POST S ASPEKTA MEDICINE: Čovjek nosi ljekara u sebi

Piše: prof. Selim Ljuljanović

Kroz dugu historiju medicine gladovanje se smatralo jednim od najpouzdanijih ljekovitih i podmlađujućih sredstava. Po svjedočenju Herodota, stari Egipćani su još u 15. vijeku prije nove ere smatrali da osnovu zdravlja i čuvanje mladosti predstavlja sistematika (tri dana u mjesecu) posta i čišćenje želuca. U moderna vremena broj ljekara pristalica metode liječenja postom raste iz dana u dan. Već postoje i ustanove u kojima se isključivo primjenjuje ova metoda liječenja

Iako se terapeutsko gladovanje smatra jednom od ”novijih” metoda liječenja, treba znati da se ova metoda prakticira od pojave čovječanstva. Post je čovjeku najstarija terapeutska metoda. Čak i prije pojave “vračara,” i vještine liječenja, čovjek je instiktivno prestajao jesti kada se osjećao bolesno i kada se suzdržavao od hrane sve dok mu se zdravlje ne bi poboljšalo. Čovjeka je Allah obdario nekom vrstom zaštitnog signala za ozdravljenje, koji ga podstiče na suzdržavanje od hrane tako što uklanja njegov apetit za hranom.

Post kroz historiju

Kroz dugu historiju medicine gladovanje se smatralo jednim od najpouzdanijih ljekovitih i podmlađujući sredstava. Po svjedočenju Herodota, stari Egipćani su još u 15. vijeku prije nove ere smatrali da osnovu zdravlja i čuvanje mladosti predstavlja sistematika (tri dana u mjesecu) posta i čišćenje želuca. A Egipćani su “najzdraviji od smrtnika”.

U šestom vijeku prije nove ere u Grčkoj je veliki matematičar Pitagora sistematski postio, smatrajući da to povećava umno percipiranje. Čak je primoravao svoje studente da poste. Toga  su se pridržavali i Sokrat i Platon.  Obojica su postili po 10 dana, što im je omogućilo da postignu viši stepen umne prodornosti i veću fizičku sposobnost, mentalnu i duhovnu sposobnost.

U četvrtom vijeku prije nove ere u knjizi “Osnovni principi medicinske nauke Tibeta” – (Zud-Si, njen autor) Zed Sonu piše o liječenju postom. U antičko doba 460-377 god. Isaa a.s., Hipokrat je napisao: “Ići radi kupovine hrane treba mnogo rjeđe, pošto se često dešava da ju je korisnije odbaciti nego je jesti. Bolesnik može da izdrži  sve dok snaga bolesti ne dođe do svoje zrelosti”. Post se u to vrijeme kombinirao sa kupkama, gimnastikom i masažom.

Hipokrat je rekao: “Čovjek nosi ljekara u sebi, treba mu samo pomoći u radu. Ako tijelo nije očišćeno, onda što god  ga više hraniš, hraniš i bolest. Treba upamtiti – sve što je suvišno, protivno je i prirodi. Potrebno je napomenuti da se pod bolesnikom ne misli samo na oboljelog pod temperaturom ili pod teškim bolovima.

Uspjesi dr. Seltona

Čovjek može izgledati zdrav, a da mu je unutrašnjost puna otpadaka. Venesija Ludvig Kornova (1465.-1566.) nakon izlječenja, napisao je u 83. godini života knjigu “Trakat umjerenom životu”, u kojoj je zapisao: “Ko jede malo, taj duže živi”. On dalje kaže: “Jadna, nesretna Italijo – Zar ne vidiš da ti proždrljivost odnosi godišnje više stanovnika nego što bi to mogla učiniti svjetska katastrofa ili razorni rat”.

Godine 1769. na Moskovskom univerzitetu prof. Veniaminov govorio je svojim studentima: “Ljudi slabe tjelesne građe osjećaju se dobro kada u slabosti smanjuju svoj svakodnevni obrok, a još se bolje osjećaju kada za izvjesno vrijeme ne uzimaju nikakvu hranu, sklapajući sa želucem neku vrstu primirja. Poslije takvog odmora, želudac dobija više snage za buduće varenje”.

  1. Đui 1877 god. je svoju teoriju posta zasnovao na slijedećim dokazima: “Glava je centralna električna centrala velike tvornice – čovjekovog tijela. Mozak je mašina, izvor čovjekove energije (mislimo, volimo, osjećamo, mrzimo, oduševljavamo se, radimo rukama, čujemo, mirišemo, vidimo sve zahvaljujući mozgu). Drugi životni važni organi predstavljaju mehanizam kojim upravlja mozak, pri čemu želudac treba smatrati za naročito važan mehanizam. Varenje, makar i najmanje mrvice hrane predstavlja opterećenje za mozak. Energiju organizma održava hrana. Jedemo kada osjećamo glad, ali se rijetko kontroliramo šta jesti i koliko jesti. Organizmu je potrebna samo onolika količina hrane koja može da kompenzira utrošenu energiju u procesu rada”.

U najnovije vrijeme pozitivni rezultati liječenja postom mnogih oboljenja potvrđeni su na hiljadama bolesnika u cijelom svijetu. Tako je naprimjer doktor Selton sproveo 30.000 hiljada kura liječenja. On Veger navodi spisak od oko 5000 izliječenih pacijenata.

Upozorenje protestantima

Zahvaljujući strogom suzdržanju i upornom radu engleski ljekar Čajn (1971.-1743.) povratio je svoje zdravlje. Istom metodom liječio je svoje pacijente. Nakon ozdravljenja  napisao je knjigu: “Prirodne metode liječenja somatskih bolesti i psihički poremećaji uslovljeni fizičkim stanjem”. U toj knjizi je između ostalog napisao: “Ne znam kako je u drugim zemljama i vjeroispovijestima, ali kod nas uvjerenih protestanata, suzdržanje i umjerenost (posebno u hrani) ne smatra se vrlinom. Za nas je porok kada se ljudi ne najedu do guše masne i ukusne hrane… Oni ne shvataju da s takvom pretjeranošću skraćuju sebi život i time vrše atak samoubistva, što se tretira kao najteži grijeh od svih smrtnih grijehova.

/arhiv Aure/

Komentari

komentara