SALATE: Ukusne, zdrave, osvježavajuće: MIMOZA, MIJEŠANA, OD CVEKLE, KUPUSA, RADIČA, ZA CIRKULACIJU…

Zbog bogatstva vitamina i minerala, trebalo bi salatu jesti najmanje jedanput na dan kroz cijelu godinu, a posebno bi to sebi morale priuštiti osobe koje mnogo rade ili uče i neredovno se hrane

U ljetnim mjesecima, ali ne samo tada, salate pripadaju među najpopularniju hranu. Lagane su, ukusne i osvježavajuće, a priprema ne zahtijeva mnogo vremena. Mogu se kombinirati različite vrste, zatim sa različitim sirovim ili kuhanim povrćem, mesom, zrnjem, sirom, voćem, medom, začiniti samo sa nekoliko kapi maslinovog ulja, eventualno i limunovog soka, ali i pravim kulinarskim remek djelima sadržanim u preljevima i umacima. Jedu se hladne i tople, same ili kao ukusni prilozi. Zbog bogatstva vitamina i minerala, trebalo bi salatu jesti najmanje jedanput na dan kroz cijelu godinu, a posebno bi to sebi morale priuštiti osobe koje mnogo rade ili uče i neredovno se hrane.

Mnoge salate sadrže ljekovite sastojke pa mogu ublažiti ili ukloniti zdravstvene tegobe i ojačati organizam. Zelena salata potiče rad lijenih crijeva, opušta i uspavljuje; crveni radić potiče lučenje želučanih sokova, rad crijeva i izlučivanje mokraće; zeleni radić bogat je željezom, magnezijem i vitaminom C, oslobađa organizam od otrova i opušta. Za one koji su na dijeti i paze na težinu ova je vrsta povrća dobrodošla jer sadrži vrlo malo kalorija. Na primjer, 100 g nezasićene zelene salate, ovisno o vrsti sadrži samo od 10 do 28 kalorija.

Najpopularnija zelena

Zelena salata svakako je najpopularnija, ima je mnogo vrsta i pripada povrću koje se može jesti cijele godine. Čak 95 posto zelene salate čini voda, a ostatak su vitamini, minerali i celuloza. Sa salatom naš organizam dobiva kalcij, željezo, vitamin C, vitamine B grupe, provitamin vitamina A, nešto E vitamina i mnoštvo oligoelemenata vrlo važnih za svakodnevnu regulaciju brojnih tjelesnih funkcija poput magnezija, joda, mangana, bakra, nikla i kobalta. Još jedan vrlo vrijedan sastojak salate je – laktukarij poput mlijeka bijeli sok, poznat po svom sedativnom djelovanju još starim Grcima, koji su ga koristili za ublažavanje boli, napetosti i uklanjanje nesanice.

Zelena salata jede se sirova jer je takva najukusnija i najzdravija. No ako nekome vlakna u njoj stvaraju zdravstvene probleme, može je vrlo kratko propirjati na malo maslinova ulja. Različite vrste zelene salate mogu se međusobno kombinirati, zatim sa svim drugim povrćem koje se jede sirovo – rikulom, radićem, lukom, paradaizom, rotkvicama…

Ako želite salatom zamijeniti obrok, možete u nju nasjeckati hladne kuhane govedine ili piletine, dodati joj tunu. Obogaćena izvorima bjelančevina, pretvara se u uravnoteženo glavno jelo, a kombinirana sa tjesteninom, rižom, ribom ili mesom kvalitetno zamjenjuje druga jela.

HLADNE SALATE
Salata mimoza
Potrebno (za 4 osobe): 50 dag salate putarice, soli i bibera po želji, 0,5 dl ulja, 0,3 dl sirćeta i 3 tvrdo kuhana jaja.

Opranu i osušenu salatu narežemo na komade veličine zalogaja te začinimo solju, biberom, uljem i sirćetom. Pažljivo promiješamo da salatu ne zgnječimo. Kada je složimo u posudu za posluživanje, po salati naribamo tvrdo kuhane žumanjke.

Miješana salata

Potrebno (za 4 osobe): 30 dag paprike, 15 dag paradaiza, 10 dag crvenog luka, 15 dag krastavaca, 0,5 dl ulja, 0,5 dl sirćeta, soli i bibera po želji. Paprike očistimo i izrežemo na trake duge 3 cm, paradaiz na centimetar debele ploške, očišćeni crveni luk na tanke polumjesece, a krastavac na 3 mm debele ploške. Sve sastojke stavimo u posudu, začinimo solju, biberom, uljem i sirćetom. Pažljivo promiješamo, služi se odmah.

Salata od cvekle

Potrebno (za 4 osobe): 1 kg cvekle, 0,5 dl ulja, 0,5 dl sirćeta, jaje za dekoraciju, soli i bibera po želji. Još toplu kuhanu cveklu ogulimo i narežemo na tanke ploške. Posebno promiješamo ulje, sirće, sol i biber, pa dobivenim preljevom začinimo cveklu. Bjelance tvrdo kuhanog jajeta narežemo na što sitnije kockice i njima dekoriramo salatu. Poslužuje se hladno.

Salata od paradajza

Potrebno (za 4 osobe): 80 dag paradaiza, 15 dag crvenog luka, 0,5 dl ulja, 0,5 dl sirćeta, 2 kašike kosanog peršuna, soli i bibera po želji. Oprani i obrisani paradaiz narežemo na 8 mm debele ploške. Poslažemo ih na prikladan tanjir. Očišćeni crveni luk narežemo na 4 mm debele ploške i poslažemo na paradaiz. Pomiješamo ulje, sirće, peršun, sol i biber, pa začinimo prije serviranja.

Salata od crvenog kupusa

Potrebno (za 4 osobe): 60 dag crvenog kupusa, 0,5 dl ulja, 0,5 dl sirćeta, soli i bibera po želji.
Glavicu kupusa razrežemo na četiri dijela, uklonimo korijen pa oštrim nožem narežemo na što tanje rezance. Stavimo ga u zdjelu i začinimo solju, biberom, uljem i sirćetom. Dobro promiješamo plastičnim, drvenim ili staklenim priborom. Dobro je salatu napraviti nekoliko sati prije posluživanja da začini omekšaju kupus i učine ga probavljivim.

Salata od slatkog kupusa

Potrebno (za 4 osobe): 60 dag slatkog kupusa, 10 dag crvenog luka, 0,5 dl ulja, 0,3 dl sirćeta, soli i bibera po želji. Kupus narežemo na što tanje rezance. Luk očistimo i narežemo na tanke polumjesece. Narezani kupus, crveni luk, ulje, sirće, sol i biber dobro promiješamo nekoliko sati prije posluživanja da začini omekšaju rezance.

RADIČ – ZA CIRKULACIJU I APETIT

Gorkasta, ali iznimno zdrava i ukusna salata od crvenog radiča preporučljiva je oboljelima od šećerne bolesti, osobama koje imaju problema sa cirkulacijom, jer jača stijenke krvnih žila i poboljšava njihovu elastičnost, a pospješuje i izlučivanje zuči, probavu te u kozmetici služi kao melem za nadraženu kožu. Koristi se samo srce glavica, pere se pod tekućom vodom, a samo ako je iznimno gorak, može se nakratko potopiti u toplu vodu. Veoma je bogat provitaminom A, kalijem, magnezijem i gorkim tvarima koje potiču apetit.

Zeleni radić vrlo je bogat vitaminima A i C, te željezom. Osim kao salata, može se pripremati na žaru, pohan, pržen ili kao sastojak rižota.

Bijeli radić, sastavni dio takozvane “Belgijske salate”, priprema se kao salata, može se pirjati ili kuhati pa preliti umakom. Bogat je vitaminima B grupe, vlaknima i selenom.

PAPRIKA – LIJEČI REUMU I DEPRESIJU

Papriku je iz tropske Amerike u Evropu donio Kolumbo. Zbog svojih brojnih svojstava i posebnog okusa brzo se raširila. U narodnoj medicini ovo savršeno povrće, koje nemojte rezati nego kidajte prstima da ne izgubi dragocjeni vitamin C, poznato je po poticanju apetita i probave, liječenju reume i depresije, smirivanju grčeva, kao diuretik ali i kao afrodizijak. Danas se preporučuje i protiv ateroskleroze, opadanja kose i kao dobar antioksidans. Paprika ima više vitamina C od limuna, bogata je betakarotenom, vitaminima B grupe, te kalcijem, kalijem i željezom.

Samo 26 kalorija u 100 grama, papriku ubraja u hranu preporučljivu za osobe na dijeti. Papriku bi trebale izbjegavati osobe sa osjetljivom probavom, viškom zelučane kiseline, te oboljeli od kolitisa i bubrežnih bolesti.

SALATE SA SIROM

Od sira i šunke

Potrebno (za 4 osobe): 30 dag sira, 30 dag šunke, 4 jaja, pola kilograma zelene salate. Za dresing: 2 dl jogurta, 1 dl majoneze, vezica kopra. Šunku, sir i salatu narežite na tanke rezance, a kuhana jaja na kriške. U duboki tanjir najprije posložite zelenu salatu, zatim šunku pa sir, ukrasite jajima i prelijte dresingom od jogurta. Priprema dresinga: Kopar sitno izrežite i pomiješajte sa jogurtom i majonezom.

Od kozjeg sira

Potrebno (za 6 osoba): 30 dag kozjeg sira, 6 bageta, 20 dag listova različitih salata, 50 g oraha, 10 dag crnih maslina bez koštica. Za preljev: kašika senfa, 2 kašike jabukovog sirćeta, morska sol, svježe mljeveni crni biber, 6 kašika ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Sir narežite na pola centimetra tanke ploške i stavite na kriške bageta. Sve sastojke za preljev dobro izmiješajte i ulijte u posudu za posluživanje, dodajte ostale sastojke pa još jednom dobro promiješajte. Bagete stavite u dobro zagrijanu pećnicu i pecite dok sir ne počne dobivati boju i praviti mjehuriće. Komade hljeba sa sirom posložite na salatu i poslužite.

PRELJEVI ZA SALATE

Od aromatičnog sirćeta

Potrebno: 1 l vinskog sirćeta, 4 grančice ruzmarina, 10 listova lovora, 50 zrna bibera, 50 zrna korijandra, 4 čehne bijelog luka i prazna staklenka. Suhe grančice, listove i začine stavimo u staklenku pa prelijemo vinskim sirćetom. Preljevom se mogu začiniti sve vrste salata.

Od sirćeta i ljutih papričica

Potrebno: 15 ljutih papričica, 1 l vinskog sirćeta i prazna staklenka. Staklenku napunimo papričicama i prelijemo vrućim vinskim sirćetom. Poslije pet dana sirće će poprimiti ljutinu papričica i salatama dati pikantan okus.
Francuski preljev

Potrebno: kašika morske soli, čehna bijelog luka, kašika senfa, 2 kašike limunovog soka ili jabukovog sirćeta, 6 kašika maslinovog ili hladno prešanog suncokretovog ulja, svježe mljeveni crni biber. Sve sastojke stavite u dobro zatvorenu staklenku i snažno promućkajte. Ako volite slađi preljev, dodajte kašiku meda, a umjesto bijelog luka možete nasjeckati vlasac. Količina je dovoljna za 2 – 3 salate pa preljev držite u frižideru.

Majoneza bez jaja

Potrebno: 2,5 dcl maslinovog ulja, 2,25 dcl slatke pavlake, 2 kašike limunovog soka, kašika meda, ½ kašike morske soli, ¼ kašike aleve paprike. U pavlaku umiješajte med, sol i papriku. Polagano dodajte ulje i miksajte na najmanjoj brzini. Kada se počne zgušnjavati, dodajte limunov sok.

Sirće sa malinama

Potrebno: pla litre bijelog vinskog sirćeta, šaka svježe ubranih malina. U staklenku stavite obrisane maline i zalijte ih sirćetom. Držite na suncu deset dana, a bocu povremeno protresite. Nakon deset dana sirće procijedite i držite u frižideru.

Sirće sa bijelim lukom

Potrebno: 1 l bijelog vinskog sirćeta, 2 – 3 velike čehne bijelog luka, po 1 grančica majčine dušice i bosiljka, 1 kašika zrnja bijelog bibera. Obrišite začinsko bilje i zrna bibera. Bijeli luk oljuštite pa prepolovite ili narežite krupnije. Sve to stavite u bocu pa zalijte sirćetom. Neka se moči desetak dana, a onda procijedite. Sirće se može upotrebljavati nekoliko sedmica.

Preljev od paradajza

Potrebno: 1 crveni čili, 2 čehne bijelog luka, 200 g pasiranog paradaiza, ljuta začinska papričica, sol, biber, šećer. Oprani čili prerežite, i očistite od sjemenki. Oljuštite bijeli luk, pa ga sitno nasjeckajte zajedno sa čilijem. Pomiješajte sa pasiranim paradaizom i stucite pjenjačom. Začinite solju, biberom, šećerom i ljutom paprikom.

PRELJEVI SA ZAČINSKIM BILJEM

Ulje sa majčinom dušicom

Potrebno: 7,5 dcl ulja, 2 grančice majčine dušice, grančica ruzmarina, 2 klinčića i ljuti feferon.

Dobro obrišite začinsko bilje (ne perite ga) pa sve sastojke stavite u bocu i zalijte uljem, začepite i ostavite na mračnom mjestu mjesec i pol dana.

Ulje sa žalfijom

Potrebno: 7,5 dcl ulja, po 2 grančice žalfije i majčine dušice, grančica ruzmarina. Obrišite i bez pranja stavite grančice u bocu i zalijte uljem. Neka u mračnom odstoji dvije sedmice, a potom ga možete upotrebljavati šest sedmica.

Od miješanog bilja

Potrebno: vezica miješanog začinskog bilja (peršun, bosiljak, kopar, vlasac itd), 150 ml instant supe, kašika ulja, 2 kašike vinskog sirćeta, prstohvat sitno naribane limunove korice, sol, biber. Nasjeckajte oprano i ocijeđeno začinsko bilje. Pomiješajte temeljac, ulje i sirće. Dodajte nasjeckano bilje i limunovu koricu. Preljev stucite pjenjačom, pa ga po ukusu posolite i pobiberite.

(aura.ba)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!