Sindrom hroničnog umora: Stres, umor, klima, virusi…u kefiru je spas!

Obično ste umorni, iako ste dovoiljno spavali, vučete se cijeli dan kao da vas je neko tukao. Trudite se da pregurate dan, od iscrpljenosti zaspite prije prvog dnevnika. Na kontroli kod liječnika dobijate upute da se odmarate što više. Vi, ipak, znate da to neće pomoći, jer se osjećate bespomoćno i ozlojeđeno. Sumnjate da vas lijelnik nije ozbiljno shvatio i pitate se da li vi samo umišljate.

Pet miliona oboljelih

Sindrom hroničnog umora je više od pukog osjećaja da ste umorni. To je specifičan problem okarakterisan neobjašnjenim iznurujućim umorom koji traje duže od šest mjeseci i nije posljedica nikakvog fundamentalnog fiziološkog problema. Pacijenti oboljeli od ovog sindroma, često imaju kombinovane simptome, među koje spadaju upala grla, natečene žlijezde, bol u mišićima, snižena tjelesna temperatura, ponekad i konfuznost.

Misterija poznata kao Sindrom hroničnog umora, nije poput uobičajenih uspona i padova u svakodnevnom životu. Rani znak ove bolesti je snažan i primjetan umor koji se pojavi iznenada i često odlazi i dolazi ili nikada ne prestaje. Za razliku od pomračenja uma nakon ozbiljnog mahmurluka, s kojim su istraživači uporedili Sindrom hroničnog umora, inenzivna slabost izazvana ovim sindromom ne nestaje nakon nekoliko noći dobrog sna. Umjesto toga, ona polako crpi vašu energiju i snagu mjesecima, a ponekad i godinama.

Sindrom hroničnog umora zahvata oko pet miliona ljudi, prvenstveno odrasale mlade žene. Ovo stanje se javlja kod osoba svih uzrasta, rasa i pola. Kod većine ljudi počinje u vidu prehlade, bronhitisa, hepatitisa ili crijevnih parazita. Često ljudi kažu da je njihova slabost započeta tokom perioda jakog stresa. U simptome hroničnog umora spadaju: glavobolja, osjetljivost limfnih čvorova, umor i slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, nemogućnost koncentracije. Ovo oboljenje može da predstavlja najočigledniji znak veoma teških bolesti kao što su depresija, nesanica, anemija, nizak krvini pritisak, artritis, bolesti srca, pa čak i neko kancerogeno oboljenje…. Spisak naprosto nema kraja.

U krevet oko 22 sata

U preporukama za bitku sa simptomima hroničnog umora, stručnjaci podsjećaju na iskonsku potrebu da se dobro i zdravo spava. I to je u suprotnosti sa navikama većine ljudi. Najbolji, okrepljujući i najzdraviji san je od 23,00 do 03,00 h. Da bi se taj san postigao, trebalo bi ići u krevet oko 22 sata. Znam da zvuči gotovo nemoguće, ali bi možda pomoglo da pokušate što češće sebi priuštiti takav režim sna, i da sačuvate sopstvenu zdravstvenu rezervu kako biste je imali onda kada treba da odgovorite na neke velike zahtjeve.

Ne zaboravite da nije sve započelo našim dolaskom na svijet; postoje vjekovni prirodni zakoni koje je potrebno osluškivati. Faze sna su vezane za određeno doba noći zato što čovjek funkcionira, između ostalog, i kao biološko biće. Na taj način je naš biološki satni mehanizam formiran. Sjetite se kako žive ljudi na selu, zajedno sa suncem, tako da je biološki i fiziološki određeno da bi čovjek bio zdrav i imao vremena da obnovi svoju psihofizičku snagu i da bi bio spreman da uspješno savlada sve ono što ga u sljedećem danu čeka. To je daleko prirodniji redosljed od onoga kojim živi čovjek u urbanoj sredini. Savremeni čovjek je u 21. vijeku izložen naglim promjenama i sve se poremetilo.

Sindrom hroničnog umora je, stoga, zapravo sindrom savremenog doba. Javlja se u urbanim gradskim sredinama i to najčešće i radnoaktivnom periodu. Dio liječenja je simtomaptska terapija  kada se djeluje na pojedine simptome i tegobe, ali drugi i značajniji dio liječenja odnosi se na promjenu načina i režima života i rada. Pri tome je neminovno da se usvoje korisne navike za zdravlje, a štetne odbace.

Kako se nositi s bolešću?

Ne postoji stopostotno djelotvoran tretman za Sindrom hroničnog umora. Nastojte održati dobro zdravlje pravilnom ishranom i adekvatnim odmorom, te normalnim vježbanjem, ali bez previše zamaranja. Usporite životni tempo u fizičkom, emocionalnom i intelektualnom smislu, jer previše stresa može pogoršati vaše simptome.

Simptomi hroničnog umora

Da bi vaša dijagnoza glasila – Sindrom hroničnog umora, možete da imate jedan od sljedećih simptoma:

Početak upornog neobjašnjenog stanja hronične zamorenosti (osjećate se umorno a taj umor ostaje i nakon odmaranja);

Teškoće sa pamćenjem i koncentracijom, koje sve više utječu na vašu radnu sposobmnost;

Ako su limfni čvorovi na vratu ili ispod pazuha postali osjetljivi;

Ako u mišićima i zglobovima imate bolove koji nisu praćeni crvenilom, ni oticanjem;

Ako vas muče glavobolje koje su drugačije od onih koje ste ranije imali;

Ako se poslije spavanja ne osjećate nimalo odmornim i hornim za posao i druženje.

Kefir “liječi” hronični umor i štiti crijeva

Ruski naučnici tvrde da kefir, piće kavkaskih stogodišnjaka”, koji se dobija od mlijeka u kojem se gaji kefirna gljiva, ima imunostimulišuće, umirujuće i blago osnažujuće dejstvo. Zbog toga liječi i sindrom hroničnog umora i nesanicu, a odlično utoljuje žeđ. Njegovo dejstvo, međutim, zavisi od starosti napitka: jednodnevni kefir pomaže kod zatvora, a trodnevni – kod proliva. Ruski naučnik Mečnjikov razvio je teoriju po kojoj starimo zato što se “samotrujemo” trulim stvarima iz sopstvenog želuca. Kao “protivotrov”, on je preporučio mliječnokisele bakterije koje spječavaju truljenje hrane u želucu i pospješuju njeno izbacivanje. Po njemu, dvije čaše kefira dnevno mogu da normalizuju varenje, izliječe hronične bolesti i – produže život i do 30 godina!

 

(Dr. jasminka Mujkanović/aura.ba)