Što su ljudi religiozniji, boljeg su zdravlja

Sa stanovišta islama, svjetonazor jednog muslimana igra veliku ulogu u prevenciji i otklanjanju problema, kao što su zabrinutost, pesimizam i depresija. Islam ukazuje da sve dok ne bude zdravog intelekta i razmišljanja neće biti zdrave psihe, samim time i tijela. Psiholozi kažu – vi ste ti koji trebate donijeti odluku kako i na koji način da živite!

Najnovija istraživanja pokazuju kako su vjerovanje i duhovnost povezani sa pozitivnim fizičkim i mentalnim zdravljem. Studije bilježe da postoji nekoliko praktičnih savjeta o tome kako bi se religija trebala koristiti u zdravlju. Ljekari bi trebali ohrabrivati pacijente na prakticiranje religije koja je bitna za individue kao što je joga, čitanje religijskih tekstova, polaganje ruku…

  • Premda se neki profesionalci mogu osjećati neugodno pri prikupljanju informacija o pacijentovim religijskim uvjerenjima, to nije nimalo drugačije od prikupljanja informacija o pacijentovoj seksualnoj historiji, psihičkim oboljenjima, korištenju raznih supstanci i mogućem kažnjavanju – kaže direktor projekta “MU Spirituality and Health Research Project” u centru “MU Center on Religion and the Professions”.

Nadalje pojašnjava kako molitve sa pacijentima mogu biti adekvatne u nekim slučajevima. Klinički psiholozi, savjetnici i vjerski obrazovani ljudi također bi trebali raditi zajedno.

Vjerski obredi

Istraživanja pokazuju kako vjera može djelovati antidepresivno, što je protumačeno kao rezultat povezanosti među vjernicima i pozitivnih poruka. Naime, nova studija provedena na Sveučilištu Yeshiva u New Yorku pokazala je da su žene koje odlaze na vjerske obrede, bez obzira na etničku pripadnost i religiju, manje depresivne (27%) i imaju pozitivniji pogled na život (56%) nego one koje ne idu.

U istraživanje je bilo uključeno više od 92.000 žena starijih od 50 godina. Zaključili su i da je prijevremena smrtnost manja za 20 posto kod žena koje odlaze na religiozne obrede nego kod onih koje ne odlaze. Ovo se može objasniti i time što ove žene vjerovatnije izbjegavaju poroke, poput pušenja, pretjeranog uživanja u alkoholu i nekih drugih zdravstvenih faktora rizika.

U prošlosti su neki vjerski zakoni imali izrazito pozitivan utjecaj na fizičko zdravlje. Primjerice zakoni o karanteni, zakopavanju izmeta, nedoticanju mrtvaca, pranju ruku te jedenju ‘čistih’ životinja koji su zapisani u Bibliji štitili su pripadnike židovskog naroda, koji su godinama živjeli u vrućem podneblju bez moderne infrastrukture, od širenje zaraza i nekih drugih bolesti koje se i danas znaju pojaviti zbog nepridržavanja ovih jednostavnih higijenskih mjera.

Sva istraživanja provedena na temu o vjeri i zdravlju slažu se u jednom – što su ljudi religiozniji, boljeg su zdravlja.

Slika naših ubjeđenja

Posebno pažnje zadnjih godina posvećuje se islamskoj medicini o kojoj su napisane brojne knjige i studije. Iza poslanika Muhameda a. s. ostalo je na stotine hadisa koji govore kako liječiti određene bolesti i prevenirati ih. Poslije njegove smrti i istaknuti islamski učenjaci su nastavili pisati o zdravlju tijela i duše.

Posljednjih godina poseban fokus je dat na liječenje psihičkih bolesti gdje islam igra značajnu ulogu. Mnogi su mišljenja da se psihički problemi skoro i ne mogu liječiti ukoliko čovjek nije zagazio istinski u vjeru. Danas, više no ikada ranije, osjećamo potrebu upravo o ovim saznanjima jer ove bolesti uzimaju sve više maha.

Sa stanovišta islama, svjetonazor jednog muslimana igra veliku ulogu u prevenciji i otklanjanju problema, kao što su zabrinutost, pesimizam i depresija. Islam ukazuje da sve dok ne bude zdravog intelekta i razmišljanja neće biti zdrave psihe, samim time i tijela. Pojedini psiholozi smatraju da čovjekov poseban pogled na život stvara različita ponašanja u ljudskoj jedinki. Oni kažu – vi ste ti koji trebate da donesete odluku kako i na koji način da živite!

Antoni Robins u svom djelu “Prema rijetkom” piše:

  • U većini slučajeva naše lične predrasude i mišljenje o nekom događaju nisu uvijek i stvarna predstava onoga što se zapravo desilo, već su slika naših ubjeđenja, shvatanja i vrijednosti u vrijeme registriranja tog događaja….

Pozitivan stav

Ne samo islamski teoretičari i mislioci nego i većina naučnika iz domena proučavanja ljudskog ponašanja, psiholozi, psihoanalitičari i psihijatri smatraju da vjera u Boga, jednostavno čovjeka čini optimistom. Vjernik sa zdravnim identitetom, svijet vidi pojavom koja dolazi iz Jednoće, koja ne samo da je sve to stvorila već iz trena u tren upravlja svim stvorenim. On je pojava snage i ljubaznosti te se stoga možemo osloniti na Njega.

On je Bog, koji je čovjeku i čovječanstvu pokazao pravi put, pa ako čovjek odluči da krene pravim putem, Bog će ga učiniti uspješnim. Vjernik, činjenjem dobrih i korisnih dijela vjeruje u Božiju podršku. Sa stanovišta takve ličnosti, Bog – koji je vrhunac moći i ponosa – nikome ne čini zlo ili nasilje, prihvata zahtjeve svojih robova i veoma im je blizu. On je taj koji prima pokajanja i koji je milostiv. On je izvorište svih ljepota ovog svijeta, pa tako i zdravlja.

Ovim stavom, čovjek koji vjeruje u Izvorište svega, ovaj svijet – dunjaluk, ne smatra praznim i bezvrijednim. Vidi ga kao mjestom gdje mora raditi i truditi se. Ni u jednom trenutku ne zaboravlja da je Bog prisutan na svakom mjestu. Sretni i nesretni događaji u tim uslovima neće poremetiti čovjekov duševni mir, jer ni u najtamnijim danima svoga postojanja ne osjeća se usamljenim ili napuštenim.

Optimizmom prema budućnosti i pozitivnim stavom stvara povoljne uslove kako bi ostavrio vlastito psihičko, mentalno i fizičkog zdravlja. Kada čvrstoj vjeri dodate i praktične savjete i upute o očuvanju zdravlje iz svetih knjiga, onda gotovo da ne postoji bolest koja nije izlječiva.

(arhiv Aure)

 

Komentari

komentara