Otkrivena misterija freske kojoj se svijet divi

Oslikavanje svoda Sikstinske kapele (nazvane tako po papi Sikstu IV koji je dao da se ona sagradi) naručio je papa Julije II, a izveo ga je Mikelanđelo, od 10. maja 1508. godine, do 31. oktobra 1512. godine.

Dimenzije ove freske su nevjerovatne, a “Stvaranje Adama” jedna je od najprepoznatljivijih slika sa ovog djela. Iako je četvrto u nizu, dovršeno je među posljednjima, a i danas izaziva veliku pažnju javnosti.

U “Stvaranju Adam” Mikelanđelo se približio tajni doticanja čovječanstva i Tvorca i uobličio je. Na slici monumentalni Bog pruža svoju ruku preko slike, nošen anđelima u ovalu tamnocrvenog plašta, ka čovjeku – Adamu, koji leži na novostvorenoj Zemlji.

Tačka gdje se njihove dvije ruke skoro spajaju predstavlja žarište cijelog prizora. Između Božijeg i Adamovog kažiprsta kao da postoji iskra, kao da se prenosi energija.

– Vidjevši ispruženu Božiju ruku i mišicu, čini nam se kao da Bog Adamu zapovijeda šta smije, a šta ne smije da čini – prokomentarisao je Askanio Kondivi, Mikelanđelov učenik jednom prilikom.

Najveći broj historičara umjetnosti danas smatra da je Mikelanđelo ovdje oslikao priču iz Prve knjige Mojsijeve – “I stvori Bog čovjeka po obličju svojemu, po obličju Božijemu stvori ga”. Ipak, ima i onih koji vjeruju da je renesanski majstor htio da prikaže nešto drugo.

Neki eksperti na polju anatomije smatraju da djelo sadrži aluzije na anatomiju čovječijeg tijela i da je desna strana slike zapravo anatomski tačna slika ljudskog mozga.

Po njima, na dijelu i možete da vidite neke dijelove mozga poput malog mozga, hipofize i optičkog nerva. Takođe se vjeruje da je jedan čudan, uspravni nabor u odori figure Boga zapravo predstavlja kičmenu moždinu, dok drugi, u obliku slova “Y”, krije ilustraciju očnog nerva.

Poznato je da je Mikelanđelo secirao leševe i učio na njima, baš kao i Leonardo da Vinči, ali je za razliku od njega, uništio sve crteže i bilješke koje svjedoče o njegovim istraživanjima.

Komentari

komentara

error: Content is protected !!