Prof. dr. sc. Majda Rijavec i prof. dr.sc. Dubravka Miljković: Učite dijete optimizmu

Optimisti će u životu biti uspješniji i bolje se suočavati s problemima. Istraživanja pokazuju i da su zdraviji, a kad se razbole brže se oporavljaju od bolesti

Optimisti uglavnom očekuju da će im se u životu dogoditi nešto dobro, dok pesimisti uvijek očekuju sve najgore – kažu Majda Rijavec i Dubravka Miljković, ugledne hrvatske psihologinje. Zbog toga je, tvrde, veoma važno dijete od malih nogu učiti da bude optimista.

– Optimisti prave planove za akciju, postavljaju ciljeve koje žele ostvariti i usmjeravaju svoje misli na ono što trenutno rade. Suprotno tome, pesimisti su usmjereni na osjećaje napetosti i depresije koje doživljavaju i uopće ne razmišljaju o tome šta bi u datoj situaciji mogli učiniti – neki su od savjeta zagrebačkih stručnjaka.

Vjetar ili list

Istraživanja su pokazala, kažu Rijavec i Miljković, da svako može postati optimističniji ako se dovoljno trudi. Djetetu treba samo pokazati da može kontrolisati svoju okolinu. Upravo o ovim temama Rijavec i Miljković govore u njihovoj zajedničkoj knjizi iz 2004. godine „Bolje biti vjetar nego list“. Knjiga je naišla na dobre kritike kod roditelja, koji su je ocijenili veoma korisnom, naročito u sadašnjem vremenu kada odgoj djece predstavlja težak zadatak.

Evo nekoliko stvari, koje Rijavec i Miljković, obje profesorice na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i autorice velikog broja knjiga i radova, upravo govore o odnosu roditelja i djece, koji katkada, iz najboljih namjera izazove krupne problem i nesporazume.
Samopouzdani ljudi uspješno se suočavaju s problemima zato što vjeruju da nešto mogu učiniti. Uvjerenje da smo sposobni rješavati svoje probleme i kontrolirati stvari u svojoj okolini razvija se vrlo rano u životu. Dijete još dok je vrlo malo okružite zanimljivim igračkama s kojima može nešto raditi – na taj način uči da može kontrolirati svoju okolinu. Kad je dijete malo veće, dopustite da preuzima odgovornost za sebe.
Poznati psiholog Seligman koji se bavi proučavanjem optimizma, tvrdi da bi dijete trebalo imati više pozitivnih misli od negativnih. Provedite svaki dan prije spavanja malo vremena s djetetom i prođite kroz dobre i loše stvari koje su mu se taj dan dogodile. Ili jednostavno pitajte dijete :

– Što ti se danas sviđalo raditi? Na taj ćete način usmjeriti njegove misli na pozitivne stvari u životu.

Pozitivne strane  

Kada dijete ne može nešto učiniti, objasnite mu da je to samo privremeno. Ako je, na primjer, dijete frustrirano i ljuto jer njegovom starijem bratu dopuštate da se igra sam izvan kuće – objasnite mu da to neće uvijek biti tako i da će, čim bude malo starije, i ono smjeti. Na taj način dijete shvata da nemogućnost da učini nešto nije trajno stanje stvari i da će se to promijeniti.
Ako dijete nešto nehotice razbije radije recite:

– Sve je u redu, pa nije to ništa strašno. I ja ponekad nešto razbijem, nego da vičete, korite ga ili plačete za razbijenom stvari. Ako loše stvari tretiramo kao normalni dio života i dijete će se naučiti s njima lakše suočavati.

Ako djetetova mačkica bude jako bolesna i znamo da neće još dugo živjeti, objasnite mu da ako se bude dobro brinuo za nju, maca će živjeti barem još dvije nedjelje, a inače će uginuti brzo. Tako će joj svojom brigom pokloniti još 15-tak dana života. Na taj način pokušat ćemo taj tužan događaj pretvoriti u priliku da dijete vidi sebe kao dobru i brižnu osobu. Bit će zasigurno tužno kad maca ugine, al imat će utjehu da joj je svojom brigom produžilo život.

Majda Rijavec

Majda Rijavec

Budite realni

Kada doživite neko razočarenje pokušajte pokazati da ono nema tragičan utjecaj na vaš život. Na primjer ako niste unaprijeđeni na višu poziciju kao što se nadali, recite:

– Dobro, ovaj put nisam uspio, ali to ne znači da neću uspjeti sljedeći put.

Tako ćete djetetu prenijeti ideju da se loše stvari događaju, ali da one ne moraju trajati zauvijek i da možemo nešto učiniti da situaciju promijenimo na bolje.
Ne zaboravite da optimizam, kolikogod bio dobar, mora imati svoje granice: nerealni optimizam može biti opasan. To se posebno odnosi na tinejdžere koji su skloni zanemariti negativne posljedice nekih aktivnosti (droga, alkohol, seksulani odnosi)

(aura.ba/arhiva magazina Aura)

Komentari

komentara