SANSKI MOST: Nesudin Talundžić otkrio tajni ulaz u drevnu pećinu

Nedavni pronalazak rimskog bunara, otkriće tajnog ulaza u drevnu pećinu i jedna od najbogatijih kolekcija starina vezuju se za ime ovog kolekcionara, istraživača i zaljubljenika u povijest Starog Majdana

Nesudin ispred drevne pećine

U Starom Majdanu, udaljenom dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta, živi Nesudin Talundžić, strastveni kolekcionar starina, istraživač i zaljubljenik u povijest ovog drevnog naselja koje se pod današnjim imenom pominje još u 18. stoljeću. Kako i koliko Nesudin voli svoj zavičaj, koji se u dalekoj prošlosti još nazivao Gvozdeni Majdan, Madeni Atik, Stari Unidan, Stari Maudan, Mejdan i Majdan, najbolje znaju oni koji su pohodili njegov porodični muzej starina i čuli izravno od njega povijesnu priču o ovom mjestu koje je u prošlosti prestavljalo riznicu željezne rude i plemenitih metala. Kazuje:

– Stari Majdan je u vrijeme starih Rimljana imao veliki značaj. Na ovim prostorima obavljala se eksploatacija željezne rude o čemu svjedoče i ostaci brojnih talionica koje su pronađene u prošlosti. Bez dvojbe bio je značajno rimsko naselje, a brojni arheološki artefakti pronađeni na ovom području danas se čuvaju u nekoliko bosanskohercegovačkih muzeja!

Nesudin Talundžić – Historijsko bogastvo naslijedio od oca!

Velika otrića

Neka senzacionalna otkrića vezuju se za ime ovog amatera – istraživača, koji tvrdi da je otkrio ulaz u drevnu pećinu o kojoj i danas postoje predanja. Pokušava da odgonetne mnoge tajne i misterije iza zatrpanog ulaza.

– Pećina je hodnikom povezana sa drugom pećinom koja se nalazi u selu Stara Rijeka, udaljenom nekoliko kilometara. Prilikom iskopavanja naišao sam na ostatke stare grnčarije i obrađeno kamenje, što svjedoči o kontinuitetu života na tom prostoru – kaže ovaj istraživač, koji je protumačio i nedavno otkriće rimskog bunara u dvorištu svog sugrađanina Abdulaha Ražića.

Bunar je slučajno otkriven prilikom građevinskih radova na dubini od oko dva metra. Otvor je bio zatvoren kamenim blokom. Dubina bunara iznosi desetak metara.

– Nije teško pretpostaviti kako se radi o rimskom bunaru za pitku vodu koji se nalazio pored nekadašnje rimske ceste koja je služila za eksploataciju željezne rude. Kada biste zakopali bilo gdje, otkrio bi se neki artefakt iz prošlosti – kazao je Talundžić.

Naslijeđe od oca

Pa ipak, Nesudin je posebno poznat kao starstveni kolekcionar starina. Posjeduje izuzetno bogatu kolekciju starih knjiga, rukopisa i raznih predmeta iz daleke prošlosti. S ponosom ističe kako je neprocjenljivo historijsko bogastvo naslijedio od oca Abdulaha.

– Ovu kolekciju marljivo je sakupljao cijeli život. Bio je poznati arhitekta i intelektualac, koji je veći dio života proveo u Beogradu. Često je putovao po svijetu, prikupljao eksponate. U ovoj raritetnoj i iznimno vrijednoj kolekciji, kao što se može vidjeti, mnoštvo je historijskih predmeta, starog naoružanja, posuđa, vrijednog nakita i ukrasnih predmeta, te umjetničkih slika. Posebno bogatstvo čine stare i rijetke knjige, manuskripti, arhivski i drugi materijali čija starost iznosi i po nekoliko stotina godina – kazuje Talundžić i dodaje kako je za njihovu trajniju zaštitu potreban adekvatan prostor.

Kur’an iz 16. stoljeća

– Teško je izdvojiti nešto posebno, jer sve ima veliku vrijednost. Recimo, ovdje su rijetki primjerci Kur'ana iz 16. i 17. stoljeća, prava kaligrafska remek djela islamske umjetnosti. Tu je i bogata arhivska građa iz osmanskog perioda, srednjovjekovni manuskripti pisani ćirilicom, rijetki historijski časopisi i dokumenti – kaže ovaj kolekcionar i dodaje kako je nedavno imao posjetu uglednih kulturnih djelatnika iz Turske koji su posebno bili impresionirani primjercima tri Kur'ana koja predstavljaju kaligrafska remek djela iz 17. stoljeća.

(aura.ba/arhiva magazina Aure/M. Smajlović)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!