SLIKA ZBOG KOJE STUDENTI PADAJU ISPITE I GUBE RAZUM

 Niko tačno ne zna kada je tradicija pokrivanja slike prvi put počela, ali prema jednom novinskom članku iz 1984., sve je krenulo 1970. godine kada se počela širiti priča o jednom studentu koji je za vrijeme ispita pogledao u sliku, a nedugo zatim poludio i izvršio samoubistvo

 

Vjeruje se da svaki slikar u svoja djela prenese dio sebe, dio svog bića i aure. Ponekad je ta energija pozitivna, izaziva oduševljenje i budi inspiraciju, ali postoje i ona druga djela koja na prvi pogled u nama bude jezu i strah. Zagledate li se predugo u najpoznatije djelo norveškog ekspresioniste Edvarda Muncha pod nazivom „Krik“, svakako ćete osjetiti barem nalagodu i biće vam teško da iz glave izbacite sliku užasnute, pomalo demonske figure kako stoji na mostu ispod krvavocrvenog neba.

Ali, Edvardov „Krik“ je laka kategorija kada govorimo o slikama koje imaju moć da u nama izazovu negativne emocije, pa čak i depresiju. Na Royal Koledžu pri Sveučilištu u Londonu postoji jedna slika koja tjera strah u kosti studentima, a za vrijeme ispita je prekrivena britanskom zastavom jer su studenti uvjereni da će pasti ispite ukoliko je pogledaju, a neki se čak plaše da će izgubiti razum u sličaju da im pogled zaluta ka njenom užasnom sadržaju…

Strašna slika „Čovjek predlaže, Bog raspolaže“ pokriva se velikom zastavom za vrijeme ispita na londonskom koledžu

 Polarni medvjedi i krvavo jedro

Tema slike je u najmanju ruku užasavajuća. Edvin Landsir, engleski slikar i skulptor bio je inspirisan strvarnim događajem, odnosno izvještaju u kojem se navodi da je kanadska vlada pronašla jedan od dva broda korištena tokom neuspješne arktičke ekspedicije kapetana Džona Frenklina 1845. godine. Upravo su priče o ovoj tragično okončanoj misiji ono što užasava i izluđuje studente prestižnog londonskog koledža.

Landsirova slika prikazuje dva polarna medvjeda kako divljački napadaju jedan od brodova, kao i ljudske ostatke posade koja je pošla na ekspediciju do Sjeverozapadnog prolaza. Jedan od medvjeda u čeljusti drži ljudska rebra, dok drugi oštrim zubima trba krvlju natopljeno jedro uništenog broda.  Hrabri kapetan Džon Franklin se na Arktik zaputio sa svoja dva broda „Erebus“ i „Terror“, koji su odlično opremljeni isplovili 1845., ali već do ljeta 1847., gubi im se svaki trag.

Pronalazak Sjeverozapadnog prolaza bio je od izuzetnog značaja britanskim trgovcima i mornarima tokom 19. vijeka, jer bi povezivao Atlanski i Pacifički okean čime bi se znatno smanjilo trajanje važnih putovanja.

Za vrijeme ispita slika je pokrivena velikom zastavom

 Ledeni grob

Slikom „Čovjek predlaže, Bog raspolaže“, Edvin je htio prikazati koliko su Britanci bili uznemireni i žalosni zbog neuspješne ekspedicije i sudbine posade. Kako do 1848. godine nije bilo nikakvih vijesti, pokrenuto je nekoliko spasilačkih misija. Većina ih je bilo bezuspješno sve dok 1854. Džon Rae nije krenuo u istraživačku ekspediciju. Razgovarao je sa lokalnom inuitskom zajednicom koja se susrela sa ostatkom posade nakon što su napustili svoje brodove.

Godinu dana nakon tog susreta, Inuiti su pronašli ostatke njihovih tijela, kao i teleskop kapetana Frenklina koji se može vidjeti na Edvinvoj slici. Na jednom dijelu kopna kraj rijeke Beck pronađeno je tridesetak leševa.

Najstrašniji od svih bio je pronalazak kostiju članova posade. Razbacana tijela bila su po šatorima, ispod čamaca, i na drugim mjestima gdje su se izgladnjeli članovi posade pokušavali skloniti od hladnoće. Na njihovim tijela bili su primjetni znakovi kanibalizma. Tijelo kapetana Frenklina i dalje nije bilo pronađeno. Daljnje odgovore donio je Leopold McClintock, čija je ekspedicija uz jedno tijelo pronašla i dnevnik koji je potvrdio da je Sir Franklin umro 11. juna 1847. nedugo nakon napuštanja brodova prethodno dvije godine zarobljenih ledom.

Po povratku u Englesku, Raev izvještaj izazvao je veliki šok i nezadovoljstvo. Englezi su snažno vjerovali u svoju superiornost i za sebe su govorili da su najnapredniji narod na svijetu. Uz takav mentalni sklop, teško im je bilo povjerovati da bi jedan hrišćanin pao tako nisko i pribjegao kanibalizmu, što je većina Britanaca odbila da prihvati.

 Holovejova opsesija

S obzirom na takvu jezivu istoriju, začuđuje odluka osnivača koledža Tomasa Holoveja (1800-1883), da kupi Edvinovu sliku i donese je u ovu obrazovnu instituciju. Svakako nije riječ o slici koja ima neku sentimentalnu vrijednost, ali Tomas je znao da bi njenim postavljanjem na zidu koledža potaknuo mlade umove da istraže odnos čovjek i prirode kao i sam pojam civilizovanog društva.

Filantrop Holovej je za života prikupio čak sedamdeset i sedam savremenih slika vodećih umjetnika tog vremena. Njegova želja za Landsirovim djelom bila je toliko jaka da mu nije bilo žao za nju platiti čak 6.615 funti, čime je postavio rekord za najvišu sumu ikad isplaćenu za djelo nekog savremenog umjetnika. Njegova goruća želja da kupi sliku može se objasniti ličnim interesom čovjeka koji je pomno pratio izvještaje i sa velikim nestrpljenjem čekao bilo kakve vijesti o sudbini nestale ekspedicije. Slika je još uvijek izložena u galeriji koledža.

 Student se ubio zbog polarnih medvjeda?!

Za sliku Edvinovu sliku ljudi već decenijama govore da je ukleta, a postoje priče podupiru tu teoriju. Kustosica koledža Laura MekKuloh prisjetila se jednog veoma neobičnog slučaja.

  • Niko tačno ne zna kada je tradicija pokrivanja slike prvi put počela, ali prema jednom novinskom članku iz 1984., sve je krenulo 1970. godine kada se počela širiti priča o jednom studentu koji je za vrijeme ispita pogledao u sliku, a nedugo zatim poludio i izvršio samoubistvo – rekla je Laura.

Na nikad dovršenom ispitnom papiru navodno je napisao poruku: „Polarni medvjedi su me natjerali da to učinim“. Iako nema pravih dokaza da se ovaj događaj zaista desio, čini se da duh ove priče i dalje lebdi nad glavama današnjih studenata koji sa jezom prolaze pored ove strašne slike.