Promjena klime i zdravlje: NIZIJSKA KLIMA ZA NERVNE BOLESNIKE, A ALPSKA ZA MALOKRVNE I ISCRPLJENE!

Pri određivanju mjesta za oporavak, ljetovanje ili liječenje treba uzeti u obzir visinu na kojoj bolesnik živi, i tu visinu odbiti od visine klimatskog mjesta. Na taj način dobije se prava razlika u nadmorskoj visini, pa se uticaj promjene boravka u neku ruku mijenja

bg-1
Pored temperature, čistoće i sastava vazduha, oblačnosti, sunčanosti i stanja vjetrova, atmosferskog elektriciteta i kišovitosti, liječenje visinskom klimom djeluje u prvom redu promjenom atmosferskog pritiska. Od tog pritiska zavisi izmjena vazduha u plućima, krvni pritisak, rad srca, izmjena tvari u organizmu i oksidacija krvi.

Ne treba zaboraviti da ta klimatska mjesta djeluju i ljepotom svojih predjela, izgledom, florom (šume, parkovi. vrtovi, livade), zabavnim mjestima, komforom i društvenim životom (nekome su potrebniji mir i usamljenost, a drugima društvo i razonoda), kao i mogućnostima za izlete, sunčanje, kupanje itd.

Kod visinskih klimatskih mjesta razlikujemo: visokoalpsku (preko 1.200. m nadmorske visine), alpsku (od 800 do 1.200 m nadmorske visine), subalpsku (od 200 do 800 m) i nizijsku klimu.

NIZIJSKA KLIMA djeluje umirujuće, te se može preporučiti nervnim bolesnicima. Podnose je vrlo dobro i oni koji imaju procese na plućima. Mjesta na morskoj obali mogu se u tom slučaju koristiti u toku zime, dok su mjesta obrasla šumom pogodnija za vrijeme ljetnjih mjeseci.

SUBALPSKU KLIMU na balkanskim prostorima imaju Bled, Bohinjsko jezero, Bohinjska Bistrica, Dobrna, Fruška gora, Ohrid, Ozren, Plitvička jezera…

Ova klimatska mjesta dobro čine bolesnicima od neurastenije, lakše psihoneuroze, nervoze srca, povišenog krvnog pritiska, lakše arterioskleroze i lakših srčanih mana. Mogu se preporučiti i radi oporavka poslije preležanih bolesti i završnog liječenja smirenih oblika plućne tuberkuloze, hroničnog bronhitisa, malokrvnosti, slabokrvnosti, zamora usljed težeg fizičkog ili intelektualnog rada, a naročito onim bolesnicima koji žive u nizijskoj klimi.

ALPSKU KLIMU imaju Vlašić, Han-Pijesak, Partizanske Vode itd. U ova mjesta treba da idu oni koji boluju od Bazedovljeve bolesti, fizičke iscrpljenosti, izliječene tuberkuloze, lakših oblika šećerne bolesti, bronhijalne astme, lakših katara organa za disanje, zamorenosti usljed teškog rada, malokrvnosti poslije krvarenja ili poslije bolesti.

VISOKO ALPSKU KLIMU imaju Bjelašnica, Jahorina, Julijske Alpe, Karavanke, Igman… Preporučuje se istim bolesnicima kojima je preporučena alpska klima ako imaju dovoljno sposobnosti za prilagođavanje (aklimatizaciju), a isto tako i onima koji inače žive u mjestima sa većom nadmorskom visinom.

Treba naglasiti da pri određivanju mjesta za oporavak, ljetovanje ili liječenje treba uzeti u obzir visinu na kojoj bolesnik živi, i tu visinu odbiti od visine klimatskog mjesta. Na taj način dobije se prava razlika u nadmorskoj visini, pa se uticaj promjene boravka u neku ruku mijenja.

Dužina boravka u ovim klimatskim mjestima određuje se prema prirodi bolesti i opštem stanju organizma. Obično boravak traje od 1 do 3 mjeseca. Za vrijeme boravka u planinama od prvorazrednog su značaja hrana i san. Hrana treba da bude pojačana, vrlo kalorična i bogata vitaminima, jer sve bolesti koje se liječe zavise od jačine hrane. San treba da bude produžen, odnosno da zbir sati ležanja i spavanja iznosi bar deset časova dnevno.

Pored toga, na liječenje utiču i redovne šetnje u prirodi, bez velikog zamaranja, a u izvjesnim slučajevima i sunčanje, kupanje i gimnastika.

 

Komentari

komentara

error: Content is protected !!