Što se više smijete, to ćete manje biti bolesni: Ko želi ostati zdrav, treba se nasmijati 30 puta dnevno!

Piše: Vahida Djedović, književnica i psihoterapeut

Osobe koje se često smiju zdravije su, bolje i lakše rješavaju lične probleme. Smijehom možemo regulirati i tjelesnu težinu, a dokazano je da samo nekoliko minuta smijeha potroši energije kao 15 minuta vožnje biciklom. Smijeh pospješuje stvaranje endorfina, hormona koji ublažava bol.

Jedan ljubazan, vedar i srdačan smiješak, skitao je svijetom. Bio je sretan onako kako to samo smiješak može biti, a ponekad je fućkao. Jednog dana je stigao u grad gdje su stanovnici bili jako nervozni, a saobraćaj zagušen. Zaustavio se na semaforu čekajući zeleno svjetlo i ugledao sudar dva automobila. Došla su na samu ivicu ceste. Kad su se vrata otvorila, iz prvog auta izađe namrgođen čovjek. Smiješak mu se odmah zalijepi za lice, razvedri ga, raspoloži i dade mu prijateljski izgled. Iz drugog je auta izašla uzrujana žena stisnutih šaka. Kad ugleda čovjeka, iznenadi se zbog njegovog smiješka, pa se i ona nasmija:
„Oprosti, ja sam kriva“, reče ona.
„Događa se! Šta se može“, odvrati čovjek i predloži da odu na kafu.
Smiješak nastavi svojim putem. Nasmijao je službenicu u poštanskom uredu pred kojom su ljudi u redu stajali i veselo čavrljali. Prešao je na lice jednog profesora i učenici su u čas postali pažljiviji. Kad je prišao ljekaru, direktoru klinike, njegovi bolesnici su se odmah bolje osjećali.
Većina ljudi gleda na smijeh samo kao na odraz dobrog raspoloženja, oblik ponašanja ili instiktivnu aktivnost, ali smijeh je puno više od toga.

Kad su ljudi bolesni ili imaju poteškoće u životu, većina ih se ne može ni nasmiješiti, a kamoli smijati. Ovo zvuči i logično i normalno, međutim, to nije ni mudro ni prirodno. Smijeh ne bi trebao biti samo posljedica, nego i uzrok. Drukčije rečeno, ne bismo se trebali smijati samo kad smo sretni i zdravi, nego se i smijati da bismo bili i sretni i zdravi.

Ljudi koji se smiju su privlačniji

Wilijam James je rekao da se ne smijemo jer smo sretni, već smo sretni jer se smijemo. Smijeh je lijek koji nam je dat po rođenju. U ljudskoj naravi je da se smijemo i, ako pogledamo djecu, vidjet ćemo da se često smiju, oko 200 puta dnevno, a odrasli samo 12 puta. Žene se češće smiju od muškaraca, a ljubavna veza u kojoj se žena češće smije, ima puno izgleda da uspije, jer žene više vole muškarce koji ih nasmijavaju. Osim toga, kad se smijemo izgledamo privlačnije i osjećamo se bolje.

Kada se od srca smijemo, naši vitalni organi bolje rade i nivo energije raste. Osobe koje se često smiju zdravije su, bolje i lakše rješavaju lične probleme. Smijehom možemo regulirati i tjelesnu težinu, a dokazano je da samo nekoliko minuta smijeha potroši energije kao 15 minuta vožnje biciklom. Smijeh pospješuje stvaranje endorfina, hormona koji ublažava bol. Također, smijeh opušta, jača otpornost organizma, potiče rad srca i cirkulaciju, čisti krvne žile od masnoća, poboljšava opskrbu stanica kisikom, ubrzava metabolizam i pospješuje rad čitavog tijela i uma. Snižava krvni pritisak, oslobađa od stresa, osim toga, mišići koje koristimo na smijanje podižu lice, pa lice izgledamo mlađe.

Ko želi ostati zdrav, treba se nasmijati 30 puta dnevno, kažu Kinezi. Što se više smijete, to ćete manje biti bolesni.

Namirnicama hranimo tijelo, a smijehom dušu. Samo „nahranjena“ duša može u potpunosti upravljati svojim životom. Smijanjem utječemo na sprečavanje fizioloških i psihosomatskih promjena koje sprečavaju bolest i doprinose u ozdravljenju.

Povezanost s obolijevanjem od raka?

Doktor, Otto Warburg, koji je dva puta dobio Nobelovu nagradu, šokirao je svijet otkrivši da je većina bolesti uzrokovana nedovoljnom količinom kiseonika u tijelu. Njegova istaživanja pokazuju da, ako stanicu tijela uskratimo za 35% svoje potrebe za kisikom, za 48 sati stanica će, velikom vjerovatnoćom, postati kancerogena. Smijanjem i pravilnim disanjem unosimo više kiseonika u organizam.

Stručnjaci kažu da je humor karakterna osobina uravnoteženih, samosvjesnih, fleksibilnih i tolerantnih osoba. To je unutarnja vrijednost i ukorijenjen pogled na pozitivan ishod.

Neka osmijeh postane dio vaše svakodnavnice, jer osmijeh je čaroban lijek i melem za dušu. Smijeh je vještina i svako se može naučiti toj vještini: Vježbajte smijeh! Naš mozak ne razlikuje da li se smijemo na silu ili se smijemo jer nam je stvarno nešto smiješno. Učinci su isti, a samo nakon nekoliko minuta prisilnog smijanja, počinjemo se smijati spontano.

Smijanje je stvar odluke, a ako u svoje aktivnosti uvrstite još i igru, smijehu neće biti kraja.

Podstičite igru i smijeh. Za ovo vam ne treba novac. Treba malo truda i volje. Neka to bude korisno utrošeno vrijeme. Budući da je smijeh zarazan, svako od nas više voli biti u prisustvu ljudi koji se smiju, a također, ako se sami smijemo, u svoje okruženje privlačimo druge ljude. Dakle, koristi od smijeha su višestruke, ali izbor je ipak u vama.

(aura.ba)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!