Stari narodni recepti za liječenje opekotina, upala, jačanje koncentracije…

Za većinu bolesti narodna mudrost ima neku svoju tajnu i preporuku, samo je potrebno tražiti recept od naših starijih sugrađana ili članova porodice

Ljekovite travke, čajevi, razno bilje i nesvakidašnji recepti bogatstvo su narodne apoteke koja nam pomaže pri prehladama, osipima kože, opadanju kose, lošem zadahu, opekotinama i slično. Iako je zvanična medicina uvijek bila skeptičnma prema ovoj vrsti liječenja, svako se bar jednom u životu okrene nekom narodnom receptu i savjetima naših starih.

Vino od vilinog sita smiruje upalu bubrega

Korijen vilinog sita sadrži etarsko ulje koje djeluje antibiotski, kao i smolu, tanin (baktericidna i fungicidna svojstva), vosak, inulin koji osim što podstiče varenje, poboljšava mineralni sadržaj kostiju i gustinu koštane mase, a ometa proces stvaranja masnoće u organizmu.

Recept: Kuhati 8g. korijena vilinog sita u litru vode, pa dodati kašiku meda i 1 ld vina. Piti dva puta dnevno po pola litra. Osim u slučaju upale bubrega, pomaže i protiv tegoba izazvanih spuštenim želucem i bolestima crijeva. Ublažava bolove i podstiče izbacivanje toksina iz organizma, a isti efekat se postiže i uzimanjem praha od korijena (dva puta dnevno, navrh noža s malo vina).

 Šparoga jača koncentraciju

Šparoga je odličan izvor vitamina B6,A,C,K,E, kao i magnezijuma, cinka, kalcijuma, gvožđa, kalijuma i folne kiseline, ali studentima i osobama koje su izložene intelektualnom naporu jer podstiče rad mozga i pamćenje. Međutim, zbog tih svojstava ne preporučuje se nervoznim ljudima i onima koji pate od nesanice.

Recept: Očistiti 600 g šparoge (odsjeći gornji dio a zatim i vrh glave) i oljuštiti je počevši od bijelog dijela ispod glave, a zatim oprati i prokuhati u ključaloj slanoj vodi u koju je dodato malo sirćeta. Kada voda proključa, kuhati oko 15 minuta. Kuhanu šparogu ocijediti, preliti sa malo ulja i limunovog soka pa tu salatu posuti peršunovim lišćem.

 Napitak od hrena za čišćenje organizma

Hren je bogat vitaminom C (više od 100 miligrama u 100 grama svježeg korjena), a sarži i glikozid, morozin, sinigrin, glutamin, glukozu, kalijum, kiseli sulfat, kao i eterična ulja koja mu daju ljutinu. Hren se preporučuje za čišćenje krvi, izbacivanje kamena i pijeska iz bubrega, za znojenje i izbacivanje mokraće. U narodu se koristi za liječenje bolesti pluća, reume, gihta, kijavice, skorbuta, kao i za izbacijavnje sekreta iz disajnih puteva.

Recept: Kašiku svježe naribanog hrena preliti sa 2,5 dl ključalog mlijeka, poklopiti, ostaviti da odstoji pola sata i procijediti. Ovaj napitak pije se tri puta dnevno tri sedmice.

Čaj od suncokreta kao biljni sedativ

Sjemenke suncokreta bogate su proteinima i nezasićenim masnim kiselinama, što doprinosi zdravlju srca i mozga. Također sadrži veliku količinu vitamina E i B1, pa 50 g ovog ploda zadovoljava dnevne potrebe za ovim vitaminima. Konzumiranjem 100 g sjemenki suncokreta, u kojem su inače zastupljene i znatne količine vitamina C i cinka, mogu se zadovoljiti dnevne potrebe organizma za manganom, bakrom, magnezijumom, selenom, fosforom i vitaminom B6.

Recept: Uzeti 30 sjemenki suncokreta, samljeti, preliti litrom vode, pustiti da prokuha, a onda lagano kuhati još desetak minuta. Tečnost skloniti sa ringle, ostaviti da se ohladi, dodati još dvije do tri kašičice meda i popiti tokom dana.

 Hurme – spas u slučaju tvrde stolice

Za razliku od ostalih vrsta voća, hurme sadrže čak 23 amino-kiseline. Vitamini su prisutni u malim količinama (C, B1, B2, niacin i A), dok je sadržaj prehrambenih vlakana relativno visok i zavisi od zrelosti ploda. Od minerala, urme sadrže najviše kalijuma, dok su kalcijum, kobalt, bakar, gvožđe, magnezijum, mangan, fosfor, natrijum i cink zastupljeni u manjim količinama. Urme pospješuju funkciju crijeva i pomažu razvoj korisnih bakterija. Zahvaljujući njima, hrana se lakše vari i prolazi kroz organizam.

Recept: Nekoliko plodova potopiti u vodu i ostaviti da prenoći, a sutradan vodu popiti, a plodove pojesti.

 

Mast od korijena čička liječi opekotine

Korijen čička sadrži vfelike količine (preko 50 posto) složenog šećera inulina, fenolskih spojeva i grupu nezasićenih sumpornih jedinjenja (poliena i poliina) poput arktinona i lapafena. Listovi sadrže gorke laktone kao što je arktiopikrin. Vidari na Zapadu korijen čička smatraju najvažnijim dijelom ove biljke i koriste ga kao lijek za pročišćavanje svuda gdje stvaranje toksina izaziva oboljenje kože, usporeno varenje ili artritične bolove. Za spoljašnju upotrebu preporučuje se u slučaju čireva i infekcija.

Recept: Dobro očistiti i oprati čičkov korijen. Narezati ga na komadiće i iz njim iscijediti što više soka. Pripremiti kvalitetnu, čistu, nesoljenu svinjsku mast. Količina masti zavisi od količine dobijenog soka, jer njihovim mješanjem treba da se dobije gusta kašasta masa. Tako pripremljenu ljekovitu mast staviti u porculansku (nikako metalnu) posudu, dobro je zatvoriti i čuvati u frižideru. Nekoliko puta na dan nanositi na opečenu kožu, a koristiti i za apliciranje na čireve, rane i lišajeve.

(aura.ba)

 

 

 

Komentari

komentara

error: Content is protected !!