Sarajlija Zulfikar Borić Braco (76), jedan od najstarijih sarajevskih planinara: Preko 40 godina planinarskog staža

Da znaju mladi kako su lijepa druženja planinara u prirodi uz pjesmu i zvuke gitare ili harmonike i kako je lijepo osvanuti u planini na čistom zraku nikada ne bi gubili vrijeme u zadimljenim kafićima– kaže Braco i preporučuje im da se uključe u neki od planinarskih društava

Zulfikara Borića, sarajevskog umirovljenog profesora matematike i fizike, rijetko možemo vidjeti u šetnji ulicama njegovog rodnog grada na Miljacki. Čim je lijepo vrrijeme zaputi se olimpijskim planinama u vrhove: Bjelašnici, Trebeviću, Igmanu, Jahorini. Sa ruksakom na leđima i planinarskim štapovima propinje se stazama koje ga vode što dalje od gradske tjeskobe. Za magazin Aura kaže:

– Imam osjećaj kao da sam cijeli život vezan za najljepše planine koje okružuju grad u kome sam rođen prije 76 godina. U šali znam kazati kako sam prohodao planinarskim korakom!

Zulfikar spada među najstarije i najomiljenije sarajevske planinare. Iz milja ga zovu Braco. Možda najbolje o njemu kao dobrom drugaru  kazuje podatak da je za svoj kolege, 2002. godine sagradio kolibu na Čavljaku koja služi planinarima za predah i užitak. S ponosom ističe da je taj planinarski kutak na nadmorskoj visini od 1380 metara nadmorske visine i da je omiljeno svratište svih ljubitelja prirode. Kazuje:

  • Mi, planinari, važimo za dobre drugare koji ni u čemu ne vide materijalnu korist, već trenutak i mjesto na kome se družimo uz pjesmu, svirku i planinarsku zakusku. Moji prijatelji su taj kutak odmora nazvali “Bracina koliba” koja se ugnijezdila u rajskom zelenilu crnogorice i bjelogorice, daleko od gradske buke i svakodnevnih briga.

Braco veli kako se zovu planina i priode odaziva preko četiri desecije.

  • Ne mogu zmisliti da dočekam taj dan kada ne budem više mogao šetati planinskim stazama na kojima sam doživio najljepše uspomena i drugarstva sa ljubiteljima prirode i planine – kazuje Braco i dodaje kako je u mlađim danima pohodio sve poznate planine diljem Evrope.

Na kraju je poslao poruku mladima:

  • Da znaju mladi kako su lijepa druženja planinara uz pjesmu i zvuke gitare ili harmonike i kako je lijepo osvanuti u planini i bar jednom pogledati u dolinu, kamo se ukaže božanstvena panorama Sarajeva grada, nikada ne bi zalud gubili dane u gradskim zadimljenim kafićima i inim prostorima!

Mustafa SMAJLOVIĆ/aura.ba

error: Content is protected !!