Pećina Govještica speleološko čudo u dolini rijeke Prače: Tamo gdje curi „pećinsko mlijeko“

Atraktivni nakit i „pećinsko mlijeko“, kao rijetka i interesantna akumulativna pojava, čine ovu pećinu jedinstvenim i neponovljim speleološkim objektom

 Na šezdesetom kilometru istočno od Sarajeva, u kanjonu rijeke Prača, kroz koji je nekada huktao legendarni voz “čiro”, nalazi se speleološko čudo – pećina Govještica! Ovaj prirodni fenomen smješten je na lijevoj strani rijeke, 400 metara niže od Banj stijene u koju se “zavukla” još jedna pećina – Mraćna pećina, ali po mišljenju eksperta Govještica je speleološki objekat neprocjenljive prirodne, naučne i estetske vrijednosti.

Riznica blaga

Najnovija istraživanja su pokazala da se u kamenoj utrobi, dužine kanala od oko 7.600 metara, krije nekoliko velikih  dvorana, jezerska voda, a veći dio pećine prekriven je ukrasima velike estetske vrijednosti, kako zbog oblika tako i zbog njihovih dimenzija. Pojedini prolazi u pećini ispunjeni su prelijepim kristalima kalcita i neobičnim heliktitima.

Pa ipak, uz atraktivne pećinske ukrase, „pećinsko mlijeko“, kao rijetka i interesantna akumulativna pojava, čine ovu pećinu jedinstvenim i neponovljim speleološkim čudom.

Govještica, koja je u narodu poznatija kao Dugovještica, još nije u potpunosti istražena, a dosadašnja istraživanja otkrila su niz zanimljivosti koje ovaj prirodni dragulj čine jedinstvenim među speleološkim spomenicima.

Pećinski medvjed

Među otkričima je i stanište velikih kolonija šišmiša, ali za naučna istraživanja značajniji je podatak da je otkriven veliki depozit kostiju Ursus spelaeus-a, pećinskog medvjeda. u nekoliko prolaza zidovi pećine su prekriveni sa još uvijek neidentifikovanim fosilima koji potiču iz perioda formiranja stijena pećine.

Široka rasprostranjenost troglobitske vrste Anthroherpon cylindricollis je dobar znak za buduća istraživanja podzemnog biodiverziteta. Kako za speleologe tako i za znatiželjnike i turiste Govještica je bila i ostala mamac.

Šta kaže legenda?

U usmenim predajama u mračnim odajama pećine carovala su nadnaravna bića, od vukodlaka i aždaha do dobrih vila. U dokonosti, kada se vremena bilo napretek, rodila se i predaja o “krilatoj djevojci, aždahi koja vatru bljuje i dobrim vilama”.

Predaja veli kako je lijepu čobanicu “krastavi zmaj što vatru bljuje” varkom namamio u pećinu kamo ju je držao zatočenu sve dok tri dobre vile nisu pred pećinom kolo zaigrale. Dvije su aždahu zagovarale, a treća je izvela djevojku iz pećine, dala joj svoja krila i tako spasila ljepoticu.

Mustafa SMAJLOVIĆ/aura.ba

 

Komentari

komentara