Strašno upozorenje na lijesu zloglasnog mongolskog osvajača Timura Lenka: „Ko god otvori moj grob, pustit će na svijet osvajača goreg od mene!“

Umjesto da se zaustavi na rutinskom istraživanju grobnice, arheolog Gersimov je odvojio lobanju Timura Lenka od ostatka kostura. Dva dana kasnije započela je dotad najveća invazija u istoriji svijeta – Hitlerova operacija Barbarossa u kojoj je živote izgubilo 27 miliona ljudi

„Ruska ekspedicija će otvoriti grob Timura Lenka Stići će nas strašno prokletstvo!“ – čulo se na ulicama Samarkanda u junu 1941. godine kada je ekspedicija koju su vodili Tašmuhammed Kari – Niyazov i Mikail počeli iskopavanja u Gur – Emiru.  Lokalni stanovnici i muslimanski sveštenici pokušali su da zaustave iskopavanja, ali istraživači su  nastavili sa svojim radom. Iskopavanje je za cilj imalo da se ispitaju ljudski ostaci u grobnicama i da se dokaže da oni pripadaju Timuru Velikom i njegovim rođacima.

Nemilosrdni mongolski vladar i osvajač pokopan je 1405. u Samarkandu u današnjem Uzbekistanu, u grobnici od zelenog žada, a na njemu je na arapskom ostavljen natpis „Kad ustanem iz groba, svijet će se zatresti“. Osim pomalo kriptičnog natpisa, ostavljeno je i nešto izravnije upozorenje u samom lijesu:

„Ko god otvori moj grob, pustit će na svijet osvajača goreg od mene’, pisalo je na unutrašnjosti lijesa nemilosrdnog Timura.

 Tornjevi od ljudskih lobanja

Nakon što je preuzeo titulu velikog kana 1369. godine, mongolski vladar Timur Lenk, poznat i kao Tamerlan, krenuo je u niz osvajačkih pohoda širom Perzije, južne Rusije te Indije. Svojim krvavim osvajanjima navodno je dodao 28 tornjeva sagrađenih od 70.000 lobanja pobunjenika u Isfahanu na području današnjeg Irana te jedan toranj od 20.000 lobanja ispred Aleppa u današnjoj Siriji.

Predsjednik SSSR-a Josif Staljin 1941. poslao je arheologa Mikhaila M. Gerasimova da istraži Timurovu grobnicu. Lokalni Uzbeci nisu bili oduševljeni idejom i navodno su arheologu pokazali knjigu u kojoj je pisalo da se grob mongolskog vladara ne smije uznemiravati, no Staljinove naredbe bile su gospodinu Gerasimovu malo važnije od lokalnog praznovjerja, pa je izvršio svoju dužnosti i otvorio Timurov lijes.

Grobnica Timura Lenka otvorena je 20. juna 1941. godine, a mauzolej je bio ispunjen oštrim mirisom smole, komora i tamjana. Treba napomenuti da je Timur umro u Otaru na putu za Kinu. Dakle, da bi bio pokopan u Samarkandu, trebao je biti balzamovan. Čak su i britanski i francuski naučnici primjetili da je prilikom otvaranja egipatskih grobnica zrak bio ispunjen sličnim slatkastim mirisom. Iako su mnogi pomislili da je zrak otrovan i da će ih stići smrtonosno prokletstvo, kasnije se ispostavilo da je miris pri otvaranju grobnice nije bio prokletstvo već ulje za balzamovanje.

 Prokletstvo prestravilo i Staljina

Arheolog Gerasimov otvorio lijes Timura Lenka,  ali nije stao samo na uobičajenim arheološkom istraživanju, već je i odvojio Timurovu lubanju od ostatka kostura. Mnogi vjeruju da je ovaj čin naljutio duh Timura Lenka jer je samo dva dana kasnije započela je dotad najveća invazija u istoriji svijeta – Hitlerova operacija Barbarossa u kojoj je živote izgubilo 27 miliona ljudi.

Dok je rat uveliko bjesnio svijetom, ruski istraživači su odlučili da vrate posmrtne ostatke tamo gdje su ih i našli u nadi da će umiriti duh umrlog vladara. To su učinili u novembru 1942. godine sahranivši ostatke prema islamskim običajima i niko se više nikada nije usudio da uznemirava grobnicu. Nekoliko mjeseci poslije toga njemačka 6. armija u Staljingradu se predala.

Najveća zasluga za vraćanje posmrtnih ostataka pripada ruskom kamermanu Maliku Kajumovu, koji je bio prvobitni član ekspedicije i upozoravao ostale članove tima na kletvu danima prije nego što je grobnica otvorena. Čak je slao molbe Staljinu lično da vrati ostatke nazad, a s obzirom da je Staljin u to vrijeme bio veoma sujevjeran zbog svih dešavanja, popustio je i naredio da se posmrtni ostaci vrate nazad.

Komentari

komentara