Post – operacija bez noža! POSTITE, I BIT ĆETE ZDRAVI!

Kako medicinska nauka napreduje, sve su češći glasovi o velikoj vrijednosti posta s medicinskog stanovišta. Sprovedene su mnogobrojne studije o koristima posta, dok u svijetu (SAD, Rusija, Švicarska, Engleska, Njemačka i dr.) postoje klinike koje svoje pacijente liječe isključivo postom, a liječnici izliječenih pacijenata s tih klinika tvrde da se čovjek nakon tretmana osjeća snažnijim, lakšim, pokretljivijim i mlađim za nekoliko godina

Dolaskom ramazana, mjeseca u islamskom kalendaru u kojem muslimani poste, iznova se nameće pitanje da li potpuno odricanje od hrane i pića šteti ili koristi zdravlju. Kako na post nailazimo u mnogim starim narodnim tradicijama i religijama, ovome pitanju kroz cijelu ljudsku povijest posvećivala se posebna pažnja.

Uglavnom se na prvi pogled činilo da post može imati negativne posljedice po čovjeka, te se na njega gledalo kao na mučenje tijela i ugrožavanje života. Međutim, moderna medicina i istraživanja te poglede drastično su promijenili.

Ljekar u nama

Post se može definirati kao voljno uzdržavanje od jela ili od jela i pića, za određeni vremenski period. U određenim tradicijama i religijama, kao što je kršćanska, post predstavlja sustezanje od određene vrste hrane (mrsne), dok u islamu post predstavlja potpuno ustezanje od hrane, pića ili bilo kakvog unošenja tvari u organizam, kao i ustezanje od tjelesnih užitaka, od zore do zalaska sunca. Postoji i medicinski post koji također podrazumijeva potpuno ustezanje od hrane i vode tokom dana, a s obzirom na težinu bolesti, traje od 6 do 40 dana.

Suprotno uobičajenom vjerovanju, post ne slabi i ne iscrpljuje organizam, nego poboljšava njegovo zdravstveno stanje, povećava mu fizičke i mentalne kapacitete i pomlađuje ga. Ciljanim suzdržavanjem od određene vrste hrane možemo regenerirati cjelokupan organizam jer se tijelo oslobađa kako fiziološkog tako i psihičkog otpada.

Čovjek je davno prije nego što su otkriveni različiti načini narodnog liječenja, a zatim medicinska nauka, instinktivno gladovao dok mu se zdravlje ne bi poboljšalo. Profesor i liječnik Feodor Lukač iznio je da je post kao medicinska ustanova star koliko i čovječanstvo. Zapisi u faraonskim hramovima i na papirusu govore da su i stari Egipćani upražnjavali post. Hipokrat (5. st. p.n.e.) je prvi napisao uputstvo za obavljanje posta i ukazao na njegovu medicinsku važnost, rekavši:

– Čovjek nosi ljekara u sebi. Ako tijelo nije očišćeno onda što ga više hraniš to mu više štetu nanosiš. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest. Treba zapamtiti: Sve što je suvišno protivno je prirodi!

Bez licemjerstva

Istraživačima je posebno bio zanimljiv islamski post kao jedan od najstrožijih. Dr. Dewey je napisao knjigu “Iscjeljujući post”, a o postu su pisali i dr. Holbrook, Shelton, H. Lutzner i drugi.
Za sve njih je neupitno da ramazanski post koji praktikuju muslimani predstavlja jedan vid veoma efikasnog liječenja bolesti. Postom se saniraju posljedice bolesti i otklanjaju štete nanesene organizmu tokom godine. Poslanik Muhammed a. s. u jednom hadisu je rekao:

– Postite pa ćete biti zdravi!

A, poznati arapski doktor El-Haris b. Keldeha je rekao:

– Stomak je izvor bolesti, a paziti na ishranu glavni je lijek.

I u kršćanstvu se postu pridaje posebna pažnja. Premda je, kao religiozna praksa, post bio poznat već kod primitivnih naroda, ipak tek u Bibliji imamo opširnije opise koji govore o postu kao uzdržavanju od hrane i pića čiji je cilj približavanje Bogu. Najpoznatiji post u Novom zavjetu je Isusov post u pustinji nakon krštenja kada se postom i molitvom pripravljao za svoje javno djelovanje.

Isus je svojim poukama upozoravao svoje slušatelje i na licemjerni post. Poznata je njegova kritika izobličenih lica koja žele pred svijetom pokazati svoj post i koja od svijeta dobiva svoju plaću, a hvali one koji poste u tajnosti kako bi se svidjeli Bogu:

– I kada postite ne budite smrknuta lica kao licemjeri.

Pozitivni učinci

Kako medicinska znanost napreduje, sve su češći glasovi o velikoj vrijednosti posta s medicinskog stanovišta. Sprovedene su mnogobrojne studije o koristima posta, dok u svijetu (SAD, Rusija, Švicarska, Engleska, Njemacka i dr.) postoje klinike koje svoje pacijente liječe isključivo postom, a liječnici izliječenih pacijenata s tih klinika tvrde da se čovjek nakon tretmana osjeća snažnijim, lakšim, pokretljivijim i mlađim za nekoliko godina.

Sada se na post gleda kao na prirodni fenomen bez kojeg nema zdravog i ispravnog života. Kod liječenja mnogih bolesti post se pokazao dosta uspješnom metodom, u prvom redu kod gojaznosti. Velikom poborniku mira Mahatmi Gandiju bilo je 64 godine kada je 1933. proveo svoj čuveni post. Prema nalazu liječnika, nakon deset dana posta njegovo se tijelo podmladilo i ojačalo.

Post je jedna od najboljih metoda regulisanja, pročišćavanja i obnavljanja sistema za probavu, time i očuvanja njegovog zdravlja. A dobro funkcioniranje probave poreduslov je pravilne izmjene tvari, dakle cjelokupnog metabolizma. Dok postimo, sve se stanice i organi čiste od štetnih tvari i obnavljaju pa nije čudo da ljudi nakon takvog generalnog čišćenja organizma često kažu da se osjećaju kao ponovo rođeni.

Smanjenjem dotoka hrane u crijeva umanjuje se pritisak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve stanice organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Također, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata.

Nadalje, učvršćuju se koža i vezivna tkiva te ublažavaju ili iščezavaju migrene, alergije, akne te PMS. Post pomaže kod brojnih hroničnih bolesti, poput: artritisa, astme, depresije, glavobolje, srcanih bolesti, povišenog pritiska, probavnih smet­nji, lupusa, hronicnog umora, Crohnove bolesti, iritabilnog kolona, neuritisa, neuralgije, neuroze i mentalnih bolesti. Postom se čak pospješuje i uništenje tumora.

Na temelju dosadašnjih saznanja, naučnici i medicinski djelatnici zaključuju da je povremeni post i suzdržavanje od pretjerivanja u hrani svakako dobrodošlo u današnjim okolnostima kada je učestala pojava gojaznosti i brojnih civilizacijskih bolesti koje su izazvane pogrešnim odabirom hrane.

Post kroz narode i religije

Rimokatolici: Post i/ili ne konzumiranje mesa (negdje i jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda) prakticira se tokom korizme, 40-dnevnog razdoblja koje prethodi Uskrsu, zadnji petak u Adventu, čistu Srijedu i Veliki Petak. Hrana i piće (izuzev vode) trebali bi se izbjegavati sat vremena prije mise.

Pravoslavci: Hrana i piće izbjegavaju se prije mise. Meso i svi životinjski proizvodi (mlijeko, jaja, maslac i sir) zabranjeni su za vrijeme posta; riba se izbjegava, no školjke su dozvoljene. Neki izrazito odani pravoslavci izbjegavaju i maslinovo ulje tokom posta.

Protestanti: Najvažnije svetkovine u protenstantskoj vjeri su Božić i Uskrs. Post se rijetko prakticira.

Judaizam: U jednoj se godini šest dana posti. Tada je zabranjeno i jesti i piti. Post može započeti od zalaska sunca proteklog dana ili u zoru, no uvijek traje do zalaska sunca. Za Jevreje post je više od pukog ostavljanja jela i pića: u vrijeme posta nije dozvoljeno raditi, imati seksualne odnose, kupati se, kao i upotreba pomade i kožnih cipela. Preporučuje se da ljudi na dan posta daju milostinju, naročito da podijele hranu koja je potrebna za večeru.

Islam: Ramazanski post podrazumijeva odricanje od jela i pića te pušenja i spolnih odnosa tokom mjeseca ramazana od izlaska do zalaska sunca.

Hinduizam: Post u hinduizmu je uskraćivanje fizičkih potreba tijela radi postizanja duhovne koristi. Prema hinduističkom vjerovanju više od 18 dana u godini su svetkovine i tada se prakticira post. Osim tih dana, posti se za rođendane, vjenčanja i karmine. Post može biti potpun, odnosno potpuno ustezanje od hrane i pića, zatim konzumiranje “pročišćene” hrane usvajajući u potpunosti vegetarijansku prehranu ili sustezanje od određenih namirnica.

Budizam: Budistički svećenici u potpunosti poste u danima punog i mladog Mjeseca te izbjegavaju krutu hranu u poslijepodnevnim satima.

Seks u postu: Da ili ne?

Oni koji se odluče na post, skoro uvijek naiđu na nedoumicu po pitanju spolnih odnosa za vrijeme posta. Navodi se kako je u narodu uvriježeno mnoštvo zabluda i predrasuda po ovom pitanju.

Za razliku od katoličke crkve, gdje je seks suštinski dozvoljen isključivo u cilju kreiranja potomstva, Pravoslavlje nema jasno propisane kanone kada je u pitanju seksualni život vjernika. Prema Svetom pismu, odnosi u postu nisu zabranjeni, ni poželjni, ali ako supružnici ne mogu da izdrže bolje da se jedno drugom podaju nego da samo o tome misle.

Ipak, kada je u pitanju vođenje ljubavi u vrijeme velikih postova različiti sveštenici imaju različite stavove.

– Ako bi se strogo držali pravila, tokom posta je zabranjen seksualni odnos, čak i u braku. Ipak, neka vjernica se može obratiti svom svešteniku u parohiji i tražiti da je razriješi tog dijela posta, a on može to da uradi ako, recimo, postoji mogućnost da će muž da je ostavi zbog toga – izjavio je jedne prilike vjerski analitičar za neke srbijanske medije.

S druge strane, u Crkvi postoji struja koja smatra da kad se dvoje vole, to samo može da slavi Boga. Ljubav se tada slavi kroz božansku trpezu Agape i ne predstavlja grijeh ni tjelesno ispoljavati tu ljubav, pogotovo kod onih parova koji su posvećeni jedno drugom kroz brak koji blagoslovila Crkva. No, i oni se slažu da seks bez ljubavi, preljube, nastrane radnje, kao i masturbacija, zasigurno nisu bogougodna stvar, posebno ne u periodu velikih odricanja.

Što se tiče islama, spolni odnosi za vrijeme posta su strogo zabranjeni. Dozvoljeni su jedino u večernjim satima kada osoba ne posti. Osoba koja je spolno općila u danu ramazana, u kojem je postila, mora se iskupiti na način da oslobodi roba, ili da posti uzastopno šezdeset dana, ili da nahrani šezdeset siromaha.

ZANIMLJIVOSTI O POSTU

Čovjek nije jedino biće koje posti. Biolozi su ustanovili da sva živa bića prolaze kroz period svojevoljnog posta, bez obzira na dostupnost hrane. Poznato je da mnoge životinje imaju zimski san u kojem se potpuno ustežu od hrane i smanjuju tjelesnu aktivnost na minimum. Post je kod insekata zastupljen dok su u fazi larvi. Iz te faze oni izlaze mnogo vitalniji i aktivniji.

Čuveni liječnik postom dr. Riedlin nazvao je post „operacijom bez noža“.

Naučne studije pokazale su da jedan dan posta iz tijela otklanja ostatke deset dana.

Poslanik Muhammed a. s. ukazuje da „onaj ko posti ramazan i iza njega šest dana mjeseca ševvala, bit će nagrađen kao da je postio cijelu godinu.“ Nauka je dokazala da onaj ko isposti 36 dana u godini, uklanja iz svog tijela otrove koji se nagomilaju tokom cijele godine.

Za vrijeme posta gubitak težine pojedinih organa i tkiva u procentima izgleda ovako: masnoće 97 %, slezena 60 %, jetra 53,7%, mišići 30 %, krv 26 %, bubrezi 25 %, koža 20,6 %, crijeva 18 %, pluća 17,7 %, pankreas 17 %, kosti 13,9%, nervni sistem 3,9 %, srce 3,6 %.

Turci poste jednom godišnje uz lubenice, Bugari uz jogurt, Rimljani su pili mineralnu izvorsku vodu.

Kada je u pitanju održavanje mozga na životu čini se da je priroda odlučila da žene vrijede više od muškaraca. Naime, nova studija otkriva da muške i ženske živčane stanice različito reagiraju na gladovanje – dok muške živčane stanice brzo odumiru, ženske se trude očuvati energiju i ostati žive.

Veliki matematičar Pitagora sistematski je postio, smatrajući da to povećava umno percipiranje. Čak je primoravao svoje studente da poste. Toga  su se pridržavali i Sokrat i Platon.  Obojica su postili po 10 dana, što im je omogućilo da postignu viši stepen umne prodornosti i veću fizičku sposobnost, mentalnu i duhovnu sposobnost.

Venesija Ludvig Kornova (1465.-1566.) nakon izlječenja, napisao je u 83. godini života knjigu “Trakat umjerenom životu”, u kojoj je zapisao: “Ko jede malo, taj duže živi”.

Kako najzdravije postiti?

LEDENO: Izbjegavajte ledena pića i jako hladnu hranu jer mogu narušiti funkciju jetre i probavu.

VOĆE: Nikada ga nemojte jesti nakon glavnog jela, nego barem dva sata kasnije kao poseban obrok.

MLIJEKO: Ne pijte ga nakon mesnog ili ribljeg obroka, nego ga kombinirajte s hljebom, kolačima ili žitaricama.

TEKUĆINA: Jedan sat prije i sat poslije jela ne bi trebalo piti nikakvu tekućinu jer razrijeđuje probavne sokove i usporava probavu.

ČISTAČI: Moćni čistači jetre, bubrega i krvi su hren, celer, cikla, mrkva, korabica i rotkvica.

DIURETIK: Sok od peršina i celera odličan je prirodni diuretik, posebno djelotvoran kod povećanog nivoa mokraćne kiseline.

BUBREZI: Ekstrakt korjena maslačka i čaja od sljeza pomažu izbacivanje otpadnih tvari iz bubrega.

ŽUČ I JETRA: Pojačano djelovanje žuči važno je za odstranjivanje otrova topivih u mastima. Birajte multivitamine koji sadrže selen, molibden, cink i bakar. Artičoka i korijen maslačka pojačavaju protok žuči i pomažu u probavi masnoća. Repa potiče protok žuči i regenerira jetrene stanice. Sikavica je melem za jetru, a brokula, zelje, kelj pupčar, koraba i cvjetača pomažu enzimima jetre.

VODA: Treba popiti najmanje osam čaša na dan. Ne smije se piti blizu obroka, niti prije niti poslije. Sokove treba napola razrijediti vodom ili jedno za drugim popiti sok i istu količinu vode.

Dr. Šelton o islamskom postu

Za bistriji pogled i um!

Američki liječnik Šelton, koji je bio veliki pobornik posta, preporučivao je uzdržavanje od jela u svrhu liječenja u trajanju od tri sedmice. Šelton u svojoj knjizi “Le Jeune” navodi više koristi od posta (islamskog, odnosno medicinskog):

odmara tijelo i otklanja neke tegobe: olakšava rad probavnog sistema, jer se umanjuju masnoća i mokracna kiselina u krvi. Povišena masnoća u krvi doprinosi krutosti arterija, dok povišena mokraćna kiselina može prouzrokovati kostobolju i artritis;
olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje;
izoštrava vid, čovjek poslije posta dva puta bolje vidi, a sam čovjek se mnogo bolje osjeća;
uklanja toksine nagomilane u tijelu i sprječava apsorpciju tvari nagomilanih u crijevima;
pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja;
aktivira probavni sistem i pospješuje njegov rad;
rastvara višak tvari nagomilanih u oboljelim tkivima;
podmlađuje i revitalizira razne ćelije i tkiva;
zaštićuje od gojaznosti, i shodno tome, raznih bolesti koje su posljedica prekomjerne tjelesne težine. Mnogo je lakše zaštititi se nego se liječiti od gojaznosti.

Kako izdržati post?

Čovjek u prvim danima posta može osjećati glavobolju, slabost, nervozu i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijim topljenjem nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Na tom putu otrovi prolaze kroz organe poput mozga, krvi i nerava, što dovodi do ovih kratkotrajnih pojava.

Nakon tri do četiri dana posta počinju se trošiti rezerve bjelančevina i masnoća iz tijela. To se posebno može osjetiti po zadahu i mirisu tjelesnih izlučevina (znoj, mokraca…). Nakon trećeg dana posta mnogo je lakše podnijeti glad jer tijelo počinje izlučivati endorfin koji ublažuje bol i podiže raspoloženje.

Drugi stepen posta (3. do 7. dan) uključuje čišcenje sluzi, masnoća, odumrlih stanica i drugih toksina koji lakše izlaze iz sistema. Gotovo svako ko posti osjeća se isto – nakon prva dva dana ne osjeća glad i ima više energije.

Post je najbolji psihoterapeut

Manje je poznato da psihoterapija daje veliki značaj postu, a pod psihoterapijom podrazumijeva se liječenje duše i psihe. Naučno rečeno, to je metoda liječenja kod neuroza, a u nekim slučajevima i kod psihoza. Kako navode islamski naučnici, post kod muslimana je ljudska potreba, postom se liječi tijelo i duša, i to bez posebnih izdataka i troškova.

Post isključuje potrebu za sredstvima za umirenje. Uz terapiju posta radi ozdravljenja, preporučuju se duge šetnje na svježem zraku i lakše fizičke vježbe. To, zapravo, potpomaže rad “unutrašnjih liječnika” i pojačava metabolizam, povećava priliv kiseonika, koji obezbjeđuje sagorijevanje toksina – produkta životne aktivnosti ćelija. Sprovedena metoda posta na pozitivan način potresa organizam i puni ga energijom koja čovjeku pomaže i vraća ga sa puta lijenosti i depresije.

I psihoterapeut Martin Kojc u svojoj je knjizi napisao da post omogućava duhovnu transformaciju čovjeka, jer ga post „oslobađa zamišljenih materijalnih veza i doprinosi da živi u skladu s duhovnim sferama.“

S aspekta duhovnog zdravlja, post sputava duševne prohtjeve i strasti, pospješuje razboritost uma, jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabog promišljanja. Postom jačamo volju i navikavamo se na strpljenje. Njemački psiholog tvrdi kako se postom najlakše oduprijeti svakodnevnim stresnim situacijama.

(aura.ba)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!