RIZNICA TAJNI: Meteora – manastiri obješeni o nebo

Meteora (grčki: Μετέωρα, lebdeće stijene ili stijene obješene o nebo) je grupa grčkih pravoslavnih manastira izgrađenih na visokim kamenim liticama koje poput stupova strše u nebo, pored grada Kalambakija u zapadnoj Tesaliji

Manastiri su izgrađeni na prirodnim stijenama vapnenca visokim i do 500 metara, na sjeverozapadnom rubu Tesalske ravnice, u blizini rijeke Penej na istočnim padinama planinskog masiva Pind u centralnoj Grčkoj. Meteora je bila grupa od čak 24 manastira. Danas je preostalo samo šest (pet muških i jedan ženski). To su manastiri; Veliki Meteoron (Megalou Meteorou ili Metamorphosis), Varlam (Agios Varlaam), Sveti Stjepan (Agios Stephanos), Sveto Trojstvo (Agia Triada), Sveti Nikola Anapausas (Agios Nikolaos Anapavsas) i Rousanou (Agios Rousanou, Arsanou).

Do danas nije potpuno jasno kada je osnovan prvi manastir u Meteori, ali se zna da su već od 11. st. redovnici pustinjaci počeli živjeti u špiljama i umjetno isklesanim nastambama u stijenama Meteore.

Na kraju 11. ili početkom 12. stoljeća osnovan je Skit Stagoi (mali pustinjački manastir) koji je bio smješten oko crkve Theotokos (Bogorodica), a njegovi ostaci nalaze se tu i danas.

U 14. st. došlo je do prodora otomanske vojske na prostor Grčke, te su monasi stali tražiti prostor koji bi im omogućio kakvu takvu sigurnost, to su pronašli na teško dostupnim (zapravo nedostupnim) kamenim stupovima Meteore, koji su se pokazali kao idealno utočište.

Pristup samostanima na vrhovima kamenih stijena bio je izvorno izuzetno težak i pogibeljan, koristile su se duge ljestve od užadi, ili velike mreže kao kabine primitivnih dizala, kojima su se prebacivali ljudi i roba do manastirskih objekata na vrhovima stijena (Manastir Verlam je na stijeni visokoj 373 metra).

(aura.ba)

 

Komentari

komentara