Savjeti hrvatske naučnice Irene Švend: Uz šolju čaja svaki dan bit ćemo vitalniji

Čaj je niskokaloričan osvježavajući napitak i trebalo bi ga piti redovno. Kod nas se najčešće koriste kamilica, nana, šipak, mješavina ljekovitog bilja…

Ljekovita svojstva čajeva poznata su od davnina, no njihova upotreba nepravedno je zapostavljena te ih većina ljudi pije uglavnom kad su bolesni. Čaj je niskokaloričan osvježavajući napitak i trebalo bi ga piti svakodnevno, barem uz doručak, ali i umjesto popodnevne i večernje kafe.

Najčešće biljke koje se kao čajni napitak koriste u Bosni i Hercegovini su kamilica, šipak, nana, a u posljednje vrijeme čajevi od brusnice, borovnice, razne voćne kombinacije, zeleni čaj i sl.

Na selima, pak, vlada mišljenje da je čajeve najbolje sam ubrati i osušuti, i to brati ono bilje koje raste tamo gdje i živimo. Najčešće je to ljekovito bilje planinskih livada, poput veremota, majčine dušice, čubre, planinske nane, gloga, divljeg šipurka, kantariona, koprive i sl.

Irena Švend, magistrica nutricionizma, za hrvatske medije nedavno je objasnila neka od važnih svojstava najčešće korištenih čajeva našeg podneblja, te čajnih mješavina za ublažavanje raznih tegoba i način njihove primjene.

Kopriva je ljekovita biljka poznata širom svijeta. Koriste se listovi koprive, a može se koristiti i korijen. Kopriva pospješuje mokrenje i djeluje protuupalno. Čaj od koprive se najčešće upotrebljava kod urinarnih infekcija, prevencije nastanka bubrežnih kamenaca te reumatoidnog artritisa.

List koprive (2 kašike) prelije se sa 5 dl kipuće vode te pusti da odstoji 15 minuta, nakon čega se procijedi i uzima tokom dana. Kod urinarnih problema uzimaju se i veće količine ili barem otopljene u većoj količini vode radi ispiranja mokraćnog sistema.

Za razliku od lista, korijen koprive priprema se u obliku dekokta (uvarak) te se 2 kašike korijena preliju sa 3 dl vode i kuhaju oko 10 minuta. Dnevno se mogu uzeti do dvije količine navedene doze, a najčešća mu je primjena kod bolesti prostate, poput benigne hiperplazije prostate.

 Šipak

Plod šipka, iako svima poznat, podcijenjen je u primjeni kao diuretik. Čaj od ploda šipka za kratko vrijeme vrlo će nas uspješno natjerati na mokrenje. Ujedno je bogat vitaminom C te se u dnevnu mješavinu zaista isplati stavljati taj dragocjen, a dostupan plod, dok u mješavinama kojima je cilj poticanje mokrenja plod šipka može imati ravnopravnu ulogu poput koprive i kukuruzne svile.

 Kamilica

Kamilica, iako rasprostranjena vrsta u našim krajevima, sve se rjeđe može vidjeti uz poljske puteve. Upotrebljavamo je u čajevima i prvo je povezujemo s ublažavanjem želučanih tegoba. U vanjskoj primjeni učinkovita je za ispiranje oka, rana i čireva. Kamilica ima spazmolitička svojstva (protiv grčenja mišića crijeva i želuca) te se kao čaj uzima kod lakših žučnih napadaja. Pijenjem čaja od kamilice prevenira se nastanak ulkusa u želucu i dvanaestercu, naravno uzimajući u obzir da je prehrana pravilno uravnotežena.

Cvjetovi kamilice (1 kašika) preliju se sa 2 dl kipuće vode te puste da odstoje 15 minuta, pa se otopina procijedi. Kod želučanih tegoba poput ulkusa pije se na prazan želudac tokom dana, dok se kod vanjske primjene nanosi u oblozima.

 Stolisnik

Stolisnik je vrlo cijenjena biljka za ublažavanje želučanih tegoba, ali i kod tegoba vezanih uz napuhavanje. Skupljaju se cvjetovi, koji sadrže komponente poput pinena, cineola, azulena i tujona te se, uglavnom zbog izrazito gorkog okusa i moguće toksičnosti u većim količinama, upotrebljava u biljnim mješavinama.

 Matičnjak

Matičnjak, ili pčelinja ljubica, je biljka s listovima mirisa limuna, nedovoljno je iskorištena kako u svakodnevnoj upotrebi tako i u liječenju. Odličan je kod želučanih tegoba te za umirenje napetog živčanog sistema. Kako nije toksičan, može se upotrebljavati kao dio svakodnevne biljne mješavine za čaj.

RECEPTI

Kod urinarnih tegoba

List koprive, plod šipka i list brusnice, u omjeru 1:1:2 primjenjuju se kod lakših urinarnih tegoba ili nakon jače terapije lijekovima te pomažu eliminaciju bakterija i bakterijskih toksina iz urinarnog trakta. Dnevno se pripreme 2 litre čaja tako da se četiri kašike mješavine preliju mlakom vodom, ostavi stajati preko noći, procijedi i pije tokom dana kao glavna tekućina. Može se dodati limunov sok.

Ako želimo isprati bubrege zbog sumnje na bubrežne kamence, tada u mješavini list brusnice zamijenimo listom breze i kukuruznom svilom te kamilicom. Kamilica će ujedno djelovati kao blagi spazmolitik u slučaju da neki od kamenaca prilikom izlaska zapne i prouzroči grčenje glatke muskulature.

<195 > Ako se kod upale izazvane E. coli odlučimo na upotrebu lista medvjetke (lat. Uva Ursi), tada ga možemo primjenjivati kao samostalnu drogu prvih nekoliko dana dok su tegobe izraženije, a nakon toga u mješavini s koprivom, preslicom i korijenom peršina, u omjeru 5:1:2:1. Važno je napomenuti da prehrana treba biti alkalna kako bismo stvorili alkalno okruženje pogodno za djelovanje aktivnih tvari iz medvjetke. To se lahko može postići dodatkom pola čajne kašike sode bikarbone u čaj. Tokom konzumiranja medvjetke ne konzumira se brusnica, jer za razliku od medvjetke čini urin kiselim.

Za ublažavanje želučanih tegoba

Kamilica, matičnjak i stolisnik u omjeru 2:2:1, od čega se uzmu dvije kašike, preliju se sa 5 dl kipuće vode, ostave 10 minuta (ako dulje stoji, postaje izrazito gorko zbog sadržaja stolisnika), procijede i piju prije obroka.

 Valerijana i gospina trava za smirenje

Biljni “lijek” za nesanicu je korijen valerijane. Iako daje čaj težeg mirisa, vrlo brzo umiruje organizam. Kao pomoć kod lake i srednje depresije preporučuje se korištenje čaja od gospine trave gdje se sabiru cvjetovi i listovi. Može se upotrebljavati dulje vrijeme u kontinuitetu ili prema potrebi, ali zbog aktivne tvari hipericina moguća je nuspojava osjetljivosti kože na UV zračenje sunca, stoga je povećana opasnost od jakih opeklina tokom izlaganja suncu.

 Zohva i lipa protiv prehlade

Kod prehlada preporučuje se koristiti mješavinu cvijeta zohve i lipe, ploda šipka zbog sadržaja vitamina C, listova šimšira koji djeluju antivirusno te poljske preslice koja je prirodni izvor salicilne kiseline. Cvijet bazge i lipe pomaže znojenju i snižavanju temperature.

 „Univerzalna“ čajna mješavina

List koprive, plod šipka, list matičnjaka, list metvice i cvijet zohve daju mješavinu koja se može piti svakodnevno. Ugodnog je okusa i mirisa, ima blaga diuretska svojstva, djeluje protiv virusa, ublažava želučane tegobe te umiruje.

Kura čajevima kod liječenja postojećih tegoba može trajati jedan dan (kod opstipacije), nekoliko dana (primjerice, za umirivanje želučanih tegoba nastalih zbog nepravilne prehrane tijekom kraćeg perioda), do više mjeseci, čak i godina. Treba uzeti u obzir da liječenje biljem nije toliko invazivno i traži više vremena za postizanje rezultata. Svakako, problemu treba pristupati pojedinačno i prema tome odrediti trajanje terapije čajevima.

(aura.ba)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!