Špinat je zdrav, ali ga ne biste trebali jesti prečesto

Špinat (Spinacia oleracea) je jednogodišnja kultivirana biljka iz porodice loboda (Chenopodiaceae). Veoma je zdrava namirnica, što je prepoznato i na našem podneblju pa je zato jedan od sastojaka brojnih naših recepata. Lako ga možete uključiti u gotovo sva jela s povrćem, možete ga dodati čak i sendvičima, a dobar je dodatak i umacima.

Potječe vjerojatno iz Perzije, a u Europu, preciznije Španjolsku, unijeli su ga Mauri u 11. vijeku. Uzgaja se kao povrće. U umjerenoj klimi uspijeva cijele godine, ali je najkvalitetniji između marta i maja.

On daje mnoštvo zdravstvenih blagodati jer sadrži vitamine: A, B1, B2, B6, C, K, te minerale: kalcij, kalij, magnezij, mangan, željezo, bakar, fosfor.

Vitamin A važan je za za zdravlje i rast svih tjelesnih tkiva, uključujući i kožu i kosu.

Vitamin C važan je za jak imunitet, ali i za izgradnju i održavanje kolagena važnog za zdravlje i elastičnost kože i kose.

Vitamin K posebno je važan za zdravlje kostiju, čini ih snažnijima i otpornijima.

Također je dobar i za regulaciju probave jer je bogat vlaknima pa sprječava zatvor i poboljšava zdravlje probavnog trakta.

No isto tako, važno je znati da špinat sadrži i znatnu količinu oksalata koji smanjuju apsorpciju kalcija, a pri prečestom konzumiranju u tjelesnim tekućinama kristaliziraju i mogu prouzročiti probleme s bubrezima i mokraćnim mjehurom. Stoga se špinat ne preporučuje kao česta hrana mlađim osobama i djeci, ali je izvrsna hrana za starije ljude.

Kod kuhanja špinata prvu vodu treba baciti. U njoj ima nitrata, koji se pod utjecajem bakterija pretvaraju u nitrite pa se kuhani špinat ne smije ostavljati za drugi obrok.