaka osoba sedmično u organizam unese oko 2000 komadića plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici, saopštio je Svjetski fond za okoliš (WWF).

“Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode – prva je globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike. Rezultati su važni za shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja te potvrđuju hitnost djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosisteme”, ističe WWF.

Analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike, na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnje konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

Generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini naglašava da to otkriće treba probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje jer plastika devastira okeane, vodene tokove i mora, što pogubno djeluje na cijeli ekosistem.

U priopćenju se navodi da je voda najveći izvor plastike koja se unosi u tijelo, kako u bocama tako i ona iz slavine – pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije nego Europe i Indonezije.

Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica jesu školjke, sol i pivo, ističe se.

“Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, ne smijemo proizvoditi milione tona plastičnih proizvoda koji završavaju u okolišu. Moramo potaknuti vlade, korporacije i potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum o borbi protiv plastičnog zagađenja”, ističe WWF.

Raniji podaci pokazuju da se zbog onečišćenja više od 270 vrsta divljih životinja zapliće u plastični otpad u svojim staništima, dok više od 240 vrsta unosi plastiku u svoje organizme.

Očekuje se povećanje ukupne emisije ugljičnog dioksida iz životnog ciklusa plastike za 50 posto, što će se do 2030. utrostručiti zbog spaljivanja plastike kao često korištene, ali pogrešne metode gospodarenja otpadom.

Osam miliona tona plastike svake godine završi u morima i oceanima, a moguće je da će dodatnih 104 miliona metričkih tona plastike dospjeti u ekosisteme.

Od 2002. godine proizvedeno je plastike koliko u svim prethodnim godinama, a od toga je trećina završila u prirodi, upozorava se u saopštenju.