Stršljeni već prave gnijezda: Kako se zaštititi?

S lijepim vremenom budi se priroda, a to znači da stršljeni počinju sa formiranjem legla koja se najčešće nalaze na nepristupačnom mjestu, a u naseljenim mjestima itekako prave probleme ljudima.

Vladica Stanković, poznati hvatač zmija iz Vladičinog Hana, objašnjava da su stršljeni ugrožena vrsta koju u prirodi ne treba dirati, ali da u naseljenim mestima oni predstavljaju opasnost po ljude.

Stršljen ima otrovnu žaoku, a njegov ubod može biti smrtonosan za ljude koji su alergični.

“Kada je mjesto naseljeno ljudima, potrebno je ukloniti leglo bez obzira što su ugrožena vrsta, jer su tada u opasnosti i djeca i porodice…”, ističe Vladica koji po prijavi građana rješava probleme sa zmijama i stršljenovima.

U gnijezdima stršljena postoje radilice, trutovi i matice. Matice u jesen prave prve larve iz kojih će se izleći mlade ženke. U kasnu jesen se mlade ženke pare sa trutovima, a tokom zime stršljenik odumire.

Ženke koje prežive zimu u rano proljeće prave nova gnijezda o kojima se brinu do stvaranja prvih radilica.

Vladica ističe da u ovom periodu matica kreće da formira leglo.

“Oni prave legla gde su nepristupačna mjesta. Krovovi kuća, drveća, tavani, svuda gdje je sunčana strana. U leglu može da bude od 400 do 1.000 jedinki”, objašnjava Vladica za “Informer”.

Kada je jako leglo dnevno mogu da pojedu i do 2,5 kilograma hrane. Jedu voće, nektar, ali i pčele, što ih čini velikim štetočinama.

Stršljeni su osvetoljubivi insekti. Ukoliko osjete opasnost uvijek napadaju u roju što može biti fatalno.

Ako se izvidnik ubije prije nego što pošalje signal ostalima, može se reći da je opasnost prošla, u suprotnom i ostali dolaze u napad.

Pandan količini otrova koji jedan stršljen ispusti prilikom uboda je otrov 25 osica ili 50 pčela, zbog toga treba biti oprezan kada se pojavi jer niko od nas ne zna da li je alregičan na njegov otrov.

Vladica objašnjava da vrijeme utiče na leglo, pa tako ako je previše toplo i stršljenova će biti više. Veoma vole vrućinu, pa su zato uvijek na sunčanoj strani.

Kako se zaštititi

Građani se često žale da i u gradskim naseljima muku muče sa ovim insektima, a Stanković savjetuje da se na terasama izbjegavaju saksije sa cvijećem, a da se na prozore postave zaštitne mrežice kako ne bi mogli da uđu u stan ili kuću.

Stanković ističe da najprije treba otkriti gnijezdo, a potom ga uništiti, ali upozorava da je takva intervencija veoma opasan posao.

“Uništavanje gnijezda je veoma opasna intervencija. Mi imamo posebna odijela u kojima prilazimo leglima. Oni se razlete kad im rasturite gnijezdo, a uvijek napadaju zajedno”, dodaje on.

On apeluje da ljudi nikako sami ne diraju gnijezda već da se obrate stručnim licima za pomoć.