Ova voćka usporava starenje

Trešnja (Prunus avium) je voćka iz porodice ružovki (Rosaceae). Stablo može narasti do 35 m. Bijeli mirisni cvjetovi na dugim stapkama skupljeni su u čuperke, a plod je okruglasta koštunica. Divlja  trešnja (Prunus mahaleb) raste samoniklo u listopadnim šumama euroazijskoga kopna.

Plodovi trešnje cijenjeno su rano voće koje, ovisno o sorti. Sadrži 6 do 18% šećera, od čega je grožđani šećer (glukoza) 60%, a voćni šećer (fruktoza) 40%. Organskih kiselina ima od 0,32 do 1,29%, pektina 0,7%, a minerala 0,6%. Od vitamina dolaze u trešnji A, B1, B3, B5 i B6 te C. Plodovi se upotrebljavaju u svježem stanju, ili za proizvodnju kompota, slatkoga, džema i kandiranoga voća.

Kako trešnje, poput drugog voća, obiluju antioksidansima, one štite od slobodnih radikala te usporavaju proces starenja. Svoju tamnocrvenu boju imaju od antocijanina, antioksidansa snažnih protuupalnih svojstava.

Istraživanja su pokazala da trešnje povoljno djeluju kod dijabetesa tako što snižavaju razinu šećera u krvi. Također, snižavaju nivo LDL kolesterola.

Klinička studija pokazuje da konzumacija trešanja može pomoći u ublažavanju bolova nastalih od gihta. Kod bolesnika koji su svakodnevno od tri dana do tri mjeseca unosili oko 250 g trešanja utvrđeno je da se razina uratā smanjio na normalu.

Druga je studija na dobrovoljcima pet sati nakon konzumacije trešanja utvrdila značajno smanjenje razine uratā u plazmi. Osim toga, pokazalo se da se u tih pet sati povećalo izlučivanje uratā urinom.

Treće istraživanje provedeno na 633 ispitanika oboljela od gihta pokazalo je da dvodnevna konzumacija trešanja smanjuje rizik za pojavu napada gihta za 35 posto.