PSIHOLOZI: PLASTIČNE OPERACIJE VODE DO KRIZE IDENTITETA!

Puno hirurških zahvata može dovesti do krize identiteta, upozoravaju psiholozi.

Plastične operacije koje drastično mijenjaju izgled osobe mogu imati štetne efekte na osjećaj identiteta, tvrde američki psiholozi. Autorica studije dr. Vivian Diller kaže kako je shvaćanje pacijenata da su njihovi nedostaci zapravo dio njihovog identiteta glavna pojava nakon operacije, piše Daily Mail. Na primjer, lagano kvrgavi nos ili veličina očiju mogu biti karakteristike po kojoj osoba definiše samu sebe, a da toga nije svjesna.

Kada se te jedinstvene značajke izbrišu, trpi samoodređivanje osobe, koje za posljedicu ima osjećaj pacijenata da novo lice više nije dio njih. ‘Slika koju ljudi vide u ogledalu i uzimaju zdravo za gotovo zapravo je puno dublja’, objašnjava dr. Diller. Dr. Paul Lorenc, autor knjige ‘A Little Work: Behind the Doors of a Park Avenue Plastic Surgeon’, kaže kako samo mali broj pacijenata prije operacije želi da njihove oči ili osmijeh izgledaju isto nakon operacije. Većina pacijenata kaže suprotno: umjesto vlastitog izgleda žele bolje verzije sebe ili zahtijevaju da izgledaju kao određena glumica ili model.

To upućuje na svojevrsnu želju da postanu neko drugi, poznata osoba koja, kako pacijent misli, živi bez problema, u naizgled savršenom životu. To dr. Lorenc smatra ‘crvenom zastavom’. ‘Oni žive sa glorificiranom slikom savršenog identiteta’, objašnjava, a to može imati duboke psihološke efekte kada pacijent promjenom svog lica odbaci osjećaj o samom sebi. U tom periodu shvataju da identitet koji su tražili nije uopšte savršen. Neki doktori testiraju svoje pacijente kako bi bili sigurni da ne traže plastičnu operaciju iz pogrešnih razloga. Ako posumnja da je zahtjev za estetskim zahvatom motivisan nekom psihičkom dijagnozom, na primjer dismorfijom, dr. Lorenc će pacijenta uputiti kod psihijatra.

Psihijatrica Daniela Schreier kaže da se ovakva vrsta pregleda ipak ne događa redovno, jer često u svojoj praksi vidi pacijente koji su kasnije požalili zbog operacije. Victoria Pitts-Taylor, autorica knjige ‘Surgery Junkies: Wellness and Pathology in Cosmetic Cultur’, ističe kako transformacija nečijeg izgleda operacijama može biti radikalna, a da je psihološke efekte drugačijeg lica ili drastično drugačijeg oblika tijela teško predvidjeti.

Postepeno mijenjanje izgleda tokom vremena, za koje su se odlučile mnoge slavne osobe, poput Megan Fox, nudi mogućnost lakšeg prilagođavanja od jednog postupka koji mijenja sve bitne karakteristike odjednom.

Naš vlastiti osjećaj identiteta, posebno u odnosu na izgled, obično se učvršćuje u mladoj dobi, tokom adolescencije. Zato bilo kakve fizičke promjene, veće ili manje, zahtijevaju neki oblik mentalnog prilagođavanja. Kad su promjene velike, prilagodba može trajati dugo. Mnoge žene koje idu pod nož kako bi se, u potrazi za savršenim izgledom, osjećale bolje, na kraju završe sa sasvim suprotnim efektom: voleći novu ‘popravljenu’ verziju sebe – puno manje.

(huffingtonpost.com/D.K./aura.ba)

Komentari

komentara