Pet podmuklih simptoma stresa koje ne smijete ignorisati

Stres danas izgleda kao sastavni dio života – svi ga osjećaju, uspješni jer mnogo rade, nezaposleni jer ne mogu da nađu posao, majke se brinu za djecu, djeca se plaše obaveza, nastavnici su nezadovoljni platom i djecom… I praznici su postali izvor nervoze jer smo prihvatili neke zapadnjačke običaje, pa jedni nemaju vremena a drugi para da obraduju najdraže, za Božić, Uskrs, Dan zaljubljenih, rođendane…

Dr Milej Bojden otkriva na šta treba da obratite pažnju jer stručnjaci jasno razaznaju simptome osnovnog stresa. Učestali pritisak može biti katastrofalan za zdravlje zbog trajnog povećanja nivoa adrenalina i kortizola. Na kratkoročnom nivou, ti hormoni pokreću organizam na akciju, ali na dugoročnom oni izazivaju povećan krvni pritisak, kao i mnoge upalne procese u organizmu. Evo nekoliko alarmantnih simptoma na koje treba da obratite pažnju.

Glavobolja i bol u ušima – stres

Nekada se pacijenti žale na bol u uhu, a da zaista nemaju nikakvu infekciju. Takođe se žale na glavobolju kada pokušavaju da se koncentrišu. Neki škrguću zubima dok spavaju, a u ekstremnim slučajevima može da dođe do upale desni. Najbolji način za suočavanje sa stresom bila bi kognitivno bihejvioralna terapija ili KBT (Cognitive Behavioral Therapy). KBT je oblik psihoterapije koji naglašava važnost uloge mišljenja u onome šta osjećamo i kako se ponašamo. Na terapijama stručnjaci insistiraju na tome da je naše mišljenje to koje prouzrokuje da se osjećamo i ponašamo na određen način. U međuvremenu, dok se ne odlučite za ovu vrstu pomoći, trudite se da se opustite i osvjestite stres, malo usporite tempo.

Intolerancija na hranu

Kada tijelo otkrije pretnju, čak i umišljenu, pokreće se proces samoodbrane i krv se iz crijeva vraća u mišiće. Sekret digestivnog enzima se smanjuje i funkcija želuca se prekida. Hormoni stresa takođe izazivaju spazam želuca, što opet izaziva bol u stomaku, dijareju ili konstipaciju. Dugoročno, želudac može biti toliko osjetljiv da izazove intoleranciju na određenu hranu. Skorija studija je pokazala da ljudi koji su mislili da su intolerantni na laktozu, u stvari to nisu. Istraživači su konstatovali visoku povezanost između stresa i nivoa anksioznosti. Ako ste pod staresom, treba da izbjegavate tešku hranu.

Stres zamagljuje vid

Isti stresni odgovor koji priprema tijelo da se suoči sa stresom, takođe izoštrava čula pripremajući nas da budno dočekamo prijetnju. U slučaju vida, adrenalin izaziva sužavanje zjenice i protok svjetlosti u oko. To je super ako zurite u mrak i iščekujete medvjeda, ali nije dobro ako sjedite ispred blještavog monitora usred dana. Nažalost, kada smo pod stresom, ne smijemo dugo da gledamo u ekran zbog naprezanja očiju. Povećanje osetljivosti na svjetlost dovodi do problema sa vidom, ali prolongirani stres izaziva bol, napetost očnih mišića, trzanje i dupli vid, poznate kao astenopija. Ako ste iskusili bilo šta od ovoga, posjetite optičara. Pravite pauzu od gledanja u ekran na svakih 20 minuta.

Sarmice na stomaku!

Jedna od uloga kortizola – hormona stresa jeste da napuni glukozom naš krvni sistem, dakle da energizuje tijelo za brzu akciju pri bilo kakvoj fizičkoj prijetnji. Ali, kada je ta „prijetnja“ psihološka, kao što su pretrpanost poslom ili priprema prazničnih darova, tijelo ne koristi dovoljno glukoze da bi odgovorilo fizički. Umjesto toga, suvišna glukoza se pretvara u mast i taloži se oko abdomena. Sa povećanjem težine, povećava se i rizik od dijabetesa i srčanih oboljenja, veoma ozbiljnih bolesti koje, u stvari, uzrokuje stres. I na kraju, ako želite da uđete u stare farmerke, smanjite nivo stresa.

Smanjen nivo energije!

Često stres poistovećujemo sa pritiskom da bismo završili neke zadatke – skoro manijakalno stanje na poslu ili histeričnim spremanjem kuće dok čekate goste i čuvate djecu. Hronični stres smanjuje nivo produktivnosti više nego ikada jer smanjuje energetski potencijal. Kod početnika, stres ometa san, izaziva umor i nagoni na konzumiranje stimulansa kao što su kafa i šećer, a oboje vode do brzog nestanka energije što opet ometa san. Takođe, posmatrajući dugoročno, kortizol ne funkcioniše jer telo prestaje da proizvodi energiju. Studije ukazuju na povezanost između manjeg nivoa ovog hormona i hroničnog umora, što je inače takozvani fenomen sagorijevanja. Znači, smanjivanjem i osvešćavanjem stresa, izbjeći ćete veliki pad energije na duži period.

Komentari

komentara