Širom Bosne i Hercegovine niču nargila barovi: “ŠIŠA” JE BOSANSKA POP KULTURA!

U svim barovima slike su uglavnom iste: društvo poredano jedno do drugog, zbijeni, pogureni, ispred njih brda kisele, kafa ili neki drugi sok, a „kabl u ustima“, cuclaju. Pri tome  izbacuju dim posebnog mirisa… Koliko je nargila uistinu pomodarski ćeif, ili kako reče jedan naš sagovornik „merak nad meracima“? Što donosi dobro modernim meraklijama, a što loše? Da li „šiša“ izaziva tešku ovisnost i bolesti?

Javna je tajna da se „šiša“ može dopunjavati različitim ilegalnim supstancama. Nije rijetkost da se u nargilu stavlja kanabis i druge supstance koje se miješaju sa ustaljenim sadržajem, pri čemu se brže razvija ovisnost.

Širom Bosne i Hercegovine, a posebno u Sarajevu zadnjih godina na svakom koraku niču nargila-barovi i noćni klubovi u kojima se puši vodena lula, aparat iz kojeg se udiše duhanski dim začinjen raznim aromama. Pomodarski tend pušenja nargile, na našim prostorima poznate i kao šiša, posebno je prisutan kod mlađih osoba. Puše je i djeca od petnaest godina (iako je zakonski strogo kažnjivo uzimanje nargile za mlađe od 18 godina)… Ćeife u krug za 5 KM, koliko minimalno košta jedna seansa (sve zavisi od bara i imidža „šiša barova“).

U svim barovima slike su uglavnom iste: društvo poredano jedno do drugog, zbijeni, pogureni, ispred njih brda kisele, kafa ili neki drugi sok, a „kabl u ustima“, cuclaju. Pri tome  izbacuju dim posebnog mirisa…

Nargilu su izmislili Hindusi, a izum je u Perziji dobio ime (nargille na farsiju znači kokos), da bi se sredinom šesnaestog vijeka udomaćio u Turskoj. Riječ je o načinu pušenja koji potječe još iz vremena dinastije Safavid koja ja vladala Perzijom između 1501. i 1722. godine. Pušenje jednog punjenja traje oko jedan sat, mada iskusni pušači to mogu da razvuku na duplo duže.

 Nargilizam

Inače, nargilu se do unazad nekoliko godina moglo pušiti u Istanbulu ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nekim kanalima je trend „nargilizma“ stigao u Sarajevo, odatle se počela širiti prema svim većim gradovima BiH, pa i u regiju. Danas „šišu“ možete “zapaliti” i u barovima u Njemačkoj, Albaniji, te Zagrebu, Dalmaciji, Istri, Beogradu, Novom Sadu, Novom Pazaru, Ulcinju, Podgorici…

Poznavatelji navode da se nargilina para stvara u posudici u gornjem dijelu nargile, a zagrijava se uz pomoć ugljena. U malenoj posudi nalazi se vlažna shisha (šiša), tj. razne vrste duhana s nekim okusom ili bez okusa.

Kako se duhan i voda zagrijavaju, stvara se para koja prolazi kroz cijev do druge veće staklene posude s vodom na samom dnu nargile, zatim izlazi iz vode i ulazi u cijev koja vodi do usta konzumenta. On povlači dim, osjeća njegovu aromu (naprimjer jabuke i jagode) te potom ispuhuje dim.

Okupi se društvo oko te sprave, a onda preko „kabla“ (izraz jednog Sarajlije) “potežu” duhan. Neki od njih se kunu da je okus i osjećaj puno bolji od pušenja običnih cigareta.

Duževremenom konzumacijom nargile, razvija se najčešće psihička zavisnost, a vremenom može da se razvije i fizička zavisnost

Otrovni ćeif

Nargila, šiša (shisha), hookah, ili hubbly-bubbly je  orijentalna  vodena lula, koja ima dugačko savitljivo crijevo putem kojeg do konzumenta dolazi ohlađen duhanski dim koji je aromatiziran dodatkom nekog suhog voća ili  aromama   nekih biljaka. Nargila se sada nalazi na „neutralnom“ terenu, niti je zvanično legalna, niti ilegalna… zbog toga je mogućnost njene zloupotrebe, kako među konzumentima, tako i među nabavljačima i ugostitetljima, sve veća.

– Važno je naglasiti da uvijek postoji mogućnost zloupotrebe nargile u smislu dodavanja različitih psihoaktivnih supstanci, uključujući i ilegalne droge, kao što su preparati kanabisa, psihostimulansi ili neke nove droge (tzv. „high legals”), koje  ponekad nije moguće ni identificirati – kaže za „Auru“ Nermana Mehić-Basara, direktorica JU Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.

Primarna namjena nargile je da opusti, sedira, popravi raspoloženje. No, mladi danas nargilu koriste nemilice, nekada i više puta u toku dana. Stručnjaci kažu da je jedna doza nargile ravna 20 duhanskih cigareta.

–           Nargila je moderna droga među mladim ljudima koja prelazi u rasprostranjenu naviku, a navika koja se dugo upražnjava prelazi u ovisnost, a to je onda bolest – dodaje Nermana Mehić – Basara.

Istraživanja su pokazala da je „pušenje“ nargile 400 do 450 puta opasnije po zdravlje od običnih cigareta. Posljedice nargile najviše trpe mozak i pluća, što vremenom slabi i imunitet. Svakodnevna upotreba nargile uzrokuje velike štete i za pluća. Mogu se javiti i učestale glavobolje. Zatim dolazi do pomankanja koncentracije, što dalje prouzrokuje i bezvoljnost, čak su zabilježeni slučajevi ozbiljnih depresija.

–           Posljedica svega može biti ovisnost o nargili. Naravno da svi konzumenti ne završe stadijem ovisnosti, ali postoji opasnost ukoliko je konzumiraju kontinuirano – pojašnjava direktorica.

Što se tiče zakonskih odredbi, u BiH  nargila nije zabranjena. Pojedini autoriteti u BiH upozoravaju na opasnosti ovog novog trenda, naročito po mlade ljude, ali čini se bez većeg odjeka. Nargila barovi su sve brojniji, ničku kao gljive poslije kiše!

“Po mom mišljenju treba je što definisati kao zabranjenu supstancu pogotovo za djecu i osobe do 18 godina. Neophodan je pojačan inspekcijski nadzor u nargilhanama. Pogotovo kada je riječ o sadržaju nargila – kazala je direktorica Mehić – Basara.

Javna je tajna da se „šiša“ može dopunjavati različitim ilegalnim supstancama. Nije rijetkost da se u nargilu stavlja kanabis i druge supstance koje se miješaju sa ustaljenim sadržajem, pri čemu se brže razvija ovisnost.

Uz sve zdravstvene posljedice, u pitanje se dovodi i higijensko održavanje ove orijentalne lule (eng.hookah) koja ima dugo i savitljivo crijevo zakačeno za kontejner u kojem se duhanski dim hladi prolaskom kroz vodu. Ne postoje ni zakonski propisi za upotrebu nargile.

Uposlenici i vlasnici „šiša barova“ imaju različite tvrdnje u pogledu održavanja higijene. Neki kažu da se gumeni nastavak ne smije prati jer je unutar žica koja korodira, drugi pak povremeno peru deteredžentom i toplom vodom nakon čega je dezinficiraju, a ima i onih koji tvrde da zrakom iz aparata za kafu “propušu” crijevo. Međutim, konstatovano je i da svaki konzument nargile dobije jednokratni nastavak za usta.

Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe nargile može biti hronični bronhitis ili ponavljane upale pluća uz neminovni gubitak imuniteta

Direktorica JU Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo  Nermana Mehić-Basara o zdravstvenim i psihološkim posljedicama konzumiranja popularne šiše

 Nažalost, “šiša” je bosanska pop-kultura

Sve dok ne bude zakonskih mehanizama kontrole , mladi će nam se i dalje trovati u nargilhanama. Zašto do sada, uprkos manifestnim problemima koje već imamo s nargilom, nije zakonski uređena ta oblast? Nije, zato, jer  se tome protive proizvodni i ugostiteljski lobiji. Sjetite se burne reakcije koja je uslijedila nakon javne rasprave na Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje, koja je bila u julu prošle godine, i još je pitanje kada će se ovaj zakon usvojiti

Doc. dr sci med Nermanom Mehić-Basara rođena je 1957. godine u Sarajevu. Do sada je objavila preko 20 naučnih i stručnih radova iz oblasti ovisnosti, mentalnog zdravlja u zajednici i posttraumatskog stresnog poremećaja u relevantnim naučnim časopisima. Kao autor i koautor učestvovala je u izradi velikog broja  stručnih vodiča, priručnika, udžbenika i drugih  publikacija  iz navedenih oblasti.

Godine 2004. dobila je prestižnu nagradu “Nyswander –Dole Marie Award” , od strane Američke Asocijacije za tretman ovisnosti o opijatima (AATOD). Uvažena docentica rado je za magazin Aura odgovorila na naša pitanja, jer se kako kaže, nada će čitaocima skrenuti pažnju na svoje zdravlje, što je za nju najveća nagrada. Odmah na početku razgovora kazala je slijedeće:

–           Iako je konzumacija nargile dokazano izaziva razne zdravstevne probleme, činjenica je da se šiša na našim prostorima zacementirala kao neizostavan dio popularne kulture.

Mnogi će pušenje nargile pravdati time da je daleko zdravija od pušenja cigareta, zbog velikog izbora aroma, ali i činjenicom da se pušenje vrši kroz cijev, a ne kroz filter cigarete. Navodno, prednost nargile je u tome što dim prolazi kroz vodu prije nego dođe do usana, i na taj način dolazi do određene vrste filtracije štetnih supstanci. Međutim, ne postoji pravi dokaz da ovakav način „uvlačenja“ dima smanjuje rizike od zdravstvenih i psihičkih problema.

Doc. dr sci med Nermanom Mehić-Basara: Nargila spada u psihoaktivne supstance i kao takva ima sposobnost da mijenja psihičke funkcije čovjeka

Koji su to sastojci koji se nalaze u nargilama i da li je zaista riječ o opasnijoj navici od pušenja cigareta ili konzumiranja alkohola?

Svaka psihoaktivna supstanca je na svoj način opasna, ako se uzima učestalo i bez kontrole. Duhanske prerađevine i alkohol su supstance sa naglašenim svojstvima za izazivanje  zdravstvenih šteta, pogotovo ako se uzimaju dugoročno ili u kombinaciji sa drugim supstancama, kada efekat jedne supstance znatno pojačava efekat druge. Takav je slučaj kada se kombinuje npr. marihuana sa alkoholom ili nargila sa psihostimulansima.

Zdravstvene štete proizlaze iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i karbon monoksida koji je prisutan kod pušenja nargile u značajno većoj količini od količine  koja se apsorbuje pušenjem obične cigarete duhana. S druge strane, nargila spada u adiktivne supstance, što znači da ima sposobnost razvijanja navike uzimanja, koja vremenom preraste u bolest ovisnosti.

 Kako te supstance utiču na organizam čovjeka i koji organi najviše pate prilikom pušenja nargile?

Sva dosadašnja istraživanja o uticaju nargile na zdravlje ljudi, izvještavaju o štetnim efektima po zdravlje ljudi, najviše na pluća i mozak pogotovo ako se nargila  uzima često ili redovno.

Štete na plućima se ogledaju u proširenju plućnih alveola (osnovnih funkcionalnih jedinica  procesa disanja), smanjenju elastičnosti njihovih zidova zbog čega dolazi do dužeg zadržavanja štetnih produkata duhana, te smanjene funkcionalnosti plućnog tkiva zbog umanjene ventilacione sposobnosti.

Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe nargile  može biti hronični bronhitis ili ponavljane upale pluća uz neminovni gubitak imuniteta, što je odlična “podloga” za različite mikroorganizme, a posebno bacil tuberkuloze.

 Da li je moguće postati ovisan o pušenju nargile kao što je slučaj sa cigaretama?

Duževremenom konzumacijom nargile, razvija se najčešće psihička zavisnost, a vremenom može da se razvije i fizička zavisnost (kao kod  nikotinske ovisnosti).

Prestanak djelovanja  supstance izaziva različite simptome, kao što su glavobolja, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost koja može preći u agresivnost, neraspoloženje koje može ići do depresivnih reakcija, te  gubitak volje i smanjenje  opće funkcionalnosti. Navedeni simptomi najčešće upućuju na razvoj bolesti ovisnosti.

Nerijetko osobe koje  konzumiraju nargilu imaju i neke primarne poremećaje ličnosti čime se  zdravstveno stanje u slučaju razvijanja bolesti dodatno komplikuje.

 Koje su dugoročne posljedice na zdravlje mladog čovjeka ukoliko na vrijeme ne prestane sa konzumiranjem nargile?

Počeci uzimanja duhana, marihuane, u zadnje vrijeme nargile, pa i alkohola su obično vezani za rano adolescentno doba (12-15 g.), a prema posljednjim izvještajima SZO,  sa tendencijom pomicanja prema ranijem dobu života (11-13 g.).

Obzirom da se radi o osobama koje su u razvojnom dobu, štetni efekti po njihovo zdravlje  su još više prisutni, jer su tkiva adolescenata  nezrela i nemaju otpornost na toksične efekte s jedne strane, a s druge strane,  supstanca zaustavlja prirodni rast i razvoj ovih organa, što predstavlja riziko faktor  za zdravlje uopće.

Kako komentarišete stavove onih koji se godinama nalaze u ovom biznisu i koji tvrde da nargila nije ni približno štetna u odnosu na cigarete?

Jedina prednost koju nargila ima u odnosu na duhanske prerađevine jeste da ima značajno manji efekat na osobe koje se nalaze u prisustvu onoga ko puši, a sami ne konzumiraju duhan/nargilu.

Fenomen razvoja ovisnosti kod tzv. pasivnih pušača nije toliko zastupljen kod  upotrebe nargile kao kod duhanskih prerađevina, jer u slučaju nargile, dim sadržaja nargile se najvećim dijelom zadržava u plućnim putevima konzumenta i svojim toksičnim sadržajem proizvodi štetne posljedice.

Motiv ugostitelja za proizvoljno tumačenje štetnosti nargile i poređenje sa običnim duhanom, svakako leži u njihovoj želji za profitom i zaradom.

Koje su najteže posljedice od pušenja nargile sa kojima ste se imali prilike susresti tokom svog rada? Da li je ikada zabilježen smrtni slučaj koji se mogao dovesti u vezu sa pušenjem nargile?

Konzumenti nargile  se uglavnom ne javljaju na liječenje. Ali, imali smo nekoliko slučajeva maloljetnika sa 14 i 15 godina koje su doveli u stanju akutne intoksikacije, jer su zbog prekomjernog konzumiranja nargile, kolabirali, tj. izgubili su svijest usljed  naglog pada krvnog pritiska, dehidratacije i izostanka uzimanja hrane… a bio je i slučaj djevojčice koja ja u toku konzumiranja nargile imala epileptički napad. Nije mi poznato da je bilo smrtnih ishoda zbog  upotrebe nargile.

Ovdje treba naglasiti da se radi o  nekonstruktivnom trošenju vremena  u osjetljivom dobu života, neprihvatljivom modelu ponašanja mladih ljudi, razvijanju loše navike koja može preći u ovisnost, čime su štete za zdravlje  manifestne, a posljedice ponekad i trajne.

Kakve su posljedice po zdravlje osobe koja nakon određenog perioda naglo prestane sa pušenjem nargile?

Prvo se javi napetost i žudnja za supstancom, što je praćeno neraspoloženjem, a u težim slučajevima i pravom depresijom. Pored toga javlja se nedostatak  interesa za sve oko sebe, pad koncentracije, psihomotorni nemir koji može prerasti u agresivne ispade. Na somatskom planu česti su glavobolja, mučnina, bolovi u želucu, nesanica….sve vrijeme raste žudnja za supstancom. Opisano stanje spada u apstinencijalni sindrom, koji  zahtjeva stručnu intervenciju.

 S kojom biste ilegalnom opojnom drogom mogli opisati efekte nargile na ljudski organizam, i koje su psihičke posljedice od dugoročnog pušenja nargile?

Nargila spada u psihoaktivne supstance i kao takva ima sposobnost da mijenja psihičke funkcije čovjeka. Shodno tome, prekomjerna količina  produkata tamnog duhana sadržanih u nargili, izaziva  već opisane efekte. Slične simptome može da izazove i upotreba preparata kanabisa (marihuana, hašiš) ili predoziranje duhanskim prerađevinama.

Dugoročno, kod osobe koja je razvila ovisnost, javlja se depresivnost. bezvoljnost, nesanica, poremećaji ponašanja posebno u interpersonalnim odnosima, sklonost povlačenju iz društva, nezainteresiranost za svakodnevne životne  aktivnosti…

Nermana Mehić-Basara: Općine Stari Grad i Centar su epicentri sarajevskih nargilhana

 Kakvi su, prema Vašem mišljenju, higijenski i zdravstveni rizici okruženja u kojima se prodaju nargile?

Na kraju dugačkog crijeva nargile, nalazi se jednokratni dodatak – usnik, koji se  nakon svake upotrebe  treba  obavezno promijeni. Ukoliko se poštuje ovo pravilo, manja je vjerovatnoća od zagađenja ili prenošenja neke infekcije. Ukoliko se ovaj dodatak ne mijenja i koristi ga više osoba, onda postoji objektivna mogućnost prenosa neke zarazne bolesti. S druge strane, ako se u  sadržaj nargile stavljaju neki dodaci sumnjivog higijenskog porijekla, makar bili i legalni,  raste mogućnost zaražavanja.

Posebno se ovdje misli na viruse hepatitisa B i C ili bakteriju koja izaziva tuberkulozu (Mycobacterium tuberculosis). Osim toga, ako opći sanitarno-higijensjki standardi nisu zadovoljeni, postoji mogućnost od zaraze Escherihiom colli i različitim stafilokoknim infekcijama.

 Kada biste imali mogućnost da zabranite prodaju nargile u našoj zemlji, da li biste to i učinili, i kojim argumentima biste branili svoju odluku?

Kao što sam već navela, nargila je (pra)staro sredstvo za relaksaciju, slično kao naša tradicionalna „kafica/kahvica“  u društvu dobrog prijatelja… ako se pretjera, može da naškodi, u suprotnom dobro dođe.

Nisam za zabranu konzumiranja nargile, ali jesam za uspostavljanje legalnih mehanizama kontrole, s ciljem preveniranja zdravstvenih posljedica, prvenstveno kod mladih osoba koje same  teško uspostavljaju granice svojih prohtjeva i želja – kaže doc. dr sci med. Nermana Mehić-Basara, i na kraju dodaje da se u  Zavodu za bolesti ovisnsosti Kantona Sarajevo, do sada nisu susretali sa osobama koje su razvile ovisnost zbog upotrebe nargile.

Međutim svakodnevno, u radu sa pacijentima, posebno u njihovim savjetovalištima, imaju saznanja o masovnoj upotrebi nargile među mladima, što treba da bude signal za što hitnije djelovanje nadležnih institucija u sprovođenju mjera prevencije ove pojave.

 

 Ljekari složni: Slatka aroma zavarava naivnu omladinu!

Prema nedavnom istraživanju koje je objavila novinska agencija Reuters, konzumiranje nargile dovodi do razvijanja ovisnosti i  izuzetno je štetno po zdravlje mladih ljudi. Slično mišljenje kao i naša sagovornica Nermana Mehić-Basara, iznijela je i Trejsi E. Barnet sa Univerziteta Gainsvil na Floridi, kada je u razgovoru za Reuters Health rekla sljedeće:

Trejsi E. Barnet: Nargila se ne smije smatrati zdravom alternativom cigaretama

–           Ohlađena i slatka aroma duhana koji se stavlja u nargile zavarava mlade da je riječ o bezazlenoj navici. Jednokratno konzumiranje može dovesti do trovanja ugljen-monoksidom ili drugim bolestima, uključujući i tuberkulozu, herpes, respiratorne bolesti ukljućujući gripu.

–           Dugoročno korištenje konzumiranje može dovesti do poremećaja rada srca i raznih oblika kancera – izjavila je Trejsi E. Barnet koja je posljednje godine provela u istraživanju efekata konzumiranja nargile kod mladih.

Prema izvještajima SZO, jedna sesija pušenja nargile obično traje od 20 do 80 minuta, a osoba koja puši nargilu obično „uvuče“ jednaku količinu dima koliko bi „uvukla“ kada bi ispušila 100 ili više cigareta.

–           Ljudi kao da odbijaju shvatiti koliko je nargila zapravo štetna. Kada razgovaram sa svojim pacijentima, svi oni razumiju da je pušenje opasno po zdravlje, ali kada im se spomene nargila, većina ih smatra da se radi o bezazlenoj navici.

–           Šokiraju se tek kada im predočite činjenice o toksinima kojima ste izloženi tokom jedne sesije – rekla je Adriana J. Heinz, sa kalifornijskog Medicinskog Univerziteta.

 

ISKUSTVA: Pušim nargilu da imam šta staviti na fejs!

Evo šta kažu neki od anketiranih o iskustvima sa nargilom

 Saki:

„Pretpostavljam da je štetna. Uzimao sam šišu dva puta u životu. Otišao s rajom, furka; jednom da probam, drugi put da vidim jesam li ja to nešto propustio jer prvi put nisam primijetio nikakav pozitivan efekt. Uglavnom, dosta brzo sam shvatio da plaćam glupost i da gubim vrijeme.

Nedim Salihagić je 27-godišnji Sarajlija koji barem pet do šest puta sedmično konzumira nargilu i nimalo ne vjeruje liječnicima da će postati ovisnik. Na pitanje stvara li pušenje nargile ovisnost odgovara:

–           Ne stvara. Mogu prestati kad želim. Nargilu konzumiram jer mi stvara zadovoljstvo, pušim je najviše do pola sata, sat, nikad duže jer izgori pa se okus mijenja.

 Keno:

–           Šiša je pravi ćejf, merak…. Ja sam je počeo koristiti i samostalno u kući, najviše volim miris breskve, čokolade i kapućina…  Onaj ko to nije probao, nikada neće spoznati, niti osjetiti pravo zadovoljstvo.

 Sanjo:

–           To je furka broj jedan. Ide ovako: Fejs, pa nargila… Onda sve to ide na Fejs ili Instagram, mora to vidjeti raja…

Maja:

–           Pušim nargilu zadnjih desetak godina; uživam otkada su se otvorile „Male Daire“. Od tada živim sa „šiša merak“. Ja zaista uživam u tome.Da li je štetna? Pojma nemam, ne razmišljam, važno je da mi je lijepo.

 Senka:

Ja baš često „pušim“ nargilu. Počela sam u Istanbulu, u „Sultanahmet nargile klubu“. Svidjelo mi se. Danas uživam u Sarajevu vrlo često. Samo jednom sam imala neobično iskustvo; naručila sam ukus breskve. Međutim, poslije 5-6 uvučenih dimova sam se osjećala kao da sam ”napušena“, cerekala sam se kao luda. E sad, ne znam da li su oni stavili hašiš ili je nargila bila takva…. A možda sam i nešto ”umislila”!

(Denis K./aura.ba)