Savjeti ljekara: Kako se zaštititi kad je vani plus 32

Scorching Heat!Starije osobe rjeđe osjećaju žeđ i ne mogu se rashladiti tako brzo kao mlađe. Srčana oboljenja, dijabetes, povećavaju rizik od komplikacija povezanih sa velikim vrućinama.

Toplo vrijeme može biti poprilično opasno, posebno za starije ljude, a samo u Americi svake godine umre oko 200 ljudi upravo zbog komplikacija izazvanih velikim vrućinama.

Toplota donosi probleme sa zdravljem iz više razloga, fizičke promjene koje nastaju s godinama utječu na to da tijelo ne registrira dobro kada je prevruće, čak i kad su temperature zraka veoma visoke. Starije osobe također rjeđe osjećaju žeđ i ne mogu se rashladiti tako brzo kao mlađe. Srčana oboljenja, dijabetes i ostale hronične bolesti, koje dolaze u poznijim godinama, također povećavaju rizik od komplikacija povezanih sa velikim vrućinama, kao i lijekovi koje stariji ljudi piju za te njihove probleme.

Evo kako biste se trebali ponašati, po preporuci ljekara, kada temperatura pređe 32 stepena Celzijusa.

Što više vremena provodite u zatvorenom prostoru. Vrijeme provodite u zatvorenim, dobro klimatiziranim prostorijama. Ukoliko nemate klima-uređaj, onda se sklonite negdje gdje ima, kao što su tržni centri ili biblioteke. Obični ventilatori ne mogu dovoljno rashladiti prostor

Sklonite se sa sunca. Ako to sebi možete priuštiti, nikada ne izlazite vani kada je sunce jako u periodu između 11 i 16 sati. Ako već morate, onda obucite nešto lagano, prozračno, svijetle boje. Kao zaštitu od sunca obavezno koristite naočare i šešir sa širokim obodom, te se najmanje pola sata prije nego što izađete namažite kremom za zaštitu od sunca. Uvijek nosite flašicu sa vodom.

Sačekajte da sunce zađe. Kako biste obavili svakodnevnu šetnju to radite u ranim jutarnjim ili kasnijim večernjim satima kada sunce nije jako.

Pijte puno vode. Tokom cijelog dana pijuckajte vodu i nemojte čekati da ožednite, posebno ako ste aktivni. Tokom dana možete pijuckati i hladne čajeve te prirodne sokove od povrća i voća.

Rashladite se tuširanjem, ali nikako nemojte da vam voda bude previše hladna ili previše topla da ne biste dodatno šokirali organizam. Rashladiti se možete i ako stavite mokar peškir oko vrata, zglobova, ispod pazuha.

Šta sami možete uraditi

Dehidracija. Neki od simptoma koji jasno upućuju na dehidraciju su: slabost, glavobolja, grčevi u mišićima, nesvjestica, zbunjenost. U slučaju dehidracije pijte vodu i sportska pića, ali se obavezno javite ljekaru.
Toplotni udar. Povišena temperatura preko 39 stepeni, crvena, suha i vruća koža, ubrzan puls, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, nesvjestica. U slučaju toplotnog udara potrebno je odmah otići ljekaru, skloniti se na hladno mjesto, raskomotiti se i staviti mokre obloge oko vrata, zglobova, ispod pazuha. Također, važno je piti vodu.

Iscrpljenost usljed vrućine. Simptomi su: pojačano znojenje ili izostanak znojenja, grčevi u mišićima, umor, slabost, bljedilo, hladna koža, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, brz ili usporen puls, nesvjestica.

(Faktor.ba)

Komentari

komentara