Sigmund Frojd i njegovo značenje za razumijevanje duševnih bolesti: Kako nesvjesne misli postaju svjesne?

Kao član i engleskog i američkog društva za parapsihologiju, Frojd je uvijek iznova poticao naučna istraživanja tog fenomena. Također se često u životu bavio slučajevima, koji bi se možda mogli svesti na paranormalni uzrok. Tako je, naprimjer, mjesec dana nakon svojih zaruka nepažnjom slomio prsten koji mu je dala zaručnica. U pismu ju je pitao da li mu je u to vrijeme bila manje odana.

Mnogim je ljudima poznato djelo Sigmunda Frojda i njegovo značenje za razumijevanje duševnih bolesti. Ali samo rijetki znaju da se cijeloga života zanimao za paranormalne fenomene. To ne čudi, jer Frojdov stav prema tom području nije ni u kom slučaju bio jasan i jer je radije tajio svoj interes. Većina njegovih djela na tu temu je objavljena tek pri kraju njegovog života ili nakon njegove smrti. Frojd se uglavnom zanimao za telepatiju. Uvijek je poricao mogućnost predviđanja budućnosti. O tome je kazao:

– Pretpostavka, da osim oštroumnih proračuna postoji neka duševna sposobnost, kojom se mogu u tančine predvidjeti budući događaji, previše protivrječi, s jedne strane, svim očekivanjima i pretpostavkama nauke, dok se s druge strane previše poklapa s izvjesnim starim i poznatim čovjekovim željama, koje kritika ipak mora odbaciti kao neopravdane zahtjeve.

Prijenos misli

Osim toga, Frojda su “nepouzdanost, lakovjernost i manjkava uvjerljivost” izvještaja o mogućnosti predviđanja budućnosti uvjerili u to da nema nikakvo značenje za nauku. No o telepatiji, koju je nazvao “prijenos misli”, imao je drugačije mišljenje. U toku života kolebao se u uvjerenju postoji li telepatija; s jedne je strane sumnjao u nju, ali je čvrsto vjerovao u mogućnost postojanja telepatije. Često je u pismima navodio da je sada “uvjeren” u postojanje tog fenomena, ali bi ubrzo nakon toga izrazio želju da može zaboraviti cijelo to sumnjivo područje.

Kao član i engleskog i američkog društva za parapsihologiju, Frojd je uvijek iznova poticao naučna istraživanja tog fenomena. Također se često u životu bavio slučajevima, koji bi se možda mogli svesti na paranormalni uzrok. Tako je, naprimjer, mjesec dana nakon svojih zaruka nepažnjom slomio prsten koji mu je dala zaručnica. U pismu ju je pitao da li mu je u to vrijeme bila manje odana.

Dok je studirao u Parizu pričinilo mu se jednom da ga zove zaručnica. Zapisivao je tačno vrijeme takvih događaja i pokušavao saznati što je zaručnica radila upravo u tom trenutku. Ali mu nije uspjelo dokazati vezu između svojih doživljaja i misli vjerenice.

Iako je pokazivao lično zanimanje za to područje, Frojd nije nikada imao nijedan telepatski san. Ni kod svojih pacijenata nije našao nešto što bi upućivalo na postojanje tih fenomena. To ga ipak nije spriječilo da radi ono što je posebno volio: da, naročito nakon ponoći, priča o čudnim i neugodnim događajima. Kad bi neko izrazio sumnju u sadržaj priča, odgovorio bi omiljenim citatom iz Hamleta: “Postoji više stvari na nebu i zemlji, nego što vaša školska mudrost sanja Horacije.”

U pokusima prijenosa misli s bliskim prijateljima postigao je nekoliko uspjeha. Primijetio je da su “rezultati začuđujuće dobri, posebno kad bih ja preuzeo ulogu medija”.

Tankoćutni Englez

Frojd nije objavio rezultate tih pokusa ili jasnije izrazio svoje uvjerenje o postojanju telepatije, jer se vjerojatno bojao da bi to moglo biti upotrijebljeno protiv još mlade nauke psihoanalize. Veliki dio života posvetio je razvoju psihoanalize u teoriji i praksi koja je neprestano bila u unakrsnoj vatri kritike, naročito zato što se bavila spolnošću u djece.

Frojd nije želio psihoanalizu izložiti još većoj kritici. Osim toga su ga njegovi konzervativniji pristaše molili da ne objavi ništa o paranormalnim fenomenima. Ernest Jones, naprimjer, njegov najznačajniji sljedbenik u Engleskoj, zamjerio mu je što je objavio nešto pozitivno o telepatiji. Frojd se izvinuo što je povrijedio “englesku tankoćutnost”, ali je zahtijevao da istinu izrazi onako kako je vidi.

S druge strane, Carl Gustav Jung, koji se tada još slagao s njegovim idejama, Frojda je upozoravao da se ne uvuče u “crnu i blatnu bujicu okultizma”. U odnosu na Jungovo zanimanje za astrologiju i mistiku, bio je krajnje suzdržan.

Bez obzira na njegovo distancirano držanje, Frojdovo djelo i psihoanaliza su dali vrlo važan doprinos razumijevanju paranormalnih fenomena. I u izvođenju uspješnih eksperimenata još danas naučnici posežu za njegovim postupcima.

Godine 1900. Frojd je objavio knjigu “Tumačenje snova”, koja sadrži neka od njegovih najvažnijih otkrića na području psihologije. U njoj je opisao “psihološku tehniku, koja omogućuje tumačenje snova”; uz pomoć te tehnike postaje također jasno kako nastaju određene teme u snovima. Tu tehniku je nazvao “slobodna asocijacija”. Zamolio je pacijente da bez iznimke izraze sve ideje i misli koje im padnu na um. To zahtijeva dva pripremna koraka. Najprije se pacijent mora usredotočiti na vlastita unutrašnja zapažanja. Da bi mu to olakšao, Frojd bi rekao pacijentu neka legne na ležaj, a sam bi sjeo na stolicu iza njega. Tako ne bi kretnja ili mimika analitičara odvratila pacijentove misli; osim toga je morala vladati potpuna tišina, da bi pacijent lakše oslobodio tok svojih misli.

Slobodne asocijacije

Drugi pripremni korak je zahtijevao da pacijent izražava misli bez predrasuda, ne cenzurirajući ih ni u kojem pogledu. Frojd je ustanovio da pacijentu dolaze u svijest skriveni osjećaji i misli, ako je poslušao njegove upute i spontano rekao sve što mu je upravo padalo na um. Frojd je glavnu pažnju obratio na značenje i porijeklo simptoma bolesti i na pitanje kako se izražavaju u snovima.

Taj postupak je nevjerojatno sličan današnjoj praksi u parapsihologiji. U Ganzfeldskom se pokusu, naprimjer, zamoli ispitanika da u toku određenog vremena govori sve što mu padne na um. Spriječe se svi vanjski podražaji koji bi mogli odvratiti pažnju ispitanika, tako da može naći put do svoje najdublje unutrašnjosti. Također mu savjetujemo da ne prosuđuje svoje misli racionalno.

Glavna razlika između oba postupka se sastoji u tome, što je Frojd pomoću slobodnih asocijacija želio dobiti informacije o dubokim emocionalnim problemima bolesnika, dok parapsihologija želi paranormalne događaje izvući u svijest.

Drugi važan doprinos Frojdova djela “Tumačenje snova” za parapsihologiju se odnosi na njegove teorije, kako nesvjesne misli postaju svjesne. On kaže da u svakome od nas, očito, djeluje nesvjesni “cenzor”, koji ispituje naše misli i zapažanja te odlučuje koje od njih smiju doći u svijest. Kada cenzor ima dojam da neka određena misao nije prikladna, ona se, kao u snovima, toliko izvrne da naša svijest može jedva shvatiti neprihvatljivu poruku.

Vrlo rijetko prekognitivni snovi otkrivaju budući događaj tačno i vjerno. Često su važne pojedinosti izokrenute ili malo promijenjene. To vjerovatno moramo pripisati cenzoru. Da bismo mogli san tačno protumačiti, moramo te pojedinosti prevesti u njihov izvorni oblik. Frojd je razvio postupak koji to u izvjesnoj mjeri omogućuje. Kroz praktičnu primjenu svojih teorija otkrio je novu grupu paranormalnih fenomena, koji su, po njegovom mišljenju, bili zaštićeni od uobičajene sumnje. Kad je proučavao proročanstva vračara koja se nisu ispunila, Frojd je imao utisak da je na tragu skrivenom paranormalnom fenomenu.

Koliko je god Frojd bio uvjeren da je telepatija moguća, toliko je malo vjerovao da predznaci, predosjećaji, proročanski snovi i praznovjerica imaju osnovu u vanjskoj stvarnosti. Pokušao je čak te fenomene posmatrati u svjetlu unutrašnje realnosti, koju je otkrila psihoanaliza. Smatrao je da se veliki dio tih fenomena može objasniti pretpostavkom o regresiji u ranije stupnjeve razmišljanja ili aktiviranjem potisnutih dječjih iskustava.

Lažno i istinito

Jedna Frojdova pacijentica, 43-godišnja žena bez djece, bila je pretjerano vezana za oca i nadala se da će ga njen muž moći zamijeniti. Nažalost, pokazalo se da njezin muž ne može imati djece. Kad je imala 27 godina, putovala je u Pariz i tamo je posjetila nekog hiromanta. Ovaj joj je rekao da će prije svoje 32. godine imati dvoje djece.

To se proročanstvo pokazalo lažnim. Frojd se zapitao kako je vračar došao na taj broj. Ustanovio je da se majka pacijentice u dobi od 30 godina udala za njenog oca i da je s 32 godine imala već dvoje djece.

Sličan je slučaj otkrio u životu jednog inteligentnog studenta medicine koji je potražio Frojda, jer se osjećao nesposobnim položiti diplomski ispit. Za vrijeme analiza izišla je na vidjelo čudnovata priča. Mladić je bio potražio astrologa koji je proricao na osnovu datuma rođenja. Rekao je astrologu rođendan jednog muškarca koji je bio njegov suparnik kod voljene žene.

Astrolog mu je rekao da će njegov suparnik umrijeti u julu ili avgustu iste godine od morskih rakova ili ostriga. To se proročanstvo nije ispunilo, ali bilo je značajno što se suparnik studenta otrovao ostrigama u ljetu prije proročanstva i tada gotovo umro.

Astrolog je telepatskim putem saznao za mladićevu želju da njegov suparnik umre i o događaju koji se dogodio prethodnoga ljeta. Iz “proročanstva” se moglo zaključiti da se radi o prijenosu misli, a ne o predviđanju budućnosti.

Telepatski snovi

Freud je bio svjestan da se svi paranormalni fenomeni ne mogu tako tumačiti. Misli da malu jezgru događaja koji se mogu dokazati valja uzeti ozbiljno i pažljivo ih proučiti. On nije imao dojam da postojanje telepatije protuslovi rezultatima njegovih istraživanja, posebno u području sadržaja i simbolike snova. Pretpostavio je da kod nekih snova telepatski materijal ima primjenu i kaže da psihoanalitičar ne bi trebao raditi nikakvu razliku između telepatskog udjela u snu i drugog materijala sna. To je bio još jedan dokaz vrijednosti psihoanalize.

U pismu parapsihologu Herewardu Carringtonu iz godine 1921. Frojd piše:

– Kad bih još jedanput morao živjeti od početka, posvetio bih se parapsihologiji, a ne psihoanalizi. Dalje objašnjava:

– Bilo bi mi veliko zadovoljstvo, kada bih sebe i druge mogao nesumnjivo uvjeriti u postojanje telepatskih događaja.

Te su ga sumnje možda spriječile da prodre dublje u suštinu paranormalnih fenomena i ljudskoga duha.

(aura.ba)

Komentari

komentara