Praktični religijski savjeti i metode za očuvanje zdravlja i liječenje bolesti: Voda – koristiti je hladnu ili vruću?!

Hladna voda koristi se kod trovanja krvi i kod uzdizanja isparina ka glavi, ona odstranjuje pokvarenost, slaže se sa tjelesnim izlučevinama, koristi zubima i protivi se posljedicama toplih predijela i mjesta. S druge strane, hladna voda može štetiti bilo kojoj bolesti koja zahtijeva dozrijevanje kao što su prehlada glave i upale popraćene prehladom, izrazito hladna voda također može oštetiti zube, dok ovisnost o pijenju hladne vode može uzrokovati rasprsnuće krvnih žila, bronhitis, bronhijalni katar (upalu sluznice bronhija), bol u prsim…

Voda je element života, gospodar pića i jedan od glavnih potpornih stupova univerzuma i, vjerovatno, voda se može smatrati temeljem postojanja. Dženeti su stvoreni od njenih isparina (moderni su naučnici naučili iz posmatranja da je hemijski sastav materija koje se nalaze u atmosferi svemira 75% hidrogen, 24% helijum i 1% ostali elementi) a zemlja je načinjena od zgusnuća njene nadimajuće pjene, a Svemogući je Allah načinio izvorom života za sve (Kur’an, 21:30).

Uvjeti dobre vode

Voda je hladna i vlažna. Umanjuje pretjeranu vrućinu, zadržava tjelesni prirodni nivo vlažnosti, pomaže tijelu da premjesti inače apsorbirane i rastvorene supstance, rastvara već rastvorenu hranu i tako dopušta da njene koristi dođu u vene.

Najkvalitetnija je ona pitka voda koja ispunjava sljedećih devet uvjeta: mora biti bezbojna i transparentna; mora biti bez mirisa, mora biti bez ikakvog stranog okusa makar ukusnog kao što je okus vode Nila i Eufrata; mora biti svijetla i nježne gustoće; mora teći kao površinska voda koja izvire iz dobre i nekontaminirane zemlje, sve zaviseći o čistoći oborine prije nego što dođe do mjesta sakupljanja; mora biti tekuća voda, izložena suncu i vazduhu, a ne smije biti skrivena od prirodnog izbjeljujućeg ili dekontaminacijskog postupka pod sunčevim zrakama; mora imati brz tok gdje se uzima za piće; mora brzo teći i u velikoj količini da bi se pomoglo otklanjanje suvišnih i zagađujućih materija koje je nakupila ili su one prodrle u struju i, konačno, voda je najbolja kada teče sa sjevera prema jugu ili sa zapada ka istoku.

Razmatrajući navedene karakteristike dolazimo do zaključka da su većina ovih navedenih uvjeta zajednički za četiri velike rijeke: Nil, Eufrat, Džaksart (stari naziv za rijeku Sir Darja, koja teče zapadno u centralnoj Aziji iz Uzbekistana) i Baktrus (baktra, tekući dan balh, odnoseći se na stanovanje pored Oksus rijeke koja se danas zove Emu Darja, a koja izvire u planinama Pamira, u sadašnje vrijeme u Afganistanu i južnom Tadžikistanu).

Ebu Hurejre, r.a, prenio je da je Poslanik a.s. rekao: “Džaksart, Baktrus, Nil i Eufrat jesu četiri rijeke Dženeta”.

Postoje tri jednostavna načina određivanja blagosti vode: brzinom njenog grijanja i hlađenja, vaganjem, ili upotrebljavanjem jednostavnog metoda uspoređivanja, uzimajući dva pamučna komada podjednake težine i njihovog umakanja u dva različita izvora vode. Oba komada se potom vade i ostavljaju da se osuše prije njihovog vaganja. Lakši komad pamuka upućuje na lahkoću (blagost) određene vode.

Ako je voda hladna i vlažna na izvoru, i ako teče, njena snaga se mijenja i zaražena je pukim dodirom s elementima. Naprimjer, voda koja je izložena sjevernim vjetrovima i koja je akrivena iz ostalih smjerova ostaje hladna. Slično tome, ćud vodenog toka u drugim pravcima jeste određen.

Voda što nastaje iz dubokih mineralnih izvora također sadrži potpuno iste minerale i u skladu s tim i utječe na tijelo.

Ljekovitost vode

Čista svježa voda koristi kako bolesnima tako i zdravim osobama. Hladna svježa voda jeste posebno zdravija, ugodnija i ima poseban istančan okus, međutim hladna voda se ne smije piti na prazan stomak, ili nakon spolnog općenja, ili neposredno nakon buđenja iz dubokog sna, ili nakon tople kupke, ili čak nakon jedenja voća. Ipak, hladna voda može se piti nakon oboroka ili s obrokom ako je to neophodno, međutim tada se ona mora srkati pomalo, a ne gutati ili intenzivno piti. Na ovaj način voda ne uzrokuje nikakvu štetu, već, umjesto toga, jača stomak, povećava seksualnu žudnju i gasi žeđ.

Pijenje mlake vode može uzrokovati šumove pri auskultaciji dok pijenje hladne vode čini suprotno, ali, ipak, tiha je voda bolja od one upravo izvađene. Hladna voda koristi se kod trovanja krvi i kod uzdizanja isparina ka glavi, ona odstranjuje pokvarenost, slaže se sa tjelesnim izlučevinama, koristi zubima i protivi se posljedicama toplih predijela i mjesta.

S druge strane, hladna voda može štetiti bilo kojoj bolesti koja zahtijeva dozrijevanje kao što su prehlada glave i upale popraćene prehladom, izrazito hladna voda također može oštetiti zube, dok ovisnost o pijenju hladne vode može uzrokovati rasprsnuće krvnih žila, bronhitis, bronhijalni katar (upalu sluznice bronhija), bol u prsima, među ostalim hladnim bolestima.

Izrazito hladna voda ili vruća voda štetna je za nerve i za udove, zato što ih jedna od njih dilatira, a druga steže.

Pijenje krajnje tople vode razgrađuje i umanjuje nakupljanje masti (sala) i ostalih lipoidnih tvorevina u tijelu. Voda također ublažava žgaravicu, pomaže dozrijevanje, razgradnju i izbacivanje izmeta, nadima stomak, griej ga, razara proces probave hrane, opušta stomak i uzrokuje da se hrana uzdiže u gornje dijelove stomaka. Pijenje vruće vode ne gasi žeđ, radije oduzima snagu i zatupljuje tijelo, umanjuje seksualnu žudnju, uzrokuje pogubne bolesti i otežava većinu bolesti. S druge strane, pijenje tople vode koristi starijim osobama i pomaže oboljelim od hladne epilepsije (padavice), glavobolje uzrokovane prehladom i upale oka.

Konačno, vruću vodu najbolje je koristiti eksterno, a voda grijana na suncu je apsolutno nezdrava.

U slijedećem broju nastavak poglavlja o vodi: Vrste pitke vode spomenute u hadisima i njihove osobine.

(aura.ba)

error: Content is protected !!