Poznata slovenačka umjetnica i arheologinja, Mateja Derani o veganskoj prehrani iz prve ruke: Sad bez problema istrčim maraton, nestali su problemi s želucem, koljenima…

Strogo vegetarijanstvo ili popularnije, veganski način prehrane postaje svjetski prehrambeni trend. Stanovnici BiH se manje suočavaju sa strožijim vegetarijanstvom, upravo ono uzima maha u susjednim zemljama. Slovenka Mateja Derani, već 20 godina istrajava u ovom načinu ishrane koji joj je poboljšao zdravstveno stanje.
Mateja Derani
Veganstvo je strožiji oblik vegetarijanstva, osobe ne koriste namirnice životinjskog izvora. Vegani ne jedu: mliječne proizvode, jaja, ribu, ne koriste kvasac. Njihov način prehrane je njihovo ubjeđenje i filozofija, žive prirodno ne iskorištavajući životinjski svijet. Poseban režim prehrane zahtijeva mnogo znanja, prilagođavanja i iskustva.

Razgovarali smo sa Slovenkom Matejom Derani, koja je arheologinja, muzičar i veganka već 20 godina. Pored veganske životne filozofije, to joj je postalo i profesionalna orijentacija.

Zdrava prehrana

Zadnjih 15 godina vodi  kurseve kulinarike, sastavlja menije poznatih restorana, savjetuje trgovce i kupce. Zajedno s mužem makrobiologom, napisala je tri knjige o zgravoj prehrani, uspješno sarađuje s Udruženjem ekoloških ratara, priređuje  radionice na osnovnim i srednjim školama. Bila je vođa kuhinje hotela u  kojima je odsjedala poznata svjetska veganka Heather Mills, bivša žena Beatlesovca Paula Mccartneya.

– Najprije sam počela eksperimentirati s makrobiotikom,  u to vrijeme u našim prodavaonicama nije  bilo namirnica za makrobiotičare. Po namirnice smo išli preko granice, u Austriju i Italiju. Dobila sam sve knjige od poznatog makrobiotičara Michio Kushija, i samoinicijativno se počela približavati onome što nazivamo zdrava prehrana.

– Od makrobiotike sam puno naučila, ali se od nje udaljila jer ima svoje minuse, manje važnosti se daje svježem voću i povrću, kuharski postupci traže dugotrajno kuhanje. Još malo sam istraživala i upoznala vegansku prehranu, od tada sam veganka – govori Mateja, čije zdravstveno stanje je zahtijevalo promjenu režima prehrane.

–  Studirala sam arheologiju, paralelno s fakultetom pohađala srednju muzičku školu, bavila se jogingom i biciklizmom. Shvatila sam, da za svoje aktivnosti i obaveze nemam dovoljno energije, imala sam probleme s koljenima, dugotrajne bronhitise i česte upale pluća. Opazila sam i probleme s želudcem, mesni obroci su me mučili po nekoliko dana, maslac nisam dobro podnosila. Shvatila sam, da mi lijekovi ne pomažu, da je vrijeme za promjene. Promijenila sam način prehrane – pripovijeda Mateja. koja je jednog dana iz hladnjaka izbacila namirnice koje su joj pravile

Svekrva kuha ono šta ja kažem

Prestala je konzumirati uobičajene stimulanse poput kafe i pravog čaja, namirnice koje uzrokuju kiselost u želucu, poput: krompira, patlidžana i paradajza. Prvih šest mjeseci joj je bilo teško, ali jednog dana se sve promijenilo.

– Odjednom sam počela osjećati više energije u tijelu, obavljala sam sve aktivnosti i našla sebi dodatne obaveze. Počela sam spavati manje, umor nisam osjećala, volja za životom je narasla. Promjene su bile vidljive, nestali su problemi sa želucem i koljenima. Bez ikakvih napora istrčim maraton. Pojećujem jedini veganski restoran u Sloveniji, a svekrva mi se prilagodila, priprema hranu kakvu ja želim – ističe najpoznatija veganka u regiji, koja uživa u hrani, i za sebe tvrdi da je prava gurmanka.

Veganstvo je preventiva za mnoge bolesti, ali i pomoć za gojazne. Danas je u trendu, ali se ljudi boje promjene i obaveza  koje veganstvo sa sobom nosi. Strah pred novim namirnicama ne poznaju, radoznalost koja se tiče tog režima prehrane postoji. Mateja Derani preko jednostavnih recepata upoznaje ljude sa ukusnim obrocima pripravljenim od sastojaka biljnog izvora.

– Moj prvi projekat je bilo planiranje veganskoga menija u restoranu u kojem sam radila. Poučavala sam kuhare o tom području, stranke su bile zadovoljne. Prije dvije godine postavila sam meni u drugom restoranu, još uvijek  su traženi moji obroci. Ljudi vole i prihvataju vegansku hranu, ali nisu spremni da napuste loše prehrembene navike.

Matejini recepti

PRIJESNA „MISO SUPA“ OD MRKVE I JABUKA

Sastojci za dvije osobe: 1 manja jabuka, 5 mrkvi, so po potrebi, maslinovo ulje, bijeli luk, 2 male kašikice miso paste. Sve sastojke izmješati u mikseru, ohladiti i poslužiti.

PIZZA OD HELJDINOG BRAŠNA

Sastojci za 4 osobe
Tijesto: 46 dag heljdinog brašna, 2 dag praška za pecivo, 1 čajna kašika soli, 0,5 dcl ulja.

Nadjev:  20 dag poriluka, 20 do 25 dag mrkve, 15 dag tikvica, 1 supena kašika kapri (mediteranska biljka), 10 dag šitake gljiva,  6 dag sojinog sira, 60 do 70 ml biljnog šlaga (može i sojino mlijeko), 2 – 3 kašike ulja ili margarina, malo soli, origano ili majaron.

Priprema: Zamijesiti tijesto, nasjeckati gljive i povrće, tijesto razvaljati i položiti u namaštenu tepsiju, margarin ili ulje pomiješati sa soli i s tim namazati tijesto, sastojke za nadjev položiti na tijesto. Peći na 200 stepeni C približno 15 minuta. Izvaditi pizzu, na nju staviti sojin sir, peći još 5 minuta.

(arhiva magazina Aura)

Komentari

komentara